More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{slv oznaka}}' u '{{slo oznaka}}' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Rudnik Pečovnik'''-->[[Datoteka:Karte Celje si.png|mini|desno|Položaj [[Gradska općina Celje|Gradske općine Celje]], u kojoj se nalazi rudnik Pečovnik, na karti [[Slovenija|Slovenije]].]] | <!--'''Rudnik Pečovnik'''-->[[Datoteka:Karte Celje si.png|mini|desno|Položaj [[Gradska općina Celje|Gradske općine Celje]], u kojoj se nalazi rudnik Pečovnik, na karti [[Slovenija|Slovenije]].]] | ||
'''Rudnik Pečovnik''' bio je [[rudnik]] [[ugljen]]a u blizini naselja [[Pečovnik]] i [[Zagrad]] u [[Općina Celje|Općini Celje]], koje se nalazio u pokrajini [[Štajerska (Slovenija)|Štajerskoj]] i statističkoj regiji [[Savinjska (regija)|Savinjskoj]]. Rudnik je poznat kao poprište jednog od najvećih [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugokomunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata]], u kojem je 12.000 Hrvata zabetonirano i živo zakopano ostavljeno u rudniku.<ref name=dnevno/><ref name=kznet/><ref name=novice> {{ | '''Rudnik Pečovnik''' bio je [[rudnik]] [[ugljen]]a u blizini naselja [[Pečovnik]] i [[Zagrad]] u [[Općina Celje|Općini Celje]], koje se nalazio u pokrajini [[Štajerska (Slovenija)|Štajerskoj]] i statističkoj regiji [[Savinjska (regija)|Savinjskoj]]. Rudnik je poznat kao poprište jednog od najvećih [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugokomunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata]], u kojem je 12.000 Hrvata zabetonirano i živo zakopano ostavljeno u rudniku.<ref name=dnevno/><ref name=kznet/><ref name=novice> {{slo oznaka}} [http://www.slovenskenovice.si/novice/slovenija/v-pecovniski-rudnik-so-zasuli-zive-jetnike V pečovniški rudnik so zasuli žive jetnike], ''slovenskenovice.si'', objavljeno 11. ožujka 2013., pristupljeno 1. svibnja 2016. </ref> U Pečovniku je bačen veliki broj male djece "narodnih neprijatelja", umorenih plinom u celjskoj veterinarskoj stanici.<ref>[http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/13280-tomislav-vukovic-hrvati-su-narod-ukradene-povijesti.html Hrvatski tjednik] Tomislav Vuković: Hrvati su narod ukradene povijesti!, 28. listopada 2012. , pristupljeno 1. svibnja 2016. </ref> | ||
Rudnik je bio aktivan do [[1945.]] godine, a vađenje ugljena nadzirali su [[Nijemci]].<ref name=dnevno> Domagoj Madžar, [http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/nedj-u-rudniku-pecovniku-zatrpano-je-zabetonirano-vise-od-12-000-hrvata-896205 ‘U rudniku Pečovniku zatrpano je i zabetonirano više od 12.000 Hrvata!’], ''dnevno.hr'' - mrežno izdanje novina [[7Dnevno]], objavljeno 19. veljače 2016., pristupljeno 1. svibnja 2016. </ref> Nakon poraza [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], [[partizani]] su osvojili rudnik i ubrzo nakon osvajanja ga i na [[Tito]]vu zapovijed, zatvorili betoniranjem, iako je lokalno stanovništvo tvrdilo da je rudnik i dalje bio bogat ugljenom te da nije bilo potrebe za zatvranjem.<ref name=kznet> [https://komunistickizlocini.net/2016/02/24/u-rudniku-pecovnik-zatrpano-je-i-zabetonirano-vise-od-12-000-hrvata-250-djece-likvidirano-i-baceno-u-matjazevu-jamu-sa-preko-2-000-ljudi-i-zena/ Razgovor s Romanom Leljakom, istraživačem udbinih arhiva i jugokomunističkih zločina: "U rudniku Pečovnik zatrpano je i zabetonirano više od 12.000 Hrvata (250 djece likvidirano i bačeno u Matjaževu jamu sa preko 2.000 ljudi i žena)"], ''komunističkizločini.net'', objavljeno 24. veljače 2016., pristupljeno 1. svibnja 2016. </ref><ref name=novice/> Prije nego što su zatvorili i zabetonirali rudnik, tijekom [[8. svibnja|8.]] i [[9. svibnja]] [[1945.]] zaustavljeno i u rudnik ili jame oko rudnika nasilno zatvoreno 12 - 17 tisuća [[Hrvat]]a<ref name=dnevno/>, koji su tim dijelom prolazili na pravcima Brežice-Zidani Most i Celje-Velenje-Dravograd-Bleiburg.<ref name=kznet/><ref name=novice/> Među ubijenima i zatvorenima bilo je oko 1.000 [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|hrvatskih]], te nekoliko desetaka [[Slovensko domobranstvo|slovenskih domobrana]].<ref name=zgodba> {{ | Rudnik je bio aktivan do [[1945.]] godine, a vađenje ugljena nadzirali su [[Nijemci]].<ref name=dnevno> Domagoj Madžar, [http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/nedj-u-rudniku-pecovniku-zatrpano-je-zabetonirano-vise-od-12-000-hrvata-896205 ‘U rudniku Pečovniku zatrpano je i zabetonirano više od 12.000 Hrvata!’], ''dnevno.hr'' - mrežno izdanje novina [[7Dnevno]], objavljeno 19. veljače 2016., pristupljeno 1. svibnja 2016. </ref> Nakon poraza [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], [[partizani]] su osvojili rudnik i ubrzo nakon osvajanja ga i na [[Tito]]vu zapovijed, zatvorili betoniranjem, iako je lokalno stanovništvo tvrdilo da je rudnik i dalje bio bogat ugljenom te da nije bilo potrebe za zatvranjem.<ref name=kznet> [https://komunistickizlocini.net/2016/02/24/u-rudniku-pecovnik-zatrpano-je-i-zabetonirano-vise-od-12-000-hrvata-250-djece-likvidirano-i-baceno-u-matjazevu-jamu-sa-preko-2-000-ljudi-i-zena/ Razgovor s Romanom Leljakom, istraživačem udbinih arhiva i jugokomunističkih zločina: "U rudniku Pečovnik zatrpano je i zabetonirano više od 12.000 Hrvata (250 djece likvidirano i bačeno u Matjaževu jamu sa preko 2.000 ljudi i žena)"], ''komunističkizločini.net'', objavljeno 24. veljače 2016., pristupljeno 1. svibnja 2016. </ref><ref name=novice/> Prije nego što su zatvorili i zabetonirali rudnik, tijekom [[8. svibnja|8.]] i [[9. svibnja]] [[1945.]] zaustavljeno i u rudnik ili jame oko rudnika nasilno zatvoreno 12 - 17 tisuća [[Hrvat]]a<ref name=dnevno/>, koji su tim dijelom prolazili na pravcima Brežice-Zidani Most i Celje-Velenje-Dravograd-Bleiburg.<ref name=kznet/><ref name=novice/> Među ubijenima i zatvorenima bilo je oko 1.000 [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|hrvatskih]], te nekoliko desetaka [[Slovensko domobranstvo|slovenskih domobrana]].<ref name=zgodba> {{slo oznaka}} Janez Črnej, [http://oddaje.ognjisce.si/mojazgodba/2013/01/23/22-1-2013-rudnik-pe-ovnik-na-sledi-novemu-mno-i-nemu-grobis-u 22. 1. 2013 Rudnik Pečovnik, na sledi novemu množičnemu grobišču], ''oddaje.ognjisce.si'' - dio portala ''Moja Zgodba'' o zločinima nad Hrvatima i Slovencima u i poslije Drugog svjetskog rata, objavljeno 23. siječnja 2013., pristupljeno 2. svibnja 2016. </ref> Kasnije su mnogi lokalni stanovnici (uglavnom Slovenci po naodnosti) bivali kaženjeni zbog svjedočenja protiv [[četnik]]a i partizana za zvjerstvo i genocid na lokalnim sudovima.<ref name=zgodba/> Spomenuti [[zločin protiv čovječnosti]] počinili su letnici i srpski dragovoljci pod zapovjedništvom posebne partizanske jedinice ''Vojske državne sigurnosti''.<ref name=kznet/> | ||
Krajem [[1990.]] godine osnovana je udruga "Huda jama" sa zadaćom da se između ostalog otvori i istraži rudnik Pečovnik te utvrdi istina o njemu, a udruga je registrirana kao udruga za obilježavnje poslijeratnih stratišta<ref name=kznet/> | Krajem [[1990.]] godine osnovana je udruga "Huda jama" sa zadaćom da se između ostalog otvori i istraži rudnik Pečovnik te utvrdi istina o njemu, a udruga je registrirana kao udruga za obilježavnje poslijeratnih stratišta<ref name=kznet/> | ||
Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 23:46
Rudnik Pečovnik bio je rudnik ugljena u blizini naselja Pečovnik i Zagrad u Općini Celje, koje se nalazio u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Savinjskoj. Rudnik je poznat kao poprište jednog od najvećih jugokomunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata, u kojem je 12.000 Hrvata zabetonirano i živo zakopano ostavljeno u rudniku.[1][2][3] U Pečovniku je bačen veliki broj male djece "narodnih neprijatelja", umorenih plinom u celjskoj veterinarskoj stanici.[4]
Rudnik je bio aktivan do 1945. godine, a vađenje ugljena nadzirali su Nijemci.[1] Nakon poraza Trećeg Reicha u Drugom svjetskom ratu, partizani su osvojili rudnik i ubrzo nakon osvajanja ga i na Titovu zapovijed, zatvorili betoniranjem, iako je lokalno stanovništvo tvrdilo da je rudnik i dalje bio bogat ugljenom te da nije bilo potrebe za zatvranjem.[2][3] Prije nego što su zatvorili i zabetonirali rudnik, tijekom 8. i 9. svibnja 1945. zaustavljeno i u rudnik ili jame oko rudnika nasilno zatvoreno 12 - 17 tisuća Hrvata[1], koji su tim dijelom prolazili na pravcima Brežice-Zidani Most i Celje-Velenje-Dravograd-Bleiburg.[2][3] Među ubijenima i zatvorenima bilo je oko 1.000 hrvatskih, te nekoliko desetaka slovenskih domobrana.[5] Kasnije su mnogi lokalni stanovnici (uglavnom Slovenci po naodnosti) bivali kaženjeni zbog svjedočenja protiv četnika i partizana za zvjerstvo i genocid na lokalnim sudovima.[5] Spomenuti zločin protiv čovječnosti počinili su letnici i srpski dragovoljci pod zapovjedništvom posebne partizanske jedinice Vojske državne sigurnosti.[2]
Krajem 1990. godine osnovana je udruga "Huda jama" sa zadaćom da se između ostalog otvori i istraži rudnik Pečovnik te utvrdi istina o njemu, a udruga je registrirana kao udruga za obilježavnje poslijeratnih stratišta[2]
Udruga se bavi i drugim stratištima poput Matjaževe jame pokraj Škofje Loke, Crngroba i drugih stratišta Hrvata.[1]
Vidi još
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Domagoj Madžar, ‘U rudniku Pečovniku zatrpano je i zabetonirano više od 12.000 Hrvata!’, dnevno.hr - mrežno izdanje novina 7Dnevno, objavljeno 19. veljače 2016., pristupljeno 1. svibnja 2016.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Razgovor s Romanom Leljakom, istraživačem udbinih arhiva i jugokomunističkih zločina: "U rudniku Pečovnik zatrpano je i zabetonirano više od 12.000 Hrvata (250 djece likvidirano i bačeno u Matjaževu jamu sa preko 2.000 ljudi i žena)", komunističkizločini.net, objavljeno 24. veljače 2016., pristupljeno 1. svibnja 2016.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 (slo.) V pečovniški rudnik so zasuli žive jetnike, slovenskenovice.si, objavljeno 11. ožujka 2013., pristupljeno 1. svibnja 2016.
- ↑ Hrvatski tjednik Tomislav Vuković: Hrvati su narod ukradene povijesti!, 28. listopada 2012. , pristupljeno 1. svibnja 2016.
- ↑ 5,0 5,1 (slo.) Janez Črnej, 22. 1. 2013 Rudnik Pečovnik, na sledi novemu množičnemu grobišču, oddaje.ognjisce.si - dio portala Moja Zgodba o zločinima nad Hrvatima i Slovencima u i poslije Drugog svjetskog rata, objavljeno 23. siječnja 2013., pristupljeno 2. svibnja 2016.
Vanjske poveznice
- Braniteljski portal: Roman Leljak: Nadam se da ćemo ove godine otvoriti rudnik Pečovnik u kojemu su kosti 12 tisuća Hrvata koje su pobili Titovi komunisti i partizani
- Mihej Belin ~ Zamolčana slovenska zgodovina ~ Slovenski Auschwitz Slučaj Solkanske industrije apna (slo.)
- Stražni stolp – spomin na železno zaveso. Pred dvajsetimi leti so na naši zahodni meji še streljali (slo.)