Razlika između inačica stranice »Lučenec«
m (no summary specified) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Lučenec'''-->{{dz|[[Okrug Lučenec]]|okrug}} | <!--'''Lučenec'''-->{{dz|[[Okrug Lučenec]]|okrug}} | ||
{{ | {{Infookvir naselje | ||
| ime = Lučenec | | ime = Lučenec | ||
| ime_genitiv = | | ime_genitiv = |
Inačica od 03:54, 10. studenoga 2021.
Lučenec | |||
---|---|---|---|
Panorama grada Lučeneca | |||
|
|||
Koordinate: 48°16′N 19°50′E / 48.267°N 19.833°E | |||
Država | Slovačka | ||
Pokrajina | Banskobistrička | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Alexandra Pivková | ||
Površina | |||
- Ukupna | 48 km² | ||
Visina | 194 m | ||
Stanovništvo (31. prosinca 2001.) | |||
- Grad | 28.332 | ||
- Gustoća | 593 stan./km² | ||
Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
- Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 986 01 | ||
Pozivni broj | +421 (0)47 | ||
Registarska oznaka | LC | ||
Službena stranica www.lucenec.sk | |||
Zemljovid | |||
Lučenec (mađ. Losonc, njem. Lizenz) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj. Središte Okruga Lučenec.
Povijest
Lučenec i okolica bili su naseljeni u još u kameno doba. Slaveni naseljavaju ovo područje u 6. i 7. stoljeću. Prvi Mađari na područje Lučeneca naseljavaju se u 10. stoljeću. Lučenec se prvi puta spominje 1128. kada je izgrađena kapela u čast Djevice Marije. Prvi direktni spomen grada je iz 1247. pod imenom Luchunch, do prve polovice 15. stoljeća Lučenec je bio mali grad smješten izvan glavnih trgovačkih puteva. Grad je 1442., zauzeo Jan Jiskra, 1451. pokušao ga je osvojiti Janko Hunjadi ali vojska Jana Jiskra ga je pobijedila i očuvala grad. Nakon pada Filakova 1554. Lučenec je pod kontrolom Osmanskog Carstva i njihovih vazala do 1593.. Grad je izgorio tijekom revolucije 1848./1849. kada je bio okupiran od strane Ruske carske vojske.
Grad se brzo razvija u 19. i 20. stoljeću, željeznicom se povezuje s Budimpeštom i Žilinom. Nakon Prvog svjetskog rata, postao je dio Čehoslovačke i kratko 1919., Slovačke Socijalističke Republike. Mađarskoj je pripojen 1938. da bi se već 1945. vratio Čehoslovačkoj.
Stanovništvo
Godina | 1. 1. 1993.[2] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
---|---|---|---|---|---|---|
Broj stanovnika | 29.125 | 28.748 | 27.790 | 28.335 | 27.739 | 27.535 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Grad je po popisu stanovništva iz 2001. godine imao 28.332[3] stanovnika.
Etnički sastav
Religija
- rimokatolici 56,56%,
- ateisti 21,12%,
- protestanti 14,47%,
- grkokatolici 0,39%
Poznate osobe
- Sándor Petőfi (1823-1849), mađarski književnik i revolucionar,
Izvor
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk
- ↑ "Municipal Statistics". Statistical Office of the Slovak republic. http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Pristupljeno 13. siječnja 2008.
Vanjske poveznice
|