Razlika između inačica stranice »Aleli«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Aleli'''-->'''Aleli''' (j. alel), '''alelni geni, alelomorfi''' su naziv za različite oblike [[gen]]a koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.<ref name="E-škola347">{{ | <!--'''Aleli'''-->'''Aleli''' (j. alel), '''alelni geni, alelomorfi''' su naziv za različite oblike [[gen]]a koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.<ref name="E-škola347">{{Citiranje weba|title=Odgovori na postavljena pitanja iz biologije|author=Babić, Marina|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor347.htm|work=E-škola biologije|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 11</ref> Nalaze se na paru [[homologni kromosom|homolognih kromosoma]].<ref name="hinus"/> Aleli pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma,<ref name="HOL">{{Citiranje weba|title=aleli ili alelomorfi|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=918|work=Hrvatski obiteljski leksikon|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> zajedno čine gen, s time da svaki gen ima svoj određeni lokus, tj. mjesto na kromosomu. Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja.<ref name="E-škola201">{{Citiranje weba|title=201. Mendel i osnovni zakoni nasljeđivanja? Odgovori na postavljena pitanja iz biologije.|author=Knepr, Maja|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor201.htm|work=E-škola biologije|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> | ||
Aleli označavamo velikim i malim slovima abecede, kao a ili A. | Aleli označavamo velikim i malim slovima abecede, kao a ili A. | ||
Ako su istovjetni aleli, to je homozigot (AA ili aa), a u suprotnom slučaju govorimo o heterozigotu (Aa) za svojstvo koje je određeno tim genom.<ref name="E-škola347"/> Alelni geni mogu biti različita stupnja izražajnosti, koja s obzirom na različitost odnosa alela u stanicama može rezultirati iskazivanjem određenog fenotipa, a ti odnosi mogu biti [[dominantnost alela|dominantnost]], [[recesivnost alela|recesivnost]], [[kodominantnost alela|kodominantnost]], [[nepotpuna dominacija alela|nepotpuna dominacija]] i [[epistaza]].<ref name="E-škola347"/> | Ako su istovjetni aleli, to je homozigot (AA ili aa), a u suprotnom slučaju govorimo o heterozigotu (Aa) za svojstvo koje je određeno tim genom.<ref name="E-škola347"/> Alelni geni mogu biti različita stupnja izražajnosti, koja s obzirom na različitost odnosa alela u stanicama može rezultirati iskazivanjem određenog fenotipa, a ti odnosi mogu biti [[dominantnost alela|dominantnost]], [[recesivnost alela|recesivnost]], [[kodominantnost alela|kodominantnost]], [[nepotpuna dominacija alela|nepotpuna dominacija]] i [[epistaza]].<ref name="E-škola347"/> | ||
Rezultat djelovanja alelomorfa je [[fenotip]] neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz [[Drugi Mendelov zakon|drugog Mendelovog zakona]], zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.<ref name="HE-aleli">{{ | Rezultat djelovanja alelomorfa je [[fenotip]] neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz [[Drugi Mendelov zakon|drugog Mendelovog zakona]], zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.<ref name="HE-aleli">{{Citiranje weba|title=aleli ili alelomorfi|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=1586|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> | ||
Zbog ponašanja kromosoma tijekom [[mejoza|mejoze]], aleli se odvajaju jedan od drugoga i smještaju se u različite gamete (spolne stanice), s time da nijedna gameta ne može imati dva alela jednog lokusa (određenog mjesta u kromosomu). Za razliku od gameta, tjelesnim su stanicama aleli u paru. Upareni aleli u tjelesnim stanicama ne mijenjaju jedan drugog niti se miješaju jedan s drugim, zbog čega ostaju cjelovitim kroz generacije (Mendelov zakon cijepanja ili segregacije).<ref name="HE-Mendel">{{ | Zbog ponašanja kromosoma tijekom [[mejoza|mejoze]], aleli se odvajaju jedan od drugoga i smještaju se u različite gamete (spolne stanice), s time da nijedna gameta ne može imati dva alela jednog lokusa (određenog mjesta u kromosomu). Za razliku od gameta, tjelesnim su stanicama aleli u paru. Upareni aleli u tjelesnim stanicama ne mijenjaju jedan drugog niti se miješaju jedan s drugim, zbog čega ostaju cjelovitim kroz generacije (Mendelov zakon cijepanja ili segregacije).<ref name="HE-Mendel">{{Citiranje weba|title=Mendel, Gregor|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40090|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> | ||
Zbog neovisnog ponašanja nehomolognih kromosoma tijekom mejoze, sve se kombinacije alela raspodjeljuju u stanice-kćeri s jednakom vjerojatnošću, uz činjenicu da način kako se rasporedio jedan par alela nema utjecaja na raspodjelu članova bilo kojega drugog para.<ref name="HE-Mendel"/> | Zbog neovisnog ponašanja nehomolognih kromosoma tijekom mejoze, sve se kombinacije alela raspodjeljuju u stanice-kćeri s jednakom vjerojatnošću, uz činjenicu da način kako se rasporedio jedan par alela nema utjecaja na raspodjelu članova bilo kojega drugog para.<ref name="HE-Mendel"/> | ||
Normalna [[diploid]]na stanica može imati samo dva alela istoga gena. Kad se radi o nekoj populaciji ili vrsti, broj različitih alela može biti veći ([[multipli aleli]]).<ref>{{ | Normalna [[diploid]]na stanica može imati samo dva alela istoga gena. Kad se radi o nekoj populaciji ili vrsti, broj različitih alela može biti veći ([[multipli aleli]]).<ref>{{Citiranje weba|title=aleli ili alelomorfi|url=http://proleksis.lzmk.hr/7835/|work=Proleksis enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="PMF">{{Citiranje weba|title=multipli aleli|author=Pavlica, Mirjana|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl6.html|work=Mrežni udžbenik iz genetike|publisher=PMF Zagreb|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> | ||
Dio genetike koji proučava promjene [[genska učestalost|genske učestalosti]] (brojčani odnos pojedinačnih alela u svakom paru alela) u [[genska zaliha|genskoj zalisi]] ("gene pool") neke populacije zove se [[populacijska genetika]].<ref name="HE-populacijska">{{ | Dio genetike koji proučava promjene [[genska učestalost|genske učestalosti]] (brojčani odnos pojedinačnih alela u svakom paru alela) u [[genska zaliha|genskoj zalisi]] ("gene pool") neke populacije zove se [[populacijska genetika]].<ref name="HE-populacijska">{{Citiranje weba|title=populacijska genetika|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49507|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 02:41, 16. studenoga 2021.
Aleli (j. alel), alelni geni, alelomorfi su naziv za različite oblike gena koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.[1][2] Nalaze se na paru homolognih kromosoma.[2] Aleli pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma,[3] zajedno čine gen, s time da svaki gen ima svoj određeni lokus, tj. mjesto na kromosomu. Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja.[4]
Aleli označavamo velikim i malim slovima abecede, kao a ili A. Ako su istovjetni aleli, to je homozigot (AA ili aa), a u suprotnom slučaju govorimo o heterozigotu (Aa) za svojstvo koje je određeno tim genom.[1] Alelni geni mogu biti različita stupnja izražajnosti, koja s obzirom na različitost odnosa alela u stanicama može rezultirati iskazivanjem određenog fenotipa, a ti odnosi mogu biti dominantnost, recesivnost, kodominantnost, nepotpuna dominacija i epistaza.[1]
Rezultat djelovanja alelomorfa je fenotip neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz drugog Mendelovog zakona, zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.[5]
Zbog ponašanja kromosoma tijekom mejoze, aleli se odvajaju jedan od drugoga i smještaju se u različite gamete (spolne stanice), s time da nijedna gameta ne može imati dva alela jednog lokusa (određenog mjesta u kromosomu). Za razliku od gameta, tjelesnim su stanicama aleli u paru. Upareni aleli u tjelesnim stanicama ne mijenjaju jedan drugog niti se miješaju jedan s drugim, zbog čega ostaju cjelovitim kroz generacije (Mendelov zakon cijepanja ili segregacije).[6]
Zbog neovisnog ponašanja nehomolognih kromosoma tijekom mejoze, sve se kombinacije alela raspodjeljuju u stanice-kćeri s jednakom vjerojatnošću, uz činjenicu da način kako se rasporedio jedan par alela nema utjecaja na raspodjelu članova bilo kojega drugog para.[6]
Normalna diploidna stanica može imati samo dva alela istoga gena. Kad se radi o nekoj populaciji ili vrsti, broj različitih alela može biti veći (multipli aleli).[7][8]
Dio genetike koji proučava promjene genske učestalosti (brojčani odnos pojedinačnih alela u svakom paru alela) u genskoj zalisi ("gene pool") neke populacije zove se populacijska genetika.[9]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Babić, Marina. "Odgovori na postavljena pitanja iz biologije". E-škola biologije. PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om. http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor347.htm Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ 2,0 2,1 Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 11
- ↑ "aleli ili alelomorfi". Hrvatski obiteljski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=918 Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ Knepr, Maja. "201. Mendel i osnovni zakoni nasljeđivanja? Odgovori na postavljena pitanja iz biologije.". E-škola biologije. PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om. http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor201.htm Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ "aleli ili alelomorfi". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=1586 Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ 6,0 6,1 "Mendel, Gregor". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40090 Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ "aleli ili alelomorfi". Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://proleksis.lzmk.hr/7835/ Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ Pavlica, Mirjana. "multipli aleli". Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl6.html Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ "populacijska genetika". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49507 Pristupljeno 7. veljače 2015.