Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Osjetljivost: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bmz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Osjetljivost'''-->'''Osjetljivost''' ima više značenja:
Osjetljivost''' ima više značenja:
* [[osjetljivost (biologija)]], u [[biologija|biologiji]], je sposobnost [[Organizam|organizma]] da reagira na [[podražaj]] iz svojega vanjskoga ili unutarnjeg okruženja mijenjanjem vlastitoga stanja i vlastitom aktivnošću. U viših organizama to obuhvaća pretvorbu podražaja u [[Živčani sustav|živčane impulse]], koji se [[živci]]ma prenose do određenih područja u [[mozak|mozgu]]; ondje se analiziraju, nakon čega slijedi odgovarajuća [[reakcija]]. Osjetljivost je proces kojim organizam trajno uspostavlja sebi prikladnu ravnotežu. Živo biće nije nužno osjetljivo na sve promjene u okolini, već redovito reagira samo na one podražaje koji su biološki značajni te na one za koje je u organizmu razvijen reaktivni mehanizam ([[osjetilni sustav]]). Da bi pobudili reakciju, podražaji moraju biti odgovarajuće [[jakost|jačine]] (intenziteta); za one koji nisu dovoljno jaki, kaže se da se nalaze ''ispod praga'' osjetljivosti ([[Subliminalna poruka|subliminalni podražaji]]).  Osjetljivost u [[Biljke|biljaka]] očituje se u reagiranju na različite podražaje iz [[Okoliš|okoline]] (na primjer na djelovanje [[Gravitacija|sile teže]], [[svjetlost]]i, različitih [[Kemijska tvar|kemijskih tvar]]i, [[pritisak]] vode i tvrdih predmeta) nekim oblikom gibanja ([[nastije]]; [[taksije]]; [[tropizmi]]). Za primanje tih podražaja, biljke u stanicama imaju različite [[receptori|receptore]] iz kojih se u susjedna tkiva odašilju akcijski potencijali; oni mijenjaju [[turgor]] stanica, što uzrokuje [[gibanje]] organa. Receptori za primanje svjetlosnih podražaja (na primjer [[karotenoidi]], kriptokromi, fitokromi) uzrokuju gibanja organa ili posreduju u reakcijama kojima se aktiviraju [[gen]]i u [[Stanična jezgra|jezgri]], čime se pokreću fotomorfogenetski procesi u razvoju biljke.
* [[osjetljivost (biologija)]], u [[biologija|biologiji]], je sposobnost [[Organizam|organizma]] da reagira na [[podražaj]] iz svojega vanjskoga ili unutarnjeg okruženja mijenjanjem vlastitoga stanja i vlastitom aktivnošću. U viših organizama to obuhvaća pretvorbu podražaja u [[Živčani sustav|živčane impulse]], koji se [[živci]]ma prenose do određenih područja u [[mozak|mozgu]]; ondje se analiziraju, nakon čega slijedi odgovarajuća [[reakcija]]. Osjetljivost je proces kojim organizam trajno uspostavlja sebi prikladnu ravnotežu. Živo biće nije nužno osjetljivo na sve promjene u okolini, već redovito reagira samo na one podražaje koji su biološki značajni te na one za koje je u organizmu razvijen reaktivni mehanizam ([[osjetilni sustav]]). Da bi pobudili reakciju, podražaji moraju biti odgovarajuće [[jakost|jačine]] (intenziteta); za one koji nisu dovoljno jaki, kaže se da se nalaze ''ispod praga'' osjetljivosti ([[Subliminalna poruka|subliminalni podražaji]]).  Osjetljivost u [[Biljke|biljaka]] očituje se u reagiranju na različite podražaje iz [[Okoliš|okoline]] (na primjer na djelovanje [[Gravitacija|sile teže]], [[svjetlost]]i, različitih [[Kemijska tvar|kemijskih tvar]]i, [[pritisak]] vode i tvrdih predmeta) nekim oblikom gibanja ([[nastije]]; [[taksije]]; [[tropizmi]]). Za primanje tih podražaja, biljke u stanicama imaju različite [[receptori|receptore]] iz kojih se u susjedna tkiva odašilju akcijski potencijali; oni mijenjaju [[turgor]] stanica, što uzrokuje [[gibanje]] organa. Receptori za primanje svjetlosnih podražaja (na primjer [[karotenoidi]], kriptokromi, fitokromi) uzrokuju gibanja organa ili posreduju u reakcijama kojima se aktiviraju [[gen]]i u [[Stanična jezgra|jezgri]], čime se pokreću fotomorfogenetski procesi u razvoju biljke.
* [[osjetljivost (psihologija)]], u [[psihologija|psihologiji]], je čuvstvena pobudljivost. U psihofizici, funkcionalno obilježje osjetnoga sustava koje pokazuje koliko neki podražaj mora biti intenzivan da izazove osjet djelujući na osjetni sustav, odnosno kolika mora biti razlika u jačini (intenzitetu) dvaju podražaja da bi oni izazvali osjete različita intenziteta. Što je intenzitet podražaja koji dovodi do osjeta manji, osjetni sustav ima bolju apsolutnu osjetljivost. Što je manja razlika u jačini podražaja koji izazivaju različite intenzitete osjeta, osjetni sustav ima bolju diferencijalnu osjetljivost. U [[Psihometrija|psihometriji]], osjetljivost ili diskriminativnost jedno je od metrijskih obilježja psiholoških mjernih postupaka (psihološki testovi), koje pokazuje koliko dobro mjerni postupak omogućuje razlikovanje ispitanika u mjerenoj osobini.
* [[osjetljivost (psihologija)]], u [[psihologija|psihologiji]], je čuvstvena pobudljivost. U psihofizici, funkcionalno obilježje osjetnoga sustava koje pokazuje koliko neki podražaj mora biti intenzivan da izazove osjet djelujući na osjetni sustav, odnosno kolika mora biti razlika u jačini (intenzitetu) dvaju podražaja da bi oni izazvali osjete različita intenziteta. Što je intenzitet podražaja koji dovodi do osjeta manji, osjetni sustav ima bolju apsolutnu osjetljivost. Što je manja razlika u jačini podražaja koji izazivaju različite intenzitete osjeta, osjetni sustav ima bolju diferencijalnu osjetljivost. U [[Psihometrija|psihometriji]], osjetljivost ili diskriminativnost jedno je od metrijskih obilježja psiholoških mjernih postupaka (psihološki testovi), koje pokazuje koliko dobro mjerni postupak omogućuje razlikovanje ispitanika u mjerenoj osobini.

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 18:38

Osjetljivost ima više značenja:

  • osjetljivost (biologija), u biologiji, je sposobnost organizma da reagira na podražaj iz svojega vanjskoga ili unutarnjeg okruženja mijenjanjem vlastitoga stanja i vlastitom aktivnošću. U viših organizama to obuhvaća pretvorbu podražaja u živčane impulse, koji se živcima prenose do određenih područja u mozgu; ondje se analiziraju, nakon čega slijedi odgovarajuća reakcija. Osjetljivost je proces kojim organizam trajno uspostavlja sebi prikladnu ravnotežu. Živo biće nije nužno osjetljivo na sve promjene u okolini, već redovito reagira samo na one podražaje koji su biološki značajni te na one za koje je u organizmu razvijen reaktivni mehanizam (osjetilni sustav). Da bi pobudili reakciju, podražaji moraju biti odgovarajuće jačine (intenziteta); za one koji nisu dovoljno jaki, kaže se da se nalaze ispod praga osjetljivosti (subliminalni podražaji). Osjetljivost u biljaka očituje se u reagiranju na različite podražaje iz okoline (na primjer na djelovanje sile teže, svjetlosti, različitih kemijskih tvari, pritisak vode i tvrdih predmeta) nekim oblikom gibanja (nastije; taksije; tropizmi). Za primanje tih podražaja, biljke u stanicama imaju različite receptore iz kojih se u susjedna tkiva odašilju akcijski potencijali; oni mijenjaju turgor stanica, što uzrokuje gibanje organa. Receptori za primanje svjetlosnih podražaja (na primjer karotenoidi, kriptokromi, fitokromi) uzrokuju gibanja organa ili posreduju u reakcijama kojima se aktiviraju geni u jezgri, čime se pokreću fotomorfogenetski procesi u razvoju biljke.
  • osjetljivost (psihologija), u psihologiji, je čuvstvena pobudljivost. U psihofizici, funkcionalno obilježje osjetnoga sustava koje pokazuje koliko neki podražaj mora biti intenzivan da izazove osjet djelujući na osjetni sustav, odnosno kolika mora biti razlika u jačini (intenzitetu) dvaju podražaja da bi oni izazvali osjete različita intenziteta. Što je intenzitet podražaja koji dovodi do osjeta manji, osjetni sustav ima bolju apsolutnu osjetljivost. Što je manja razlika u jačini podražaja koji izazivaju različite intenzitete osjeta, osjetni sustav ima bolju diferencijalnu osjetljivost. U psihometriji, osjetljivost ili diskriminativnost jedno je od metrijskih obilježja psiholoških mjernih postupaka (psihološki testovi), koje pokazuje koliko dobro mjerni postupak omogućuje razlikovanje ispitanika u mjerenoj osobini.
  • osjetljivost (fizika), u fizici i tehnici, je svojstvo sustava koje pokazuje kako se on vlada pri promjenama promatranih veličina. Teorija osjetljivosti posebna je znanstvena disciplina koja proučava valjanost sustava u uvjetima neželjenih promjena veličina i istražuje veze između početnih i dinamičkih stanja sustava. [1]

Izvori

  1. osjetljivost, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.


   Ovo je razdvojbena stranica.
Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu.
Sadržaj