Razlika između inačica stranice »Mehmed Alagić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)) |
||
Redak 27: | Redak 27: | ||
'''Mehmed Alagić''' ([[8. srpnja]] [[1947.]] – [[7. ožujka]] [[2003.]]) ratni general [[Armija RBiH|Armije RBiH]]. Tijekom rata bio je zapovjednik [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3.]] i [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|7. korpusa Armije RBiH]], a nakon rata obavljao je dužnost načelnika općine [[Sanski Most]]. | '''Mehmed Alagić''' ([[8. srpnja]] [[1947.]] – [[7. ožujka]] [[2003.]]) ratni general [[Armija RBiH|Armije RBiH]]. Tijekom rata bio je zapovjednik [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3.]] i [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|7. korpusa Armije RBiH]], a nakon rata obavljao je dužnost načelnika općine [[Sanski Most]]. | ||
Alagić je rođen u Fajtovcima kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]]. Bio je bivši aktivni časnik JNA. Vojnu školu završio je u Banjoj Luci [[1970.]] godine, a kasnije je predavao i bio načelnik ''Škole rezervnih oficira'', također u Banjoj Luci. Godine [[1986.]], po završetku studija na visokoj vojnoj školi za starješinski kadar (''Komandno-štabna škola''), Mehmed Alagić je postao časnik za operativne poslove 36. mehanizirane brigade. U prosincu [[1989.]], postavljen je za načelnika štaba jedne pješadijske brigade u [[Zrenjanin]]u, koja je bila u sastavu Novosadskog korpusa. Mehmed Alagić je napustio JNA [[27. veljače]] [[1991.]] u činu potpukovnika. [[1. studenog]] [[1993.]] imenovan je za zapovjednika Trećeg korpusa Armije RBiH i na tom položaju je ostao do [[26. veljače]] [[1994.]] godine kada je preuzeo dužnost zapovjednika novoosnovanog Sedmog korpusa Armije RBiH. <ref>{{ | Alagić je rođen u Fajtovcima kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]]. Bio je bivši aktivni časnik JNA. Vojnu školu završio je u Banjoj Luci [[1970.]] godine, a kasnije je predavao i bio načelnik ''Škole rezervnih oficira'', također u Banjoj Luci. Godine [[1986.]], po završetku studija na visokoj vojnoj školi za starješinski kadar (''Komandno-štabna škola''), Mehmed Alagić je postao časnik za operativne poslove 36. mehanizirane brigade. U prosincu [[1989.]], postavljen je za načelnika štaba jedne pješadijske brigade u [[Zrenjanin]]u, koja je bila u sastavu Novosadskog korpusa. Mehmed Alagić je napustio JNA [[27. veljače]] [[1991.]] u činu potpukovnika. [[1. studenog]] [[1993.]] imenovan je za zapovjednika Trećeg korpusa Armije RBiH i na tom položaju je ostao do [[26. veljače]] [[1994.]] godine kada je preuzeo dužnost zapovjednika novoosnovanog Sedmog korpusa Armije RBiH. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/ind/en/had-ii010713e.pdf|title=INDICMENT The Prosecutor against Enver Hadžihasanović, Mehmed Alagić, Amir Kubura. IT-01-47|last=|first=|date=|website=|publisher=United Nation's ICTY|accessdate=25. 1. 2019}}</ref> | ||
Prema [[ICTY|haaškoj]] optužnici, teretilo ga se [[ubojstvo]], nasilje nad životom osoba, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela koje nije opravdano vojnom nužnošću, pljačku javne ili privatne imovine te uništavanje ili hotimično nanošenje štete institucijama posvećenim [[Religija|religiji]] (kršenje zakona i običaja ratovanja), kao i namjerno ubijanje, namjerno nanošenje velike patnje ili ozbiljne povrede tijela ili zdravlja, nečovječno postupanje, nezakonito zatvaranje civila i ekstenzivno uništavanje imovine koja nije opravdana vojnom nuždom, usmjereno protiv [[Srbi|Srba]], [[Hrvat]]a i ostalih ne-[[Bošnjak]]a.<ref>{{ | Prema [[ICTY|haaškoj]] optužnici, teretilo ga se [[ubojstvo]], nasilje nad životom osoba, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela koje nije opravdano vojnom nužnošću, pljačku javne ili privatne imovine te uništavanje ili hotimično nanošenje štete institucijama posvećenim [[Religija|religiji]] (kršenje zakona i običaja ratovanja), kao i namjerno ubijanje, namjerno nanošenje velike patnje ili ozbiljne povrede tijela ili zdravlja, nečovječno postupanje, nezakonito zatvaranje civila i ekstenzivno uništavanje imovine koja nije opravdana vojnom nuždom, usmjereno protiv [[Srbi|Srba]], [[Hrvat]]a i ostalih ne-[[Bošnjak]]a.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf|title=The Prosecutor v. Enver Hadžihasanović and Amir Kubura. IT-01-47 - Case Information Sheet|last=|first=|date=|website=|publisher=United Nation's ICTY|accessdate=23. 1. 2019}}</ref> | ||
S obzirom na to da je umro, [[ICTY|međunarodni sud u Haagu]] zaustavio je proces protiv Alagića [[21. ožujka]] [[2003.]] godine. | S obzirom na to da je umro, [[ICTY|međunarodni sud u Haagu]] zaustavio je proces protiv Alagića [[21. ožujka]] [[2003.]] godine. |
Trenutačna izmjena od 03:53, 12. studenoga 2021.
Mehmed Alagić | |
---|---|
Opći životopisni podatci | |
Datum rođenja | 8. srpnja 1947. |
Mjesto rođenja | Sanski Most,Bosna i Hercegovina |
Datum smrti | 7. ožujka 2003. |
Mjesto smrti | Sanski Most,BiH |
Supruga | Ziska Alagić |
Opis vojnoga službovanja | |
Čin | General ARBiH |
Ratovi | Rat u BiH |
Vojska | JNA, Armija RBiH |
Zapovijedao | 3. korpus ARBiH 7. korpus ARBiH |
Mehmed Alagić (8. srpnja 1947. – 7. ožujka 2003.) ratni general Armije RBiH. Tijekom rata bio je zapovjednik 3. i 7. korpusa Armije RBiH, a nakon rata obavljao je dužnost načelnika općine Sanski Most.
Alagić je rođen u Fajtovcima kod Sanskog Mosta. Bio je bivši aktivni časnik JNA. Vojnu školu završio je u Banjoj Luci 1970. godine, a kasnije je predavao i bio načelnik Škole rezervnih oficira, također u Banjoj Luci. Godine 1986., po završetku studija na visokoj vojnoj školi za starješinski kadar (Komandno-štabna škola), Mehmed Alagić je postao časnik za operativne poslove 36. mehanizirane brigade. U prosincu 1989., postavljen je za načelnika štaba jedne pješadijske brigade u Zrenjaninu, koja je bila u sastavu Novosadskog korpusa. Mehmed Alagić je napustio JNA 27. veljače 1991. u činu potpukovnika. 1. studenog 1993. imenovan je za zapovjednika Trećeg korpusa Armije RBiH i na tom položaju je ostao do 26. veljače 1994. godine kada je preuzeo dužnost zapovjednika novoosnovanog Sedmog korpusa Armije RBiH. [1]
Prema haaškoj optužnici, teretilo ga se ubojstvo, nasilje nad životom osoba, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela koje nije opravdano vojnom nužnošću, pljačku javne ili privatne imovine te uništavanje ili hotimično nanošenje štete institucijama posvećenim religiji (kršenje zakona i običaja ratovanja), kao i namjerno ubijanje, namjerno nanošenje velike patnje ili ozbiljne povrede tijela ili zdravlja, nečovječno postupanje, nezakonito zatvaranje civila i ekstenzivno uništavanje imovine koja nije opravdana vojnom nuždom, usmjereno protiv Srba, Hrvata i ostalih ne-Bošnjaka.[2]
S obzirom na to da je umro, međunarodni sud u Haagu zaustavio je proces protiv Alagića 21. ožujka 2003. godine.
Izvori
- ↑ "INDICMENT The Prosecutor against Enver Hadžihasanović, Mehmed Alagić, Amir Kubura. IT-01-47". United Nation's ICTY. http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/ind/en/had-ii010713e.pdf Pristupljeno 25. 1. 2019
- ↑ "The Prosecutor v. Enver Hadžihasanović and Amir Kubura. IT-01-47 - Case Information Sheet". United Nation's ICTY. http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf Pristupljeno 23. 1. 2019