More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
Dobrovićev opus zauzima visoko mjesto u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Operativnim vrijednostima i emaniranom duhovnosti najdublje ukorijenjen u realnosti epohe u kojoj nastaje. Vitalni je prilog u gradnji nove plastičke kulture.<ref name="avantgarde"/> | Dobrovićev opus zauzima visoko mjesto u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Operativnim vrijednostima i emaniranom duhovnosti najdublje ukorijenjen u realnosti epohe u kojoj nastaje. Vitalni je prilog u gradnji nove plastičke kulture.<ref name="avantgarde"/> | ||
Europski i svjetski muzeji te privatne zbirke udomile su mnoga Dobrovićeva djela.<ref name="culturenet"/> | Europski i svjetski muzeji te privatne zbirke udomile su mnoga Dobrovićeva djela.<ref name="culturenet"/> | ||
== Nagrade == | |||
*2020.: [[nagrada Vladimir Nazor]], područje likovne i primijenjene umjetnosti, za životno djelo<ref>[https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/objavljeni-dobitnici-nagrade-vladimir-nazor/20913 ''Objavljeni dobitnici „Nagrade Vladimir Nazor“ ''] Ministarstvo kulture RH. 11. svibnja 2021. Pristupljeno 11. veljače 2022.</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 11. veljača 2022. u 21:29
Juraj Dobrović (Jelsa, 29. siječnja 1928.), hrvatski umjetnik. Živi i radi u Zagrebu.[1]
Životopis
Rođen u Jelsi. Škole završio u Jelsi, Bolu i Splitu. [2] U Zagrebu je završio Ekonomski fakultet i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. [1]
Jedan od hrvatskih predstavnika op arta. 1960-ih godina pojavio se na hrvatskoj umjetničkoj pozornici. Samostalno je izlagao u Hrvatskoj i ostatku svijeta od 1962. godine, a na kolektivnim izložbama je od 1963. godine.[2] Zagreb tog vremena postao je jednim od vodećih središta suvremene umjetnosti zahvaljujući međunarodnom pokretu Nove tendencije.[1] Na Novim tendencijama 3 koje su bile 1965. Dobrović je bio najvažnija pojava, a glavni interes su Polja koja radi kao serigrafije, reljefe te na kraju kao prostorne konstrukcije. Ostaje vjeran tradicionalnijim materijalima i jednostavnosti bjeline.
1972. je godine izlagao na Venecijanskom bijenalu na popratnoj izložbi Graphic Art Today, a s njime su ondje izlagali Miroslav Šutej, Ivan Picelj, Edo Murtić i Virgilije Nevjestić.[3] Izlagao je na Bijenalu u Sao Paolu 1973. godine. Na izložbama je sudjelovao s poznatim umjetnicima čija se poetika i vizualna sintaksa temeljila na geometrijskom jeziku. Jerko Denegri opisao je Dobrovića kao umjetnika koji je s vremenom postao jedna od najtemeljitijih ličnosti ove orijentacije u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, umjetnik rijetke sistematičnosti rada, istinski istraživač u području vizualnog i plastičnog oblikovanja, no ujedno i pravi metafizičar po krajnosti volje za čistoćom djela....[1]
Dobrovićev opus zauzima visoko mjesto u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Operativnim vrijednostima i emaniranom duhovnosti najdublje ukorijenjen u realnosti epohe u kojoj nastaje. Vitalni je prilog u gradnji nove plastičke kulture.[2] Europski i svjetski muzeji te privatne zbirke udomile su mnoga Dobrovićeva djela.[1]
Nagrade
- 2020.: nagrada Vladimir Nazor, područje likovne i primijenjene umjetnosti, za životno djelo[4]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Culturenet.hr Juraj Dobrović (pristupljeno 17. siječnja 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Avantgarde Museum Jerko Denegri: Juraj Dobrović (pristupljeno 17. siječnja 2016.)
- ↑ Culturenet Croatia: Croatian Artists at Venice Biennales
- ↑ Objavljeni dobitnici „Nagrade Vladimir Nazor“ Ministarstvo kulture RH. 11. svibnja 2021. Pristupljeno 11. veljače 2022.