Razlika između inačica stranice »Mato Zovkić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Mato Zovkić''' ([[Donja Tramošnica]], Gradačac, [[9. svibnja]] [[1937.]]), bh. rimokatolički [[svećenik]], stručnjak za [[Sveto pismo]], visoki crkveni dužnosnik<ref name=verbum>[https://verbum.hr/autori/zovkic-mato Verbum] Autori: Mato Zovkić (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref><ref name="Tiskan zbornik">[https://ika.hkm.hr/novosti/tiskan-zbornik-radova-u-cast-mons-dr-mate-zovkica/ IKA] ika-kta/sa: ''Tiskan zbornik radova u čast mons. dr. Mate Zovkića'', 7. studenoga 2007. (pristupljeno 13. ožujka 2020.)</ref> Jedan je od najvećih teologa današnjice na hrvatskim domovinskim prostorima i susjedstvu. <ref name="Tiskan zbornik"/> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Trenutačna izmjena od 14:41, 23. ožujka 2022.
Mato Zovkić (Donja Tramošnica, Gradačac, 9. svibnja 1937.), bh. rimokatolički svećenik, stručnjak za Sveto pismo, visoki crkveni dužnosnik[1][2] Jedan je od najvećih teologa današnjice na hrvatskim domovinskim prostorima i susjedstvu. [2]
Životopis
Rodio se 1937. u Donjoj Tramošnici, općina Gradačac, BiH. U rodnom mjestu završio je četiri razreda osnovne škole. Osmogodišnju gimnaziju započeo je u Dubrovniku, nastavio u Zagrebu te u Đakovu gdje je i maturirao 1957. godine. Filozofsko-teološki studij je pohađao u Đakovu, a na KBF-u u Zagrebu diplomirao lipnja i magistrirao listopada 1965. godine. 1968. doktorirao disertacijom o obnovi Crkve prema Drugome vatikanskom saboru, pod vodstvom Tomislava Šagi-Bunića. Magisterij iz Svetoga pisma na Papinskome biblijskom institutu u Rimu postigao je 1972. Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1963. u Đakovu. Od 1972. do 2009. predavao je Novi zavjet na Vrhbosanskoj teologiji u Sarajevu.[1][2]
Godinu dana bio je župnik u župi Srca Isusova u Sarajevu, nakon čega je otišao je u Rim na studij Svetog Pisma. Godine 1972. vratio se u Sarajevo gdje na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji predaje Novi Zavjet i ekleziologiju. Od 1976. do 1983. bio je i rektor Vrhbosanske katoličke bogoslovije. Kanonikom sarajevskim je imenovan 1985., a 1987. i generalnim vikarom Vrhbosanske nadbiskupije. Tu dužnost, uz kraći prekid 1990., obnaša i danas.[2]
Nastupa na međureligijskim susretima u BiH, Italiji, Engleskoj i Njemačkoj. Od 1985. kanonik je sarajevski, od 1991. savjetnik nadbiskupa Puljića za međureligijski dijalog, od 1994. prelat Svete Stolice, a od 1997. član Međureligijskog vijeća u BiH.[1] Prevodio inozemne autore na hrvatski jezik. Nositelj naslova professor emeritus.[3]
Piše knjige i članke s područja egzegeze Novoga zavjeta, saborske ekleziologije, ekumenizma i međureligijskog dijaloga. Dosad je napisao 16 knjiga i oko 150 znanstvenih članaka,[1] , 240 novinskih članaka, 90 recenzija, sedam prevedenih knjiga i pet knjiga na kojima je radio kao priređivač. [2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Verbum Autori: Mato Zovkić (pristupljeno 6. prosinca 2019.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 IKA ika-kta/sa: Tiskan zbornik radova u čast mons. dr. Mate Zovkića, 7. studenoga 2007. (pristupljeno 13. ožujka 2020.)
- ↑ KTA Što kršćani trebaju znati o muslimanima radi međusobnog poštovanja? Sarajevo, 4. studeni 2019. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.