Dobra Voda (Benkovac)

Dobra Voda
Dobra Voda Dobra Voda na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Datoteka:Zastava zadarske zupanije.gif Zadarska
Općina/Grad	Grad Benkovac
Površina	3,73 km²
Nadmorska visina	165 m
Zemljopisne koordinate	43°55′47″N 15°39′01″E
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	113
Pošta	23 422 Stankovci
Pozivni broj	023 631
Autooznaka	ZD
Dobra Voda na zemljovidu Zadarska županija Dobra Voda Dobra Voda na zemljovidu Zadarske županije
Datoteka:Crkva Dobra Voda.JPG Crkva sv. Mihovila u Dobroj Vodi

Dobra Voda je selo kraj Stankovaca, na području Grada Benkovca, u Zadarskoj županiji.

Zemljopisni položaj

Datoteka:Dobra Voda (Benkovac).PNG

Dobra Voda s okolicom

Mjesto se nalazi u Ravnim Kotarima, 6 km od Stankovaca, 16 km od Benkovca i na samoj granici Općine Stankovci i Grada Benkovca. Južno od sela nalaze se Radašinovci, a sjeverozapadno Pristeg.

Dobra Voda se nalazi u blizini Vranskog jezera. Sjeveroistočno od naselja teče povremeni potok Dobra Voda koji napaja istoimeni bunar, po kojem je selo dobilo ime. Selo je okruženo šumom i šikarom hrasta medunca i bjelograba te mediteranskim vlažnim visokim travnjacima. Šuma medunca i bjelograba Gajine na turističkom zemljovidu Parka Prirode Vransko jezero označena je kao šumski rezervat.

Stanovništvo

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum| }}
       {{#vardefine:count| }}
       {{#vardefine:max| }}
       {{#vardefine:min| }}
       ,
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     
   }}

{{{a{{#var:loop}}}}}

     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}

   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku

Napomena: 1869., 1921. i 1931. u sastavu Radašinovaca.

U mjestu su 1709. živjele obitelji Augustina i Jure Guberine, Rade Kužića/Brčića i Ivana Markoševića. Zanimljivo je primijetiti da nijedno prezime koje nalazimo u mletačkom popisu mjesta 1709. nije preživjelo sljedećih 150 godina, u kojima na tom prostoru nije bilo osvajanja ni izravnih borbi. Razloge valja tražiti u kakvoj nepogodi ili selidbi. 1911. tu prebiva 9 obitelji, a 1928. 14 obitelji s 92 osobe. Danas u selu nalazimo prezimena Babić, Čačić, Miletić, Orlović, Rakić, Rogić, Šimunac, Vrkić i Zulić. Svi stanovnici su Hrvati i katolici.

Gospodarstvo i infrastruktura

Stanovništvo se bavi vinogradarstvom, poljoprivredom, stočarstvom i obrtom (galvanizacijom, tvrtka Zidex). Selo ima telefonsku centralu, vodovod (od 1988.) i trafostanicu (od 1972.) Sve ceste s kojima je Dobra Voda povezana s drugim naseljima, kao i ulice u samom mjestu, asfaltirane su. Šire područje Dobre Vode treće je po broju sunčanih sati (2.625) u Hrvatskoj. Kroz Dobru Vodu prolazi turistička biciklistička ruta, namijenjena aktivnijim turistima koji se odmaraju na biogradskoj i pirovačkoj obali.

Dobra Voda je radnim danom povezana autobusnom linijom sa Zadrom i Šibenikom. Polasci za Šibenik su u 6.50 i 12.50 sati, dok je povratak iz Šibenika u 14.15 i 20.00. Iz Zadra radnim danom autobus za Dobru Vodu polazi u 12.15.

U izravnoj blizini Dobre Vode (800 m od granice šireg zahvata i 5,8 km od središta) planira se graditi aerodrom Stankovci.

Kultura

Selo ima mjesnu crkvu sv. Mihovila arkanđela, čija je gradnja počela 1988., a dovršena 2003. Posvetio ju je msgr. Ivan Prenđa, zadarski nadbiskup, 13. prosinca iste godine. Crkva je jednobrodna, sa zvonikom s dva zvona na pročelju. Selo s crkvom pripada župi sv. Ante Padovanskog, Radašinovci. Nakon Domovinskog rata, uz cestu prema Radašinovcima napravljeno je novo seosko groblje. Postoji i zgrada mjesne osnovne škole, koja je nekada bila u uporabi. Tijekom godina bila je devastirana, a zaštićena je od daljnjeg propadanja nakon Domovinskog rata.

Povijest

Datoteka:Ruševine Dobra Voda.JPG

Lokalitet Dobra Voda, ostatci crkve sv. Jeronima

Srednji vijek

Dobra Voda je vrlo staro naselje. U Srednjem vijeku nalazila se u graničnom području prostora pod vlašću hrvatsko-ugarskih vladara i mletačkog teritorija, točnije Vranskog distrikta. Spominje se u ispravama već 1390. pri određivanju granica danas nestalog sela Šušnja, ali to zasigurno nije najstariji spomen. Sačuvani su dokumenti koji spominju mjesto i 1394. 1396. jednom ispravom određuju se granice sela Dobra Voda, koje je spadalo pod Skradinsku biskupiju. 1402. selo je pripadalo Ostrovičkom kneštvu. Tijekom 14. i 15. st. hrvatsko pleme Prklja tu je imalo posjede. Mjesto se zatim spominje 1479. kao posjed plemića Keglevića.

Ranosrednjovjekovna Dobra Voda je ležala u izravnoj blizini stare lučke ceste (pravac Zadar-Zaton kraj Šibenika), današnje ceste D27 (Benkovac-Stankovci). Bila je okružena danas nestalim selima Ušljevas, Ljuborci, Kljakovci, Ritičani, Šušanj. Ostatci stare Dobre Vode s grobljem i temeljima crkve sv. Jeronima su i danas vidljivi sjeveroistočno od današnjeg sela, uz potok i bunar Dobra Voda. Taj je arheološki lokalitet na turističkom zemljovidu Parka Prirode Vransko jezero označen kao starohrvatsko naselje.

1929. u Dobroj Vodi dogodilo se slučajno otkriće 38 mletačkih srebrnih kovanica s likovima duždeva, pomoću kojih je nalaz datiran od 1471. do 1521. Nalaz je bio pohranjen u Arheološkom muzeju u Splitu, koji ga je otkupio od nalaznika, no do danas nalaz je nestao. Jedino što je ostalo je dokumentacija. Pretpostavlja se da je nalaz zapravo plaća nekog vojnika, koji je živio u Dobroj Vodi, a plaću je morao skriti u bijegu pred naletom Osmanlija. Upravo oko 1506. bilježe se prvi pljačkaški upadi osmanlijskih akindžija na okolicu, čime počinje razdoblje života mjesta "na granici", sve do 17. stoljeća i mletačkih osvajanja.

Novi vijek

1636. Dobra Voda ima oko 400 katolika, i u to vrijeme je jedno od većih naselja u okolici (za usporedbu, u Pristegu je tada živjelo 240 katolika). U sedamdeset godina, do 1709., populacija je s 400 stanovnika pala na svega 4 obitelji, što je jasan pokazatelj neke katastrofe.

Zapisano je da su godine 1641. neki Tišnjani i Jezerani u više navrata, u ortaštvu s dva turska podanika iz Dobre Vode, opljačkali pastire na otoku Žutu.

Datoteka:Dobra voda 1910.jpg

Dobra Voda na austro-ugarskom zemljovidu, 1910., označena kao "Babić"

Devetnaesto stoljeće

Postupno se srednjovjekovna Dobra Voda napušta, a naselje se izmješta oko 800 metara zapadno, prema Pristegu. Tu, sjeverozapadno od središta današnjeg sela, sačuvan je napušteni dio sela iz 19./20. st. U trećoj vojnoj topografskoj izmjeri Austro-Ugarske 1910. zabilježeno je upravo to, danas napušteno naselje, i to ne pod nazivom Dobra Voda, nego "Babić". To znači da je tada najveći broj stanovnika mjesta nosio upravo to prezime.

Prvi svjetski rat

U Prvom svjetskom ratu, stanovnici Dobre Vode, kao i svi stanovnici zadarskog okružja, bili su uključeni u 22. i 23. domobransku pješačku pukovniju. Po objavi rata Srbiji obje su pukovnije angažirane na jugoistočnom bojištu, kada su počele s borbenim djelovanjima prema Srbiji i Crnoj Gori, dok je jedan bataljun 22. pješačke pukovnije poslan u Galiciju, na Istočni front. Teške borbe s velikim gubitcima vodile su se na planini Zajčici i Milenkovom kamenu na Drini. U sklopu Potierove ofenzive uspjele su se probiti u unutrašnjost Srbije do Šapca i Užica. U ovim bitkama sa Srbijom obje "zadarske" pukovnije imale su, kao i čitava austro-ugarska vojska, velike gubitke. 1915. prebačene su na Soču, na talijansku bojišnicu, gdje ostaju do kraja rata.

Drugi svjetski rat

Dobra Voda je odmah po početku rata u Jugoslaviji, u travnju 1941., okupirana i priključena, zajedno s cijelim Ravnim kotarima, fašističkoj Italiji. Mještani su se pojedinačno priključivali NOP-u, ustašama, a bilo je slučajeva, i talijanaškim batinašima. 1943., kapitulacijom Italije, prostor je pod kontrolom i Nijemaca i partizana. Partizani vrše poluprisilnu mobilizaciju, te postupno sve više stanovništva silom prilika odlazi u partizane kako se rat približavao kraju. U mjestu nije postojao Narodnooslobodilački odbor, već je NOO Radašinovci bio nadležan za ovo područje. U borbama kod Vrane i u borbama za oslobođenje Benkovca u srpnju 1944. bilo je borbenih djelovanja i u samom mjestu. U noći na 14. srpnja 1944. 6. dalmatinska brigada smješta stožer svog 2. bataljuna i rezervne odrede u Dobroj Vodi. Već u zoru 14. srpnja njemačka 92. motorizirana brigada, dijelovi divizije Brandenburg i dijelovi 864. pješačke pukovnije sa 7. ustaškom brigadom kreću u akciju "čišćenja terena", nastupajući iz pravca Donjih Lepura i prolazeći kroz Dobru Vodu. Pred njima se partizanske jedinice povlače na Bašićevu glavu između Dobre Vode i Radašinovaca i dalje prema Vranskom jezeru. Nakon oslobođenja Benkovca 10. rujna 1944. prostor je stavljen konačno pod kontrolu partizanskih jedinica.

Za vrijeme poraća, bilo je bivših pripadnika domobranskih i ustaških postrojbi koji su se skrivali po lokalnom kršu i šumama, kao svojevrsni Zeleni kadar, tražeći i kradući hranu i odjeću od lokalnog stanovništva. Posljednjeg "špiljara", kako ih je narod zvao, ubila je milicija početkom pedesetih.

Poznate osobe

U Dobroj Vodi 1729. rodio se fra Josip Babić († Visovac, 1. lipnja 1816.), dva puta gvardijan franjevačkog samostana na Visovcu, (1787. – 1789. i 1800. – 1803.). Zaslužan je za Visovac zbog tolikih dobročinstava učinjenih samostanu ("ob tota beneficia praestita conventui"), kako pišu franjevački ljetopisci. Pokopan je u crkvi na Visovcu pred malim Gospinim oltarom.

Politika

U mjestu nije formiran mjesni odbor na lokalnim izborima 2010. jer se nijedna lista nije kandidirala.

Šport

Prije Domovinskog rata, u mjestu se okupljao amaterski nogometni sastav Polet. Danas u selu postoji asfaltirano nogometno igralište (izgrađeno 2003.) i boćalište pored zgrade nekadašnje osnovne škole.