Razlika između inačica stranice »Crkva sv. Josipa Radnika na Palama«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 44: | Redak 44: | ||
== Zaštita == | == Zaštita == | ||
Crkva je pod zaštitom državnog Povjerenstva za zaštitu spomenika BiH.<ref name="palelive"/> Od 2. rujna 2004. [[nacionalni spomenik BiH|nacionalni]] je spomenik BiH.<ref>{{ | Crkva je pod zaštitom državnog Povjerenstva za zaštitu spomenika BiH.<ref name="palelive"/> Od 2. rujna 2004. [[nacionalni spomenik BiH|nacionalni]] je spomenik BiH.<ref>{{Citiranje weba |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2504 |title= Crkva brvnara na Palama |work=Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate= 13. lipnja 2016.}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 02:43, 11. studenoga 2021.
|
Crkva sv. Josipa Radnika
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Pale, BiH |
| Koordinate | 43°48′46″N 18°34′38″E / 43.812712°N 18.577216°E |
| Godine izgradnje | 1911. |
| Renoviran | 1983. [1] 2011. (unutarnji dio)[1] |
| Religija | rimokatoličanstvo |
| Patron | sv. Josip Radnik |
| Arhitektonski stil | planinski |
| Materijal | drvo |
Crkva sv. Josipa Radnika na Palama je rimokatolička crkva u Palama. [2]
Posvećena je sv. Josipu Radniku, čiji se blagdan 1. svibnja ovdje posebno obilježava. Tom prigodom katoličkih vjernici iz Sarajeva imaju priliku za ugodan prvosvibanjski izlet. Sv. misa se ovdje slavi nedjeljom i blagdanima.[2] Građevinska cjelina koju predstavlja ova crkva je kulturna baština BiH. [3]
Povijest
Sagrađena je 1911. godine za austro-ugarske uprave. Sagradili su ju austrijski inženjeri za svoje vjerske potrebe,[2] odnosno šumarski radnici koji su radili u šumi na obradi drveta da im svećenik mogao dolaziti najprije povremeno, a potom i redovito slaviti Misu. U isto su vrijeme na Palama sestre Družbe Kćeri Božje ljubavi napravile svoj Marijin dom, pa su rado dolazile na misu u ovu crkvu. Kamen temeljac posvećen je srpnja 1911. godine.[1] Rastom broja katoličkog stanovništva, postala je središte katolika Romanije. Župa na Palama osnovana je dosta poslije, 1925. godine, u Kraljevini SHS.[2]
Župa Sjetlina/Pale utemeljena je 1928. godine. Tad su iz župa Sarajevo i Višegrad odvojena neka naselja i od tada ima svoje matice. Ovoj su površinski velikoj župi pripadala mjesta: Pale, Mokro,Sjetlina/Podgrab, Hodidjed, Bjelogorci, Govorići, Jelovci, Ljubogošta, Pribanj, Grabovica, Vrateljevići i Vrhprača.[1]
Bila je kroz povijest pretvorena u skladište. Danas je opet crkva. Crkva je dvaput bila temeljito obnavljana, a krov nekoliko puta. Veliku zaslugu za spašavanje ovog vrijednog i jedinstvenog građevinskog objekta od drva ima svećenik Ivan Mrša, bivši župnik na Palama i u Goraždu i vrhbosanski kanonik, "apostol Istočne Bosne". Njegovim je zalaganjem za obnovu spriječeno da se njezina drvena konstrukcija rastoči.[1]
Nedaleko od ove župne crkve, na obližnjim Kalovitim brdima nalazio se imanje i samostan Kćeriju Božje ljubavi Marijin dom, koji je stradao od četnika 1941. godine.[2]
Srpski ekstremisti su 1992. - 1995. godine provalili u župnu crkvu i demolirali ju, a župnu kuću opljačkali. Ostali su samo Hrvati katolici koji su bili u mješovitim brakovima, a ostala većina Hrvata katolika s područja župe protjerana je.[1] Poslije rata crkva je obnovljena te je izgrađena nova župna kuća koja je i odmorište Vrhbosanske nadbiskupije.[4]
Arhitektonske osobine
Izgrađena je isključivo od drva, u planinskom stilu, čime se sjajno uklapa u planinsko područje za zimsku rekreaciju i športove. Jedina je drvena crkva u Vrhbosanskoj nadbiskupiji,[2] a koja je u uporabi do danas.[1] Uz crkvu je sagrađen i župni dvor s kojim čini graditeljsku cjelinu. Zbog svojih osobina, odudara od ostalih crkava brvnara, i katoličkih i pravoslavnih na području Hrvatske.[2] Jedina crkva koja je slične građe jest stara crkva u Varešu iz osmanskih vremena, sagrađena većim dijelom od drveta a manjim od kamena. Oko 1920. ugrađen je metalni križ koji je ukrašavao je oltar ove crkve. Crkva je 1941. opljačkana i iz nje je sve izneseno. Križ je bačen pred crkvu i slučajem je došao u posjed obitelj Jakuš koja je sačuvala križ sve do obnove crkve 18. rujna 1983., kad ga je obitelj vratila crkvi. Obitelj Jakuš darovala je crkvi i sliku Madone.[1]
Smještena je u samom središtu naselja Pala, u tzv. Staroj čaršiji ili Malim Palama. Crkvi se dolazi sa sjeveroistoka. S te je strane ulaz. Glavna os crkve pruža se u pravcu sjeveroistok-jugozapad. [2]
Crkvu danas krasi reljef bl. Drinskih mučenica. Izradio ga je pravoslavni vjernik s Pala. Drvo u kojem je izrađen reljef izvučeno je iz rijeke Drine.[5][6]
Zaštita
Crkva je pod zaštitom državnog Povjerenstva za zaštitu spomenika BiH.[2] Od 2. rujna 2004. nacionalni je spomenik BiH.[7]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 KTA BK BIH Proslavljena stota obljetnica crkve na Palama, 5. srpnja 2011. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 Palelive Katolička crkva Sv. Josipa na Palama (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
- ↑ (boš.) SERDA Kulturno naslijeđe (pristupljeno 2. rujna 2016.)
- ↑ KTA BK BIH Proslava sv. Josipa Radnika na Palama, 2. svibnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
- ↑ Dječji vrtić sv. Josipa, Kćeri Božje Ljubavi Ljubica Pribanić i Dinka Parlov: Hodočašće u Sarajevo, Pale i Goražde u Sarajevo, Goražde i Pale 30. travnja i 1. svibnja 2016. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
- ↑ [1]
- ↑ "Crkva brvnara na Palama". Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2504 Pristupljeno 13. lipnja 2016.