Razlika između inačica stranice »Adrien-Marie Legendre«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Adrien-Marie Legendre'''-->{{Infookvir znanstvenik|ime=Adrien-Marie Legendre|slika=Legendre.jpg|datum_rođenja=18. rujna 1752.|mjesto_rođenja=Pariz|datum_smrti=10. siječnja 1833.|mjesto_smrti=Pariz|caption=|naslov=Adrien-Marie Legendre (karikatura)}}
{{Infookvir znanstvenik|ime=Adrien-Marie Legendre|slika=Legendre.jpg|datum_rođenja=18. rujna 1752.|mjesto_rođenja=Pariz|datum_smrti=10. siječnja 1833.|mjesto_smrti=Pariz|caption=|naslov=Adrien-Marie Legendre (karikatura)}}


'''Adrien-Marie Legendre''' ( [[Pariz]], [[18. rujna]] [[1752.]] – Pariz, [[10. siječnja]] [[1833.]]), bio je [[Francuzi|francuski]] [[matematičar]] i [[astronom]].
'''Adrien-Marie Legendre''' ( [[Pariz]], [[18. rujna]] [[1752.]] – Pariz, [[10. siječnja]] [[1833.]]), bio je [[Francuzi|francuski]] [[matematičar]] i [[astronom]].

Trenutačna izmjena od 18:14, 8. travnja 2022.

Adrien-Marie Legendre
Legendre.jpg
Adrien-Marie Legendre (karikatura)
Rođenje 18. rujna 1752.
Pariz
Smrt 10. siječnja 1833.
Pariz

Adrien-Marie Legendre ( Pariz, 18. rujna 1752. – Pariz, 10. siječnja 1833.), bio je francuski matematičar i astronom.

Dao je značajne doprinose statistici, teoriji brojeva, apstraktnoj algebri i matematičkoj analizi. Prvo je bio profesor na École Militaire od 1775. do 1780., od 1783. član Francuske akademije znanosti, a bio je član i nekoliko javnih komisija. Naslijedio je Lagrangea u Bureau des longitudes. Legendre je napisao veliki broj rasprava o oblicima i putanjama nebeskih tijela. Napisao je 1805. rad u kojem je izračunao putanju kometa upotrebljavajući po prvi put metodu najmanjeg kvardrata, koju je sam otkrio neovisno o Gaussu i po njem su nazvani Legendreov simbol i Legendreova formula.

Legendre je 1787. zajedno s Domenicom Cassinijem i Pierrom Méchainom izmjerio zemljopisnu dužinu da bi utvrdio međusobnu poziciju opservatorija u Parizu i Londonu. O funkcijama je napisao Exercices de calcul intégral etc. 1807. a 1827. Traité des fonctions elliptiques (3 dijela). Posljednji dio je napisao kao dodatak mjerenjima Abelija i Jacobija. Essai sur les nombres iz 1798. je prošireno izdanje njegove knjige Théorie des nombres. Njegovo ime nalazi se na popisu 72 znanstvenika ugraviranih na Eifellovom tornju.

Literatura