Razlika između inačica stranice »Ibrahim Fejić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 50: | Redak 50: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Ibrahim ef. Fejić je osnovno obrazovanje završio u [[Mostar]]u, a obrazovanje nastavio u Karađoz-begovoj medresi u istom gradu. Po završetku [[medresa|medrese]] nastavio je pohađanje višeg tečaja islamskih znanosti pred mostarskim alimom i muderisom hadži Salih ef. Alibegovićem, od kojeg je dobio i idžazet (diplomu). Po završetku školovanja posvećuje se vjersko-prosvjetnom radu u Mostaru, a posebno nakon postavljenja za muderisa Karađoz-begove medrese. Godine [[1920.]] ponuđen mu je položaj člana Ulema medžlisa u [[Sarajevo|Sarajevu]], a prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je biran za [[gradonačelnik]]a Mostara. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Ibrahim ef. Fejić je aktivno sudjelovao u [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkom pokretu]], a pet članova njegove obitelhi dalo su svoje živote za oslobođenje zemlje. Na temelju novog Ustava [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]], donešenog [[1947.]] godine, imenovan je [[12. rujna]] [[1947.]] sedmim po redu reis-ul-ulemom Islamske zajednice, a prvim reis-ul-ulemom u novoj [[SFR Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Svečana inauguracija i predaja menšure reis-ul-ulemi Ibrahim ef. Fejiću po prvi put u povijesti Rijaseta obavljena je u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj]] umjesto [[Careva džamija u Sarajevu|Carevoj džamiji]] u Sarajevu. U svom desetogodišnjem djelovanju na ovom položaju naročito je radio na saniranju prilika u Islamskoj zajednici i normalizaciji odnosa s novom vlasti, te suzbijanju revanšizma. U studenom [[1957.]] godine na osobni zahtjev uslijed duboke starosti povukao se u mirovinu, a umro je [[15. prosinca]] [[1962.]] godine u Sarajevu.<ref>{{ | Ibrahim ef. Fejić je osnovno obrazovanje završio u [[Mostar]]u, a obrazovanje nastavio u Karađoz-begovoj medresi u istom gradu. Po završetku [[medresa|medrese]] nastavio je pohađanje višeg tečaja islamskih znanosti pred mostarskim alimom i muderisom hadži Salih ef. Alibegovićem, od kojeg je dobio i idžazet (diplomu). Po završetku školovanja posvećuje se vjersko-prosvjetnom radu u Mostaru, a posebno nakon postavljenja za muderisa Karađoz-begove medrese. Godine [[1920.]] ponuđen mu je položaj člana Ulema medžlisa u [[Sarajevo|Sarajevu]], a prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je biran za [[gradonačelnik]]a Mostara. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Ibrahim ef. Fejić je aktivno sudjelovao u [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkom pokretu]], a pet članova njegove obitelhi dalo su svoje živote za oslobođenje zemlje. Na temelju novog Ustava [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]], donešenog [[1947.]] godine, imenovan je [[12. rujna]] [[1947.]] sedmim po redu reis-ul-ulemom Islamske zajednice, a prvim reis-ul-ulemom u novoj [[SFR Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Svečana inauguracija i predaja menšure reis-ul-ulemi Ibrahim ef. Fejiću po prvi put u povijesti Rijaseta obavljena je u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj]] umjesto [[Careva džamija u Sarajevu|Carevoj džamiji]] u Sarajevu. U svom desetogodišnjem djelovanju na ovom položaju naročito je radio na saniranju prilika u Islamskoj zajednici i normalizaciji odnosa s novom vlasti, te suzbijanju revanšizma. U studenom [[1957.]] godine na osobni zahtjev uslijed duboke starosti povukao se u mirovinu, a umro je [[15. prosinca]] [[1962.]] godine u Sarajevu.<ref>{{Citiranje weba|title=In Memoriam Ibrahim ef. Fejić |url=http://magazinplus.eu/in-memoriam-ibrahim-ef-fejic-reisu-l-ulema/|website=magazinplus.eu|accessdate=25. listopada 2019.}}</ref> | ||
== Povezani članci == | == Povezani članci == | ||
Inačica od 09:07, 25. studenoga 2021.
| Ibrahim ef. Fejić | |
|---|---|
| Ibrahim Fejić
| |
| 7. reis-ul-ulema | |
| trajanje službe 1947. – 1957. | |
| Prethodnik | Salih Safvet ef. Bašić (vršitelj dužnosti) |
| Nasljednik | Sulejman ef. Kemura |
| Rođenje | 1879., Mostar |
| Smrt | 15. prosinca 1962., Sarajevo |
| Zanimanje | teolog |
Ibrahim ef. Fejić (Mostar, 1879. – Sarajevo, 15. prosinca 1962.), bošnjački teolog, sedmi po redu reis-ul-ulema u razdoblju SFR Jugoslavije.
Životopis
Ibrahim ef. Fejić je osnovno obrazovanje završio u Mostaru, a obrazovanje nastavio u Karađoz-begovoj medresi u istom gradu. Po završetku medrese nastavio je pohađanje višeg tečaja islamskih znanosti pred mostarskim alimom i muderisom hadži Salih ef. Alibegovićem, od kojeg je dobio i idžazet (diplomu). Po završetku školovanja posvećuje se vjersko-prosvjetnom radu u Mostaru, a posebno nakon postavljenja za muderisa Karađoz-begove medrese. Godine 1920. ponuđen mu je položaj člana Ulema medžlisa u Sarajevu, a prije Drugog svjetskog rata bio je biran za gradonačelnika Mostara. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Ibrahim ef. Fejić je aktivno sudjelovao u Narodnooslobodilačkom pokretu, a pet članova njegove obitelhi dalo su svoje živote za oslobođenje zemlje. Na temelju novog Ustava Islamske zajednice, donešenog 1947. godine, imenovan je 12. rujna 1947. sedmim po redu reis-ul-ulemom Islamske zajednice, a prvim reis-ul-ulemom u novoj Jugoslaviji. Svečana inauguracija i predaja menšure reis-ul-ulemi Ibrahim ef. Fejiću po prvi put u povijesti Rijaseta obavljena je u Gazi Husrev-begovoj umjesto Carevoj džamiji u Sarajevu. U svom desetogodišnjem djelovanju na ovom položaju naročito je radio na saniranju prilika u Islamskoj zajednici i normalizaciji odnosa s novom vlasti, te suzbijanju revanšizma. U studenom 1957. godine na osobni zahtjev uslijed duboke starosti povukao se u mirovinu, a umro je 15. prosinca 1962. godine u Sarajevu.[1]
Povezani članci
Izvori
- ↑ "In Memoriam Ibrahim ef. Fejić". http://magazinplus.eu/in-memoriam-ibrahim-ef-fejic-reisu-l-ulema/ Pristupljeno 25. listopada 2019.
Vanjske poveznice
| Prethodi: | Reis-ul-ulema 1947. – 1957. |
Slijedi: |
| Salih Safvet ef. Bašić (Vršitelj dužnosti) |
Sulejman ef. Kemura |
| |||||||
