Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Popis masovnih grobnica žrtava poslijeratnih ubojstava u Sloveniji

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Popis masovnih grobnica žrtava poslijeratnih ubojstava u Sloveniji je popis masovnih grobnica žrtava poslijeratnih ubojstava od strane jugoslavenskih komunista tijekom svibnja i kolovoza 1945.

Prema trenutnim spoznajama poznato je više od 500 masovnih grobnica razne veličine samo u Sloveniji.

Stratišta kao Tezno i Teharje, Kočevski Rog, Zidani Most, Trbovlje, Slovenj Gradec već su dobrim dijelom otkriveni javnosti. Zaključujući prema prikupljenim svjedočanstvima i podacima koje su prikupile nekadašnje Demosove općinske komisije, ti podaci pokazuju da je Slovenija domovina mnogobrojnih grobnica i da je po okončanju Drugoga svjetskog rata u Sloveniji izvršen genocid nad slovenskim i hrvatskim narodom. Danas se nedvojbeno znad zna da su vršitelji pokolja odjeljenja VDV-a (Vojske državne varnosti, odn. Vojske državne sigurnosti), slovenska divizija KNOJ-a (Korpusa narodne obrane Jugoslavije) te Jugoslavenska armija, prije svega 3. armija, na čijem je čelu bio general Kosta Nađ. Po analizi stratišta slovenskih, hrvatskih, njemačkih i brojnih drugih zarobljenika, vojnika i civila od područja, primjerice, Zasavskoga Hribovja, Maribora, Škofje Loke do Celja, autor i predsjednik društva za uređenje prešućenih grobova tvrdi tvrdi da je u prvim danima nakon završetka Drugoga svjetskog rata ubijeno 189 tisuća hrvatskih domobrana i civila, od čega 145 tisuća su žrtve križnoga puta, žrtava Kočevskoga Roga je 14 tisuća, Zasavskoga Hribovja 24 tisuće te Brežičkoga polja šest tisuća. Na stratištu u Slovenskom Konjicu je prema izjavama slovenskih svjedoka, pobijeno žrtava čiji broj dosiže veličinu dvaju Maribora.[1] Slovenski tjednik Demokracija otkrio je da su vojni zarobljenici po Ozninoj naredbi u tvornici Impol u Slovenskoj Bistrici krajem Drugog svjetskog rata spalili oko 4000 leševa ubijenih ustaša, domobrana i hrvatskih civila, zbog čega je ta lokacija u medijima dobila naziv "slovenski Auschwitz". Više desetljeća potiho se govorilo u Slovenskoj Bistrici da su ti ljudi spaljeni u peći tvornice Impol, no ti događaji nikad dosad nisu dobili javnu potvrdu, niti sudski epilog. Ni ovo nije jedina priča o spaljivanju leševa. Prema pričanju preživjelog očevica, slovenska je Ozna 1945. godine iz Celja, navodno, odvela 98 djece u dobi od dvije do 15 godina starosti. Djecu su u zoru doveli u manji industrijski pogon u Lisci (dio Celja), u kojemu su se tada dezinfecirale vojničke odore. Prema riječima očevica, zapovjednik je izdvojio 18 najstarijih, a 80 su zatvorili u pogon i usmrtili plinom. [2]

Popis celjskih grobišta (30)

  • Evidentirana masovna grobnica broj 0 : Spomen park koji pokriva područje Teharje i mjesta za odlaganja čvrstog otpada i otpadnih tvari cinkarne Celje i zapadnog dijela komunalnog odlagališta otpada
  • Evidentirana masovna grobnica broj 1: Bežigrad-Gaje-Čret (cijelo industrijsko područje Celje - Cinkarna. Kod objekata emo,zeljezničke pruge, itd
  • Evidentirana masovna grobnica broj 2: Mlinarjev Janez (trgovski objekt na teharskoj cesti)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 3: Selce-razvodna transformatorska stanica (između 2. i 3. dalekovoda)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 6: Mjesno groblje Mirna pot (uz groblje)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 3: Zgornja Hudinja-Nova vas (dva stambena područja, te silosi, tvornica Žična, park osnovne škole Hudinja, itd)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 5: Košnica (groblje, označeno s križem)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 7: Tumova ulica (kompletna ulica u Šmarjeti, ispred od Hudinje)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 8: Tudrež
  • Evidentirana masovna grobnica broj 9: Babno (močvarno mjesto u blizini sela)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 10: Socka
  • Evidentirana masovna grobnica broj 11: Zgornje selo
  • Evidentirana masovna grobnica broj 12: Trnovlje pri Socki
  • Evidentirana masovna grobnica broj 13: Čatrova hosta
  • Evidentirana masovna grobnica broj 14: Sončni park (livade u stambenim naseljima lava polja)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 15: Bezovica
  • Evidentirana masovna grobnica broj 16: Vojnik-pokopališče (pred zidom groblja kod parkirališta)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 17: Višnja vas
  • Evidentirana masovna grobnica broj 18: Šmarjeta-Hmezad (trgovski objekt)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 19: Slovenijales-Medlog (trgovski objekt)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 20: Medlog-Lipovškov travnik (blizu naselja Lava)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 21: Vojnik-hmeljišče
  • Evidentirana masovna grobnica broj 22: Vojnik pod gozdom
  • Evidentirana masovna grobnica broj 23: Lindek-pod gradom
  • Evidentirana masovna grobnica broj 24: Bukovje
  • Evidentirana masovna grobnica broj 25: Rakova steza-nad Stražo
  • Evidentirana masovna grobnica broj 26: Rakova steza-Stražica
  • Evidentirana masovna grobnica broj 27: Kozjek
  • Evidentirana masovna grobnica broj 28: Mestni park (Celjski mjesni park kod Savinje)
  • Evidentirana masovna grobnica broj 29: Na gričku-Petriček

Uredbom o regulaciji osiguranja i privremenih grobova i grobnica žrtava rata i poeracarata na području općine, od strane Skupštine općine usvojili 1993/02/19, do sada je na području općine Celje pronađeno 30 masovnih grobova.

Napušteni rudnik nije na popisu.

Povezani članci

Literatura

  • Ivan Korošec, Teharje : krvave arene. Ljubljana, 1994;
  • Roman Leljak, Teharske žive rane. Ljubljana 1990;
  • Milko Mikola, Sodni procesi na Celjskem 1944-1951.
  • Nikolaj Tolstoy, Trilogija o poboju vojnih beguncev iz leta 1945 : Vetrinje-Teharje-Rog. Maribor, 1990.
  • Josip Kotnik-"Svi umiru jednako"


Nedovršeni članak Popis masovnih grobnica žrtava poslijeratnih ubojstava u Sloveniji koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

  1. Hrvatsko kulturno vijeće Marija Cvrtila/Slobodna Dalmacija: Slovenci otkrili ono za što se znalo i ranije , 8. ožujka 2009. (pristupljeno 1. svibnja 2016.)
  2. Hrvatsko kulturno vijeće nemacenzure.com/ Kako su se skrivali dokazi , 16. svibnja 2008. (pristupljeno 1. svibnja 2016.)