Il Sodoma: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Il Sodoma'''-->[[Datoteka:Sodoma 003.jpg|mini|''Sveti Sebastijan'' (1525). Galerija Palatina ([[Palazzo Pitti]]), [[Firenza]]]]
[[Datoteka:Sodoma 003.jpg|mini|''Sveti Sebastijan'' (1525). Galerija Palatina ([[Palazzo Pitti]]), [[Firenza]]]]
'''Sodoma''' ili '''Il Sodoma''' (rođen kao ''Giovanni Antonio Bazzi''), (Vercelli, [[1477.]] — [[Siena]], [[15. veljače]] [[1549.]]), bio je talijanski slikar, pripadnik sienske škole.
'''Sodoma''' ili '''Il Sodoma''' (rođen kao ''Giovanni Antonio Bazzi''), (Vercelli, [[1477.]] — [[Siena]], [[15. veljače]] [[1549.]]), bio je talijanski slikar, pripadnik sienske škole.



Posljednja izmjena od 8. ožujak 2022. u 05:53

Datoteka:Sodoma 003.jpg
Sveti Sebastijan (1525). Galerija Palatina (Palazzo Pitti), Firenza

Sodoma ili Il Sodoma (rođen kao Giovanni Antonio Bazzi), (Vercelli, 1477. — Siena, 15. veljače 1549.), bio je talijanski slikar, pripadnik sienske škole.

Prema Vasariju, koji ga je očigledno mrzio, dobio je ovakav naziv jer je bio homoseksualac. Bazzi je međutim taj naziv koristio u svom potpisu.

Sodoma je 1498. putovao u Milano, gdje na njega jak utjecaj ostavlja Leonardo da Vinci, a 1501. putuje u Sienu. Njegova djela obuhvaćaju freske koje je započeo Luca Signorelli u samostanu Monte Oliveto i čudesnu fresku Stigmatizacije svete Katarine u crkvi San Domenico.

Pozvan je u Rim 1508. kako bi u Vatikanu oslikao jednu od papinih privatnih odaja, Stanza della Segnatura. Ponovo dolazi u Rim 1512., kada bankaru Agostinu Chigi crta poznatu Aleksandrovu fresku u Villi Farnesini.

Sveti Sebastijan

Ova slika na platnu oslikana je sa svetim Sebastijanom na prednjoj strani i s Marijom i svecima u pozadini. Prvobitno je korištena kao zastava za procesije Confraternita di San Sebastiano ("Bratstva sv. Sebastijana") u Camollii nedaleko Siene. Figure su okarakterizirane plastičnom osjetljivosti tijela s detaljiranim narativnom stilom. Tipičan dio Sodomovog slikarstva pogledi su kod glavnih protagonistka koji su u polumraku.

Djela (izbor)

  • Aleksandar veliki (1512.–1515), Villa Farnesina, Rim
  • Sveti Sebastijan (1525.)
  • Krist u predvorju pakla (oko 1530.–1534.)
  • Abrahamova žrtva (1542.)