Razlika između inačica stranice »Diskretna matematika«

Trenutačna izmjena od 11:12, 16. ožujka 2022.

Diskretna matematika, još zvana i finitna matematika ili decizijska matematika, je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju kontinuiranosti. Većina, ako ne i svi, objekata proučavanih u finitnoj matematici su prebrojivi skupovi, kao što su cijeli brojevi, konačni grafovi i formalni jezici.

Diskretna je matematika postala popularna u nedavnim desetljećima zbog svoje primjene u računarstvu. Koncepti i notacije iz diskretne matematike su korisne za proučavanje ili opis objekata ili problema u računalnim algoritmima i programskim jezicima. U nekim matematičkim programima, kolegiji finitne matematike pokrivaju diskretne matematičke koncepte za biznis, dok kolegiji iz diskretne matematike naglašavaju koncepte za diplomande računarstva.

Kao suprotnost, vidi kontinuum, topologija i matematička analiza.

Diskretna matematika uključuje sljedeće teme:

Logiku - proučavanje zaključivanja
Teoriju skupova - proučavanja kolekcija elemenata
Teoriju brojeva
Kombinatoriku, uključujući
Algoritmiku - proučavanje metoda računanja
Teoriju informacije
Digitalnu geometriju
Izračunljivost i teorije složenosti - koje barataju teoretskim i praktičnim ograničenjima algoritama
Elementarnu teoriju vjerojatnosti i Markovljeve lance
Linearnu algebru - proučavanje povezanih linearnih jednadžbi
Funkcije
Parcijalno uređene skupove
Dokaze
Prebrojavanja i relacije
Kolekcije

Primjene

Reference i daljnje čitanje

Donald E. Knuth, The Art of Computer Programming
Kenneth H. Rosen, Handbook of Discrete and Combinatorial Mathematics CRC Press. ISBN 0-8493-0149-1.
Kenneth H. Rosen, Discrete Mathematics and Its Applications 5th ed. McGraw Hill. ISBN 0-07-293033-0. Prateći web site: http://www.mhhe.com/math/advmath/rosen/
Richard Johnsonbaugh, Discrete Mathematics 6th ed. Macmillan. ISBN 0-13-045803-1. Prateći Web site: http://wps.prenhall.com/esm_johnsonbau_discrtmath_6/
Norman L. Biggs, Discrete Mathematics 2nd ed. Oxford University Press. ISBN 0-19-850717-8. Prateći Web site: https://web.archive.org/web/20060525015110/http://www.oup.co.uk/isbn/0-19-850717-8 uključuje pitanja i odgovore..
Neville Dean, Essence of Discrete Mathematics Prentice Hall. ISBN 0-13-345943-8. Nježni uvod koji ne ide toliku u dubini kao prethodni naslovi.
Klette, R., and A. Rosenfeld (2004). Digital Geometry. Morgan Kaufmann. ISBN 1-55860-861-3 Također o (digitalnoj) topologiji, teoriji grafova, kombinatorici, aksiomatskim sustavima.
Matematički arhivi, poveznice na sadržaje diskretne matematike, tutoriali, programi itd. http://archives.math.utk.edu/topics/discreteMath.html
Ronald Graham, Donald E. Knuth, Oren Patashnik, Concrete Mathematics

Vanjske poveznice

PMF Zagreb - Matematički odsjek Vedran Krčadinac: Diskretna matematika, 2006./2007.

Inačica od 07:20, 16. studenoga 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) ← Starija izmjena		Trenutačna izmjena od 11:12, 16. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (zamjena teksta)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Diskretna matematika'''-->'''~~Diskretna matematika''', još zvana i '''finitna matematika''' ili '''decizijska matematika''', je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju [[kontinuirana funkcija\|kontinuiranosti]]. Većina, ako ne i svi, objekata proučavanih u finitnoj matematici su [[prebrojiv skup\|prebrojivi skupovi]], kao što su [[cijeli broj]]evi, konačni [[graf (matematika)\|grafovi]] i [[formalni jezik\|formalni jezici]].		Diskretna matematika''', još zvana i '''finitna matematika''' ili '''decizijska matematika''', je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju [[kontinuirana funkcija\|kontinuiranosti]]. Većina, ako ne i svi, objekata proučavanih u finitnoj matematici su [[prebrojiv skup\|prebrojivi skupovi]], kao što su [[cijeli broj]]evi, konačni [[graf (matematika)\|grafovi]] i [[formalni jezik\|formalni jezici]].

	Diskretna je matematika postala popularna u nedavnim desetljećima zbog svoje primjene u [[računarstvo\|računarstvu]]. Koncepti i notacije iz diskretne matematike su korisne za proučavanje ili opis objekata ili problema u računalnim [[algoritam\|algoritmima]] i [[programski jezik\|programskim jezicima]]. U nekim matematičkim programima, kolegiji [[finitna matematika\|finitne matematike]] pokrivaju diskretne matematičke koncepte za biznis, dok kolegiji iz diskretne matematike naglašavaju koncepte za diplomande računarstva.		Diskretna je matematika postala popularna u nedavnim desetljećima zbog svoje primjene u [[računarstvo\|računarstvu]]. Koncepti i notacije iz diskretne matematike su korisne za proučavanje ili opis objekata ili problema u računalnim [[algoritam\|algoritmima]] i [[programski jezik\|programskim jezicima]]. U nekim matematičkim programima, kolegiji [[finitna matematika\|finitne matematike]] pokrivaju diskretne matematičke koncepte za biznis, dok kolegiji iz diskretne matematike naglašavaju koncepte za diplomande računarstva.