Razlika između inačica stranice »Hilda Geiringer«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Hilda Geiringer''', poznata i kao '''Hilda von Mises''', austrijska matematičarka i sveučilišna predavačica u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. | |||
Rođena je 1893. godine u [[Beč]]u u židovskoj obitelji. Diplomirala je, a tijekom i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] doktorirala na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]] disertacijom iz polja [[trigonometrija|trigonometrije]].<ref> [https://www.agnesscott.edu/lriddle/women/mises.htm Životopis] na stranicama Koledža "Agnes Scott" (pristupljeno 14. travnja 2018.) </ref> | Rođena je 1893. godine u [[Beč]]u u židovskoj obitelji. Diplomirala je, a tijekom i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] doktorirala na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]] disertacijom iz polja [[trigonometrija|trigonometrije]].<ref> [https://www.agnesscott.edu/lriddle/women/mises.htm Životopis] na stranicama Koledža "Agnes Scott" (pristupljeno 14. travnja 2018.) </ref> | ||
Trenutačna izmjena od 06:26, 7. ožujka 2022.
Hilda Geiringer, poznata i kao Hilda von Mises, austrijska matematičarka i sveučilišna predavačica u Njemačkoj i Sjedinjenim Državama.
Rođena je 1893. godine u Beču u židovskoj obitelji. Diplomirala je, a tijekom i Prvog svjetskog rata doktorirala na Sveučilištu u Beču disertacijom iz polja trigonometrije.[1]
Godine 1921. godine preselila se u Berlin, gdje se zaposlila kao asistentica Richarda von Misesa na Institutu za primijenjenu matematiku. Iste godine udala se za Felixa Pollaczeka, također Bečanina židovskog podrijetla koji je na studij otišao u Berlin, gdje je i doktorirao.
U svom se radu na Institutu Geiringer bavila statistikom, teorijom vjerojatnosti i matematičke teorije plastičnosti. U prosincu 1933. izgubila je pravo predavanja na Berlinskom sveučilištu zbog svog židovskog podrijetla te se preselila u Bruxelles, a sljedeće godine dobila je posao predavača matematike u Turskoj. Za to vrijeme se zaintrigirala za Mendelov pristup genetike. Tako se počela baviti i istraživačkim radom na području molekularne i ljudske genetike kao i nasljeđivanjem, bioinformatikom, biotehnologijom te između ostalog, genetičkim inženjerstvom.[2]
Nakon Atatürkove smrti, odlazi s kćeri u Pennsylvaniju, gdje radila kao lektorica na koledžu. Na Sveučilištu Brown u Providenceu u Rhode Islandu držala je i predavanje iz mehanike. Kasnije je predavala i u Massachusettsu i na Harvardu. Godine 1959. primljena je u članstvo Američke akademije umjetnosti i znanosti.[3]
Izvori
- ↑ Životopis na stranicama Koledža "Agnes Scott" (pristupljeno 14. travnja 2018.)
- ↑ L.S. Grinstein, P.J. Campbell. Women of Mathematics. Greenwood Press, Westport Conn, 1987. str. 44.
- ↑ Registar članova Američke akademije umjetnosti i znanosti / G na mrežnom mjestu Akademije (pristupljeno 14. travnja 2018.)