Razlika između inačica stranice »Krčenje šume u Indoneziji«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
'''[[Krčenje šume]] u [[Indonezija|Indoneziji]]''' podrazumijeva trajni gubitak [[šuma]] i raslinja diljem zemlje, što ishoduje neprocjenjivim negativnim utjecajem na društvo i okoliš. Indonezija je podneblje nekih od biološki najraznovrsnijih šuma na svijetu i treća je po broju vrsta, nakon [[Brazil]]a i [[DR Kongo|Demokratske Republike Kongo]].<ref name="ABC 4C">[http://www.abc.net.au/4corners/content/2002/timber_mafia/resources/resources_indonesia.htm ABC Four Corners: ''Background information on Indonesia, deforestation and illegal logging''], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Sve do [[1900.]] godine Indonezija je još uvijek bila prekrivena gustim šumama, koje su činile 84% ukupne površine države. Krčenje šuma se tijekom [[1970-ih]] znatno uvećalo, te je u ubrzanom usponu od tada. Procjenjuje se da je pokrivenost šumama od 170 000 000 hektara tijekom 1900. smanjena na manje od 100 000 000 hektara do kraja [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref name="Matthews">[http://pdf.wri.org/indoforest_full.pdf Matthews, Emilly (ed.): ''The State of Forests Indonesia'', Bogor 2002], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Tijekom [[2008.]] godine predviđeno je da će [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]] u Indoneziji iščeznuti u idućih 10 godina.<ref>[http://www.asianews.it/index.php?l=en&art=5728 China is black hole of Asia's deforestation], ''Asia News'', objavljeno 24. ožujka 2008., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Od ukupne siječe šuma u Indoneziji, čak 80% se vodi kao nezakonito.<ref>[http://www.swedwatch.org/en/rapporter/riskanalys-av-glas-jarn-betong-och-gips Riskanalys av glas, järn, betong och gips], str. 19.–20., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> | '''[[Krčenje šume]] u [[Indonezija|Indoneziji]]''' podrazumijeva trajni gubitak [[šuma]] i raslinja diljem zemlje, što ishoduje neprocjenjivim negativnim utjecajem na društvo i okoliš. Indonezija je podneblje nekih od biološki najraznovrsnijih šuma na svijetu i treća je po broju vrsta, nakon [[Brazil]]a i [[DR Kongo|Demokratske Republike Kongo]].<ref name="ABC 4C">[http://www.abc.net.au/4corners/content/2002/timber_mafia/resources/resources_indonesia.htm ABC Four Corners: ''Background information on Indonesia, deforestation and illegal logging''], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Sve do [[1900.]] godine Indonezija je još uvijek bila prekrivena gustim šumama, koje su činile 84% ukupne površine države. Krčenje šuma se tijekom [[1970-ih]] znatno uvećalo, te je u ubrzanom usponu od tada. Procjenjuje se da je pokrivenost šumama od 170 000 000 hektara tijekom 1900. smanjena na manje od 100 000 000 hektara do kraja [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref name="Matthews">[http://pdf.wri.org/indoforest_full.pdf Matthews, Emilly (ed.): ''The State of Forests Indonesia'', Bogor 2002], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Tijekom [[2008.]] godine predviđeno je da će [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]] u Indoneziji iščeznuti u idućih 10 godina.<ref>[http://www.asianews.it/index.php?l=en&art=5728 China is black hole of Asia's deforestation], ''Asia News'', objavljeno 24. ožujka 2008., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Od ukupne siječe šuma u Indoneziji, čak 80% se vodi kao nezakonito.<ref>[http://www.swedwatch.org/en/rapporter/riskanalys-av-glas-jarn-betong-och-gips Riskanalys av glas, järn, betong och gips], str. 19.–20., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> | ||
Velika šumska prostranstva u Indoneziji uništena su i pretvorena u plantaže od strane velikih međunarodnih tvrtki za preradu [[celuloza|celuloze]], kao što je ''Asia Pulp and Paper''.<ref>[http://www.foei.org/en/resources/publications/miscellaneous/clashes/indonesiatrees.html?searchterm=Indonesia indonesia trees Indonesia without trees? Record breaking logging of last rainforests] Friends of the Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Šume često bivaju spaljene od strane poljoprivrednika i vlasnika plantaža.<ref>[http://www.eoearth.org/article/Slash_and_burn Slash and burn], Encyclopedia of Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Drugi veliki povod krčenja šume je drvna industrija, vođena potražnjom iz [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a.<ref>{{ | Velika šumska prostranstva u Indoneziji uništena su i pretvorena u plantaže od strane velikih međunarodnih tvrtki za preradu [[celuloza|celuloze]], kao što je ''Asia Pulp and Paper''.<ref>[http://www.foei.org/en/resources/publications/miscellaneous/clashes/indonesiatrees.html?searchterm=Indonesia indonesia trees Indonesia without trees? Record breaking logging of last rainforests] Friends of the Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Šume često bivaju spaljene od strane poljoprivrednika i vlasnika plantaža.<ref>[http://www.eoearth.org/article/Slash_and_burn Slash and burn], Encyclopedia of Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Drugi veliki povod krčenja šume je drvna industrija, vođena potražnjom iz [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a.<ref>{{Citiranje weba|url=http://news.mongabay.com/2006/0710-itto.html |title=Japan depletes Borneo's rainforests; China remains largest log importer |publisher=News.mongabay.com |date= |accessdate=2. listopada 2016.}}</ref> Razvoj [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i projekti transmigracije prisilili su veliki broj ljudi naseliti se u prašumskim predjelima, dodatno ubrzavajući krčenje šume. | ||
Siječa i paljenje šuma radi raščišćavanja zemljišta za poljoprivredu, učinili su Indoneziju trećim najvećim svjetskim odašiljačem plinova koji potpomažu [[učinak staklenika]], iza Kine i [[SAD|SAD-a]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/11/18/AR2009111804162.html |title=The Washington Post, 19. studenog 2009.|publisher=Washingtonpost.com |date=19. studenog 2009.|accessdate=2. listopada 2016. |first=Andrew |last=Higgins}}</ref> Šumski [[požari]] često uništavaju velike površine prerađivača [[ugljen]]a, uključujući stare prašume i tresetišta. Tijekom svibnja [[2011.]] Indonezija je proglasila moratorij povodom novih ugovora o siječi šuma, kako bi podržala borbu protiv te pošasti.<ref name="CIFOR 76">[http://www.cifor.org/publications/pdf_files/WPapers/WP-76Murdiyarso.pdf "Indonesia's forest moratorium: A stepping stone to better forest governance?"], CIFOR Working Paper 76, 2011, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Ova odluka pokazala se neučinkovitom, jer je stopa siječe šuma nastavila rasti. Od [[2012.]] godine Indonezija je prestigla stopu siječe šuma u Brazilu<ref>Bachelard, Michael: [http://www.smh.com.au/national/worlds-worst-illegal-logging-in-indonesia-20140629-zsq5j.html "World's worst illegal logging in Indonesia"], ''The Sydney Morning Herald'', objavljeno 3. studenog 2015., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref>, te postala najbrže odšumljavajuća država na svijetu.<ref>[http://www.scientificamerican.com/article/deforestation-in-indonesia-is-double-the-government-s-official-rate/ "Deforestation in Indonesia Is Double the Government's Official Rate"], in ''Scientific American'', objavljeno 3. studenog 2015., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> | Siječa i paljenje šuma radi raščišćavanja zemljišta za poljoprivredu, učinili su Indoneziju trećim najvećim svjetskim odašiljačem plinova koji potpomažu [[učinak staklenika]], iza Kine i [[SAD|SAD-a]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/11/18/AR2009111804162.html |title=The Washington Post, 19. studenog 2009.|publisher=Washingtonpost.com |date=19. studenog 2009.|accessdate=2. listopada 2016. |first=Andrew |last=Higgins}}</ref> Šumski [[požari]] često uništavaju velike površine prerađivača [[ugljen]]a, uključujući stare prašume i tresetišta. Tijekom svibnja [[2011.]] Indonezija je proglasila moratorij povodom novih ugovora o siječi šuma, kako bi podržala borbu protiv te pošasti.<ref name="CIFOR 76">[http://www.cifor.org/publications/pdf_files/WPapers/WP-76Murdiyarso.pdf "Indonesia's forest moratorium: A stepping stone to better forest governance?"], CIFOR Working Paper 76, 2011, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Ova odluka pokazala se neučinkovitom, jer je stopa siječe šuma nastavila rasti. Od [[2012.]] godine Indonezija je prestigla stopu siječe šuma u Brazilu<ref>Bachelard, Michael: [http://www.smh.com.au/national/worlds-worst-illegal-logging-in-indonesia-20140629-zsq5j.html "World's worst illegal logging in Indonesia"], ''The Sydney Morning Herald'', objavljeno 3. studenog 2015., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref>, te postala najbrže odšumljavajuća država na svijetu.<ref>[http://www.scientificamerican.com/article/deforestation-in-indonesia-is-double-the-government-s-official-rate/ "Deforestation in Indonesia Is Double the Government's Official Rate"], in ''Scientific American'', objavljeno 3. studenog 2015., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> | ||
Redak 17: | Redak 17: | ||
Indonežanske nizinske tropske šume, najbogatije drvnom građom i [[bioraznolikost|bioraznolikošću]], najviše su izložene riziku. Do 2000. godine one su skoro u potpunosti nestale u [[Sulawesi]]ju, i predviđa se da će uskoro nestati i na [[Sumatra|Sumatri]] i [[Kalimantan]]u. | Indonežanske nizinske tropske šume, najbogatije drvnom građom i [[bioraznolikost|bioraznolikošću]], najviše su izložene riziku. Do 2000. godine one su skoro u potpunosti nestale u [[Sulawesi]]ju, i predviđa se da će uskoro nestati i na [[Sumatra|Sumatri]] i [[Kalimantan]]u. | ||
Deseci tisuća kvadratnih kilometara šume na Sumatri potpuno su uništeni, često pod zapovjedništvom središnje vlade koja podržava rad međunarodnih tvrtki na uklanjanju šume.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6927890.stm Losing land to palm oil in Kalimantan], BBC News, objavljeno 3. kolovoza 2007., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Na Kalimantanu su između [[1991.]] i [[2014.]] velike površine obrasle šumom izgorjele uslijed nenadziranih požara, što je uzrokovalo onečišćenje [[atmosfera|atmosfere]] diljem jugoistočne [[Azija|Azije]].<ref>{{ | Deseci tisuća kvadratnih kilometara šume na Sumatri potpuno su uništeni, često pod zapovjedništvom središnje vlade koja podržava rad međunarodnih tvrtki na uklanjanju šume.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6927890.stm Losing land to palm oil in Kalimantan], BBC News, objavljeno 3. kolovoza 2007., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Na Kalimantanu su između [[1991.]] i [[2014.]] velike površine obrasle šumom izgorjele uslijed nenadziranih požara, što je uzrokovalo onečišćenje [[atmosfera|atmosfere]] diljem jugoistočne [[Azija|Azije]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://news.mongabay.com/2006/1015-indonesia.html |title=Forest fires result from government failure in Indonesia |publisher=News.mongabay.com |date= |accessdate=2. listopada 2016.}}</ref> | ||
== Krčenje šuma == | == Krčenje šuma == | ||
Redak 27: | Redak 27: | ||
Procjenjuje se da je oko 73% proizvedene drvne građe zasigurno pribavljeno nezakonitom siječom stabala.<ref>[http://www.foei.org/en/resources/publications/miscellaneous/clashes/indonesiatrees.html?searchterm=Indonesia indonesia trees indonesia without trees? Record breaking logging of last rainforests] Friends of the Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Mnogi načini krčenja šume u Indoneziji smatraju se iz više razloga nezakonitim. | Procjenjuje se da je oko 73% proizvedene drvne građe zasigurno pribavljeno nezakonitom siječom stabala.<ref>[http://www.foei.org/en/resources/publications/miscellaneous/clashes/indonesiatrees.html?searchterm=Indonesia indonesia trees indonesia without trees? Record breaking logging of last rainforests] Friends of the Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Mnogi načini krčenja šume u Indoneziji smatraju se iz više razloga nezakonitim. | ||
Privatne korporacije, motivirane zaradom od strane lokalnih i regionalnih tržišta zahtjeva za drvnom građom, odgovorne su za uništavanje šume. Ova agro-industrijska poduzeća često ne posluju u skladu s osnovnim zakonskim propisima, jer neprimjereno primjenjuju isplativije ali daleko [[ekologija|ekološki]] neučinkovitije načine siječe šuma, poput šumskih požara radi pustošenja zemljišta u poljoprivredne svrhe. Šumarski zakon iz [[1999.]] godine navodi da je od ključnog značaja za tvrtke biti podržane od strane vlasti u pojedinim područjima uz IPK dopusnicu, tj. dopusnicu za prikupljanje drvne građe radi zakonitog odobrenja siječe šume.<ref>{{ | Privatne korporacije, motivirane zaradom od strane lokalnih i regionalnih tržišta zahtjeva za drvnom građom, odgovorne su za uništavanje šume. Ova agro-industrijska poduzeća često ne posluju u skladu s osnovnim zakonskim propisima, jer neprimjereno primjenjuju isplativije ali daleko [[ekologija|ekološki]] neučinkovitije načine siječe šuma, poput šumskih požara radi pustošenja zemljišta u poljoprivredne svrhe. Šumarski zakon iz [[1999.]] godine navodi da je od ključnog značaja za tvrtke biti podržane od strane vlasti u pojedinim područjima uz IPK dopusnicu, tj. dopusnicu za prikupljanje drvne građe radi zakonitog odobrenja siječe šume.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.thejakartaglobe.com/news/indonesias-sinar-mas-accused-of-illegal-land-clearing/346751 |title=Indonesia's Sinar Mas Accused of Illegal Land Clearing |publisher=The Jakarta Globe |date=10. prosinca 2009. |accessdate=2. listopada 2016.}}</ref> Međutim, mnoge od ovih korporacija uspijevaju preskočiti zakonsku proceduru i uz to uvećaju zaradu od prihoda služeći se nezakonitim djelatnostima, poput podmićivanja državnih službenika. Na ruku im idu i loše zakonske regulative u Indoneziji, koje obeshrabruju napore za očuvanje [[šumarstvo|šumarstva]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.thejakartapost.com/news/2011/06/22/88-percent-logging-illegal-icw.html |title=88 percent of logging illegal: ICW |publisher=The Jakarta Post |date=22. lipnja 2011. |accessdate=2. listopada 2016.}}</ref> | ||
U praksi diljem države poljoprivrednici i nadničari u ruralnim predjelima, koji posjeduju najniži stupanj [[obrazovanje|obrazovanja]], primjenjuju osnovni način košenja i paljenja usjeva kako bi „oplemenili“ svoja obradiva zemljišta. Ova rudimentarna poljoprivredna tehnika podrazumijeva i siječu šumskog drveća prije sušne sezone, a potom i spaljivanje ovih stabala u idućoj sušnoj sezoni, u cilju osiguravanja [[gnojivo|gnojiva]] koje će obogatiti mineralni sastav zemljišta. Ova poljoprivredna praksa ponavlja se na istom zemljištu sve dok se ono ne isprazni od hranjivih materija i više nije u stanju davati dovoljan urod i donositi poljoprivredne prinose. Nakon toga, ovi poljoprivrednici prelaze na drugu česticu i iznova primjenjuju svoj način siječe i paljenja usjeva.<ref>Tony Waters, The Persistence of Subsistence Agriculture. pp. 3. Lexington Books (2007)</ref> Ovaj društveni čimbenik krčenja šume povećava izazove s kojima se suočava održivost šumarstva u zemljama u razvoju kao što je Indonezija. | U praksi diljem države poljoprivrednici i nadničari u ruralnim predjelima, koji posjeduju najniži stupanj [[obrazovanje|obrazovanja]], primjenjuju osnovni način košenja i paljenja usjeva kako bi „oplemenili“ svoja obradiva zemljišta. Ova rudimentarna poljoprivredna tehnika podrazumijeva i siječu šumskog drveća prije sušne sezone, a potom i spaljivanje ovih stabala u idućoj sušnoj sezoni, u cilju osiguravanja [[gnojivo|gnojiva]] koje će obogatiti mineralni sastav zemljišta. Ova poljoprivredna praksa ponavlja se na istom zemljištu sve dok se ono ne isprazni od hranjivih materija i više nije u stanju davati dovoljan urod i donositi poljoprivredne prinose. Nakon toga, ovi poljoprivrednici prelaze na drugu česticu i iznova primjenjuju svoj način siječe i paljenja usjeva.<ref>Tony Waters, The Persistence of Subsistence Agriculture. pp. 3. Lexington Books (2007)</ref> Ovaj društveni čimbenik krčenja šume povećava izazove s kojima se suočava održivost šumarstva u zemljama u razvoju kao što je Indonezija. | ||
Redak 37: | Redak 37: | ||
Dana [[26. svibnja]] 2010. godine Indonezija je potpisala sporazum o namjerama s [[Norveška|Norveškom]], u kojem se postavlja dvogodišnji moratorij o novim koncesijama za siječu šuma, kao dio dogovora u kojem Indonezija dobiva 1 000 000 000 američkih dolara ako ne prekrši svoju obvezu. Očekivalo se da Sporazum smanji industriju palminog ulja i zaustavi ili uspori planove o stvaranju velikog poljoprivrednog imanja u provinciji Papua.<ref>[http://www.smh.com.au/environment/conservation/norway-to-pay-for-indonesian-logging-moratorium-20100527-whrg.html SMH 28.05.2010: ''Norway to pay for Indonesian logging moratorium''], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> | Dana [[26. svibnja]] 2010. godine Indonezija je potpisala sporazum o namjerama s [[Norveška|Norveškom]], u kojem se postavlja dvogodišnji moratorij o novim koncesijama za siječu šuma, kao dio dogovora u kojem Indonezija dobiva 1 000 000 000 američkih dolara ako ne prekrši svoju obvezu. Očekivalo se da Sporazum smanji industriju palminog ulja i zaustavi ili uspori planove o stvaranju velikog poljoprivrednog imanja u provinciji Papua.<ref>[http://www.smh.com.au/environment/conservation/norway-to-pay-for-indonesian-logging-moratorium-20100527-whrg.html SMH 28.05.2010: ''Norway to pay for Indonesian logging moratorium''], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> | ||
Sredstva će u početku biti posvećena dovršenju strategije [[klima|klime]] i šuma Indonezije, izgradnji i institucionalizaciji ljudskih kapaciteta koji bi pratili, izvješćivali i provjeravali smanjenje emisije štetnih plinova, a ujedno i usvajali nove politike i institucionalne reforme.<ref>[http://www.norwaypost.no/news/deforestation-agreement-with-indonesia.html The Norway Post: ''Deforestation agreement with Indonesia''], objavljeno 28. svibnja 2010., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Norveška kani pomoći Indoneziji pri uspostavljanju sustava koji bi smanjio [[korupcija|korupciju]], tako da zakon može biti proveden u potpunosti.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/05/28/world/asia/28indo.html|title=Indonesia Agrees to Curb Commercial Deforestation|work=New York Times|date=27. svibnja 2010.|accessdate=2. listopada 2016.| first=Aubrey | last=Belford}}</ref><ref>{{ | Sredstva će u početku biti posvećena dovršenju strategije [[klima|klime]] i šuma Indonezije, izgradnji i institucionalizaciji ljudskih kapaciteta koji bi pratili, izvješćivali i provjeravali smanjenje emisije štetnih plinova, a ujedno i usvajali nove politike i institucionalne reforme.<ref>[http://www.norwaypost.no/news/deforestation-agreement-with-indonesia.html The Norway Post: ''Deforestation agreement with Indonesia''], objavljeno 28. svibnja 2010., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Norveška kani pomoći Indoneziji pri uspostavljanju sustava koji bi smanjio [[korupcija|korupciju]], tako da zakon može biti proveden u potpunosti.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/05/28/world/asia/28indo.html|title=Indonesia Agrees to Curb Commercial Deforestation|work=New York Times|date=27. svibnja 2010.|accessdate=2. listopada 2016.| first=Aubrey | last=Belford}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://english.aljazeera.net/news/asia-pacific/2010/05/201052754340992340.html|title= | ||
Indonesia declares logging halt|publisher=[[Al Jazeera]]|date=27. svibnja 2010.|accessdate=2. listopada 2016.}}</ref> Dvogodišnji moratorij o siječi drveća proglašen je [[20. svibnja]] [[2011.]] godine. Tijekom [[2013.]] produljen je za još dvije godine.<ref name="JG2013">[http://www.thejakartaglobe.com/environment/indonesia-extends-logging-ban-to-protect-rainforest/ "Indonesia Extends Logging Ban to Protect Rainforest"], ''The Jakarta Globa'', pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> | Indonesia declares logging halt|publisher=[[Al Jazeera]]|date=27. svibnja 2010.|accessdate=2. listopada 2016.}}</ref> Dvogodišnji moratorij o siječi drveća proglašen je [[20. svibnja]] [[2011.]] godine. Tijekom [[2013.]] produljen je za još dvije godine.<ref name="JG2013">[http://www.thejakartaglobe.com/environment/indonesia-extends-logging-ban-to-protect-rainforest/ "Indonesia Extends Logging Ban to Protect Rainforest"], ''The Jakarta Globa'', pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> | ||
Inačica od 09:58, 19. studenoga 2021.
Krčenje šume u Indoneziji podrazumijeva trajni gubitak šuma i raslinja diljem zemlje, što ishoduje neprocjenjivim negativnim utjecajem na društvo i okoliš. Indonezija je podneblje nekih od biološki najraznovrsnijih šuma na svijetu i treća je po broju vrsta, nakon Brazila i Demokratske Republike Kongo.[1] Sve do 1900. godine Indonezija je još uvijek bila prekrivena gustim šumama, koje su činile 84% ukupne površine države. Krčenje šuma se tijekom 1970-ih znatno uvećalo, te je u ubrzanom usponu od tada. Procjenjuje se da je pokrivenost šumama od 170 000 000 hektara tijekom 1900. smanjena na manje od 100 000 000 hektara do kraja 20. stoljeća.[2] Tijekom 2008. godine predviđeno je da će tropske kišne šume u Indoneziji iščeznuti u idućih 10 godina.[3] Od ukupne siječe šuma u Indoneziji, čak 80% se vodi kao nezakonito.[4]
Velika šumska prostranstva u Indoneziji uništena su i pretvorena u plantaže od strane velikih međunarodnih tvrtki za preradu celuloze, kao što je Asia Pulp and Paper.[5] Šume često bivaju spaljene od strane poljoprivrednika i vlasnika plantaža.[6] Drugi veliki povod krčenja šume je drvna industrija, vođena potražnjom iz Kine i Japana.[7] Razvoj poljoprivrede i projekti transmigracije prisilili su veliki broj ljudi naseliti se u prašumskim predjelima, dodatno ubrzavajući krčenje šume.
Siječa i paljenje šuma radi raščišćavanja zemljišta za poljoprivredu, učinili su Indoneziju trećim najvećim svjetskim odašiljačem plinova koji potpomažu učinak staklenika, iza Kine i SAD-a.[8] Šumski požari često uništavaju velike površine prerađivača ugljena, uključujući stare prašume i tresetišta. Tijekom svibnja 2011. Indonezija je proglasila moratorij povodom novih ugovora o siječi šuma, kako bi podržala borbu protiv te pošasti.[9] Ova odluka pokazala se neučinkovitom, jer je stopa siječe šuma nastavila rasti. Od 2012. godine Indonezija je prestigla stopu siječe šuma u Brazilu[10], te postala najbrže odšumljavajuća država na svijetu.[11]
Povijest
Indonezijsko otočje od oko 17 508 otoka podneblje je nekih od šuma s najrazličitijim biljnim i životinjskim vrstama na svijetu. Tijekom 1900. ukupna šumska područja predstavljala su 84% od ukupne površine Indonezije. Do 1950. plantaže i male oranice i dalje su zauzimale samo mali dio. Šumski pokrivač u tom dobu se procjenjuje na 145 000 000 hektara primarne šume i još 14 000 000 hektara srednjeg i plimskog raslinja. U ranim 1970-ima Indonezija rabi ovaj vrijedan resurs u gospodarske svrhe, uslijed razvoja drvne industrije. Od kasnih 1980-ih do godine 2000., kapacitet proizvodnje povećan je za skoro 700% u industriji celuloze i papira, što je Indoneziju učinilo devetim najvećim proizvođačem celuloze i jedanaestim najvećim proizvođačem papira na svijetu.
Stopa siječe šuma nastavlja rasti. Državno izvješće o okolišu za 2009. koje je podnio predsednik Susilo Bambang Judojono, pokazalo je da je broj požara narastao s 19 192 tijekom 2008. na čak 32 416 tijekom 2009. godine. Ministarstvo okoliša optužilo je slabo provođenje zakona i nedostatak nadzora od strane mjesnih vlasti, jer je raščišćavanje zemljišta primarni uzrok požara.[12] Između 1990. i 2000. godine, 20% šumske površine u Indoneziji je izgubljeno (24 000 000 ha), a do 2010. samo je 52% ukupne površine zemljišta još pod šumom (94 000 000 hektara).[13] Usprkos moratoriju u novim ugovorima za siječu šuma nametnutim 2010., stopa krčenja šume nastavila je rasti do 840 000 hektara u 2012. godini, nadmašivši krčenje šume u Brazilu.[14]
Zahvaćena područja
Uništavanje močvarnih šuma treseta zarad plantaža uljnih palmi u gradu Indragiri Hulu, pokrajina Riau, Sumatra Indonežanske nizinske tropske šume, najbogatije drvnom građom i bioraznolikošću, najviše su izložene riziku. Do 2000. godine one su skoro u potpunosti nestale u Sulawesiju, i predviđa se da će uskoro nestati i na Sumatri i Kalimantanu.
Deseci tisuća kvadratnih kilometara šume na Sumatri potpuno su uništeni, često pod zapovjedništvom središnje vlade koja podržava rad međunarodnih tvrtki na uklanjanju šume.[15] Na Kalimantanu su između 1991. i 2014. velike površine obrasle šumom izgorjele uslijed nenadziranih požara, što je uzrokovalo onečišćenje atmosfere diljem jugoistočne Azije.[16]
Krčenje šuma
Zajednička studija Velike Britanije i Indonezije o drvnoj industriji u Indoneziji 1998. godine pretpostavila je da je 40% posiječenih stabala uklonjeno nezakonito, s vrijednošću od preko 365 000 000 američkih dolara.[17] Prema novijim procjenama, uzevši u obzir zakonitu siječu stabala i uspoređujući ju s količinom domaće potrošnje i izvoza, računice pokazuju da je 88% posiječenih stabala u zemlji uništeno na neki način nezakonito.[18] Malezija je ključna tranzitna zemlja za nezakonito stvorene drvene proizvode iz Indonezije..[19]
Nezakonito pustošenje šume
Procjenjuje se da je oko 73% proizvedene drvne građe zasigurno pribavljeno nezakonitom siječom stabala.[20] Mnogi načini krčenja šume u Indoneziji smatraju se iz više razloga nezakonitim.
Privatne korporacije, motivirane zaradom od strane lokalnih i regionalnih tržišta zahtjeva za drvnom građom, odgovorne su za uništavanje šume. Ova agro-industrijska poduzeća često ne posluju u skladu s osnovnim zakonskim propisima, jer neprimjereno primjenjuju isplativije ali daleko ekološki neučinkovitije načine siječe šuma, poput šumskih požara radi pustošenja zemljišta u poljoprivredne svrhe. Šumarski zakon iz 1999. godine navodi da je od ključnog značaja za tvrtke biti podržane od strane vlasti u pojedinim područjima uz IPK dopusnicu, tj. dopusnicu za prikupljanje drvne građe radi zakonitog odobrenja siječe šume.[21] Međutim, mnoge od ovih korporacija uspijevaju preskočiti zakonsku proceduru i uz to uvećaju zaradu od prihoda služeći se nezakonitim djelatnostima, poput podmićivanja državnih službenika. Na ruku im idu i loše zakonske regulative u Indoneziji, koje obeshrabruju napore za očuvanje šumarstva.[22]
U praksi diljem države poljoprivrednici i nadničari u ruralnim predjelima, koji posjeduju najniži stupanj obrazovanja, primjenjuju osnovni način košenja i paljenja usjeva kako bi „oplemenili“ svoja obradiva zemljišta. Ova rudimentarna poljoprivredna tehnika podrazumijeva i siječu šumskog drveća prije sušne sezone, a potom i spaljivanje ovih stabala u idućoj sušnoj sezoni, u cilju osiguravanja gnojiva koje će obogatiti mineralni sastav zemljišta. Ova poljoprivredna praksa ponavlja se na istom zemljištu sve dok se ono ne isprazni od hranjivih materija i više nije u stanju davati dovoljan urod i donositi poljoprivredne prinose. Nakon toga, ovi poljoprivrednici prelaze na drugu česticu i iznova primjenjuju svoj način siječe i paljenja usjeva.[23] Ovaj društveni čimbenik krčenja šume povećava izazove s kojima se suočava održivost šumarstva u zemljama u razvoju kao što je Indonezija.
Pokušaji zaštite
Napori u cilju zaustavljanja globalnih klimatskih promjena uključili su i mjere koje su osmišljene kako bi se pratilo uništavanje šume u Indoneziji i kako bi se državne i mjesne vlasti potaknule zaustaviti daljnji nestanak stabala. Opći naziv ovog programa je „Smanjenje emisija šumske degradacije i krčenja šuma“ (REDD). Novi sustavi za praćenje krčenja šume rabe se u Indoneziji. Jedan takav sustav, Akcijska platforma šumskog monitoringa pod upravom Centra za globalni razvoj, trenutačno prikazuje podatke o siječi šuma diljem Indonezije na mjesečnoj razini.[24]
Dana 26. svibnja 2010. godine Indonezija je potpisala sporazum o namjerama s Norveškom, u kojem se postavlja dvogodišnji moratorij o novim koncesijama za siječu šuma, kao dio dogovora u kojem Indonezija dobiva 1 000 000 000 američkih dolara ako ne prekrši svoju obvezu. Očekivalo se da Sporazum smanji industriju palminog ulja i zaustavi ili uspori planove o stvaranju velikog poljoprivrednog imanja u provinciji Papua.[25]
Sredstva će u početku biti posvećena dovršenju strategije klime i šuma Indonezije, izgradnji i institucionalizaciji ljudskih kapaciteta koji bi pratili, izvješćivali i provjeravali smanjenje emisije štetnih plinova, a ujedno i usvajali nove politike i institucionalne reforme.[26] Norveška kani pomoći Indoneziji pri uspostavljanju sustava koji bi smanjio korupciju, tako da zakon može biti proveden u potpunosti.[27][28] Dvogodišnji moratorij o siječi drveća proglašen je 20. svibnja 2011. godine. Tijekom 2013. produljen je za još dvije godine.[29]
Galerija
Šume stare nekoliko desetljeća posiječene zbog stvaranja poljoprivrednog zemljišta (1947.)
Izvori
- ↑ ABC Four Corners: Background information on Indonesia, deforestation and illegal logging, pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ Matthews, Emilly (ed.): The State of Forests Indonesia, Bogor 2002, pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ China is black hole of Asia's deforestation, Asia News, objavljeno 24. ožujka 2008., pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ Riskanalys av glas, järn, betong och gips, str. 19.–20., pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ indonesia trees Indonesia without trees? Record breaking logging of last rainforests Friends of the Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ Slash and burn, Encyclopedia of Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ "Japan depletes Borneo's rainforests; China remains largest log importer". News.mongabay.com. http://news.mongabay.com/2006/0710-itto.html Pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ Higgins, Andrew (19. studenog 2009.). "The Washington Post, 19. studenog 2009.". Washingtonpost.com. http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/11/18/AR2009111804162.html Pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ "Indonesia's forest moratorium: A stepping stone to better forest governance?", CIFOR Working Paper 76, 2011, pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ Bachelard, Michael: "World's worst illegal logging in Indonesia", The Sydney Morning Herald, objavljeno 3. studenog 2015., pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ "Deforestation in Indonesia Is Double the Government's Official Rate", in Scientific American, objavljeno 3. studenog 2015., pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ Simamora, Adianto (11. lipnja 2010.). "More hotspots detected despite pledge to reduce forest fires". The Jakarta Post. http://www.thejakartapost.com/news/2010/06/11/more-hotspots-detected-despite-pledge-reduce-forest-fires.html Pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ Staff (30. studenog 2011.) Global Forest Resources Assessment 2010 – Trends in Extent of Forest 1990–2010 Food and Agriculture Organization of the United Nations, Media Centre, pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ John Vidal: "Rate of deforestation in Indonesia overtakes Brazil, says study" The Guardian, pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ Losing land to palm oil in Kalimantan, BBC News, objavljeno 3. kolovoza 2007., pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ "Forest fires result from government failure in Indonesia". News.mongabay.com. http://news.mongabay.com/2006/1015-indonesia.html Pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ Indonesia-UK Tropical Forestry Management Programme (1999) Illegal Logging in Indonesia. ITFMP Report No. EC/99/03
- ↑ Greenpeace (2003) Partners in Crime: A Greenpeace investigation of the links between the UK and Indonesia's timber barons, vidjeti http://www.saveordelete.com
- ↑ Environmental Investigation Agency and Telepak (2004) Profiting from Plunder: How Malaysia Smuggles Endangered Wood.
- ↑ indonesia trees indonesia without trees? Record breaking logging of last rainforests Friends of the Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ "Indonesia's Sinar Mas Accused of Illegal Land Clearing". The Jakarta Globe. 10. prosinca 2009.. http://www.thejakartaglobe.com/news/indonesias-sinar-mas-accused-of-illegal-land-clearing/346751 Pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ "88 percent of logging illegal: ICW". The Jakarta Post. 22. lipnja 2011.. http://www.thejakartapost.com/news/2011/06/22/88-percent-logging-illegal-icw.html Pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ Tony Waters, The Persistence of Subsistence Agriculture. pp. 3. Lexington Books (2007)
- ↑ Center for Global Development: Forest Monitoring for Action, pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ SMH 28.05.2010: Norway to pay for Indonesian logging moratorium, pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ The Norway Post: Deforestation agreement with Indonesia, objavljeno 28. svibnja 2010., pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ Belford, Aubrey (27. svibnja 2010.). "Indonesia Agrees to Curb Commercial Deforestation". New York Times. http://www.nytimes.com/2010/05/28/world/asia/28indo.html Pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ "Indonesia declares logging halt". Al Jazeera. 27. svibnja 2010.. http://english.aljazeera.net/news/asia-pacific/2010/05/201052754340992340.html Pristupljeno 2. listopada 2016.
- ↑ "Indonesia Extends Logging Ban to Protect Rainforest", The Jakarta Globa, pristupljeno 2. listopada 2016.