More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Sodoma 003.jpg|mini|''Sveti Sebastijan'' (1525). Galerija Palatina ([[Palazzo Pitti]]), [[Firenza]]]] | |||
'''Sodoma''' ili '''Il Sodoma''' (rođen kao ''Giovanni Antonio Bazzi''), (Vercelli, [[1477.]] — [[Siena]], [[15. veljače]] [[1549.]]), bio je talijanski slikar, pripadnik sienske škole. | '''Sodoma''' ili '''Il Sodoma''' (rođen kao ''Giovanni Antonio Bazzi''), (Vercelli, [[1477.]] — [[Siena]], [[15. veljače]] [[1549.]]), bio je talijanski slikar, pripadnik sienske škole. | ||
Posljednja izmjena od 8. ožujak 2022. u 05:53

Sodoma ili Il Sodoma (rođen kao Giovanni Antonio Bazzi), (Vercelli, 1477. — Siena, 15. veljače 1549.), bio je talijanski slikar, pripadnik sienske škole.
Prema Vasariju, koji ga je očigledno mrzio, dobio je ovakav naziv jer je bio homoseksualac. Bazzi je međutim taj naziv koristio u svom potpisu.
Sodoma je 1498. putovao u Milano, gdje na njega jak utjecaj ostavlja Leonardo da Vinci, a 1501. putuje u Sienu. Njegova djela obuhvaćaju freske koje je započeo Luca Signorelli u samostanu Monte Oliveto i čudesnu fresku Stigmatizacije svete Katarine u crkvi San Domenico.
Pozvan je u Rim 1508. kako bi u Vatikanu oslikao jednu od papinih privatnih odaja, Stanza della Segnatura. Ponovo dolazi u Rim 1512., kada bankaru Agostinu Chigi crta poznatu Aleksandrovu fresku u Villi Farnesini.
Sveti Sebastijan
Ova slika na platnu oslikana je sa svetim Sebastijanom na prednjoj strani i s Marijom i svecima u pozadini. Prvobitno je korištena kao zastava za procesije Confraternita di San Sebastiano ("Bratstva sv. Sebastijana") u Camollii nedaleko Siene. Figure su okarakterizirane plastičnom osjetljivosti tijela s detaljiranim narativnom stilom. Tipičan dio Sodomovog slikarstva pogledi su kod glavnih protagonistka koji su u polumraku.
Djela (izbor)
- Aleksandar veliki (1512.–1515), Villa Farnesina, Rim
- Sveti Sebastijan (1525.)
- Krist u predvorju pakla (oko 1530.–1534.)
- Abrahamova žrtva (1542.)