Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Limonit: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)
Redak 35: Redak 35:
| prozirnost              = neproziran
| prozirnost              = neproziran
| drugo                  =  
| drugo                  =  
| reference              = <ref>{{cite web|title=Limonite mineral information and data.|url=http://www.mindat.org/min-2402.html|accessdate=2011-10-16}}</ref><ref>{{cite web|title=Mineral 1.0: Limonite|url=http://www.spaceman.ca/mineral/index.php?ViewMineral=47|accessdate=2011-10-16}}</ref><ref>{{cite web|title=LIMONITE (Hydrated Iron Oxide)|url=http://www.galleries.com/minerals/oxides/limonite/limonite.htm|accessdate=2011-10-16}}</ref>
| reference              = <ref>{{Citiraj web|title=Limonite mineral information and data.|url=http://www.mindat.org/min-2402.html|accessdate=2011-10-16}}</ref><ref>{{Citiraj web|title=Mineral 1.0: Limonite|url=http://www.spaceman.ca/mineral/index.php?ViewMineral=47|accessdate=2011-10-16}}</ref><ref>{{Citiraj web|title=LIMONITE (Hydrated Iron Oxide)|url=http://www.galleries.com/minerals/oxides/limonite/limonite.htm|accessdate=2011-10-16}}</ref>
}}
}}



Inačica od 30. studeni 2021. u 23:49

Limonit

Limonit
Općenito
KategorijaAmorfni mineral
Kemijska formulaFeO(OH)·nH2O
Identifikacija
Bojacrvenkaste, smeđe ili žute boje
Kalavostnejasna
Mohsova tvrdoća4 – 5,5
Sjajzemljana
Ogrebžutosmeđi
Gustoća2,7 – 4,3 g/cm3
Točka talištaiznad 1 250 °C
Prozirnostneproziran
Reference[1][2][3]

Limonit (prema grč. λεıμών: vlažna, travnata površina, jer limonit nerijetko leži na površini zemlje) je raširena željezna ruda, sastoji se u prvom redu od minerala getita (α-FeOOH), zatim hidrοhematita (Fe2O3 · xH2O) i lepidokrokita (γ-FeOOH). Svi ti minerali nastaju u egzogenim uvjetima (zbog vanjskih razloga ili uvjeta), i to oksidacijskim raspadanjem primarnih minerala poput pirita, siderita, magnetita, željezovitih silikata. Iz koloidnih otopina istaloženi gel prelazi starenjem ili blagom metamorfozom, potpuno ili djelomično, u spomenute mineralne faze. Poznate su i pseudomorfoze (izmjena jednoga minerala u drugi) po piritu i sideritu.

Prema sastavu i količini vode limonit može biti crvenkaste, smeđe ili žute boje; čvrst je, rahao i zemljast. Zemljasti limonit žute boje zove se oker; od davnine se primjenjuje u fresko-slikarstvu, a i danas služi kao pigment u proizvodnji boja. Smeđa i žuta boja tla i smeđe prevlake minerala i stijena potječu od limonita. Najčešće se nalazi u željeznim sedimentnim orudnjenjima i mjestimično stvara velika ležišta i vrlo je važna ruda za dobivanje željeza. U Hrvatskoj ga ima ponešto na Kordunu i Banovini. [4]

Izvori

  1. Predložak:Citiraj web
  2. Predložak:Citiraj web
  3. Predložak:Citiraj web
  4. limonit, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Limonit.


Nedovršeni članak Limonit koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.