Razlika između inačica stranice »Kiralnost (kemija)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Kiralnost (kemija)'''-->'''Kiralnost''' (grč. χείρ: ruka) je svojstvo koje imaju likovi i tijela koje se očituje u tome da se zbog [[simetrija|nesimetričnosti]] prostornog rasporeda [[atom|atoma]] ili [[molekula]] izvornik ne može poklopiti sa svojom [[zrcalo|zrcalnom]] slikom odnosno zrcalnim prostornim oblikom, bez obzira na to kakve pomake ili zakrete napravili s njima. <ref name="IRB">{{ | <!--'''Kiralnost (kemija)'''-->'''Kiralnost''' (grč. χείρ: ruka) je svojstvo koje imaju likovi i tijela koje se očituje u tome da se zbog [[simetrija|nesimetričnosti]] prostornog rasporeda [[atom|atoma]] ili [[molekula]] izvornik ne može poklopiti sa svojom [[zrcalo|zrcalnom]] slikom odnosno zrcalnim prostornim oblikom, bez obzira na to kakve pomake ili zakrete napravili s njima. <ref name="IRB">{{Citiranje weba|author=|title=Kiralnost molekula: Život s druge strane ogledala|url=http://www.irb.hr/Dogadanja/Ciklusi-predavanja/Znanstveno-popularni-ciklus-predavanja-Znanost-za-javnost/Kiralnost-molekula-Zivot-s-druge-strane-ogledala|work=|publisher=Institut Ruđer Bošković|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref><ref name="HE-kiralnost">{{Citiranje weba|author=|title=kiralnost|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31569|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> | ||
Središte kiralne molekule je asimetrično.<ref name="Grčević">{{ | Središte kiralne molekule je asimetrično.<ref name="Grčević">{{Citiranje weba|author=Grčević, Đana |title=Stereokemija i optička kiralnost|url=http://www.pbf.unizg.hr/hr/layout/set/print/content/download/10703/50078/version/1/file/eStereokemija+i+opticka+kiralnost.pdf|work=|PBF Zagreb|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> Molekule s dva, tri ili n kiralnih središta imaju 2<sup>n</sup> [[stereoizomer|stereoizomera]]. <ref name="Grčević"/> Ako ove molekule s više od dva kiralna središta posjeduju ravninu simetrije, onda su akiralne.<ref name="Grčević"/> Primjer akiralnih molekula su molekule vode, kisika, dušika, metana, ugljikovog dioksida, ugljikovog monoksida i dr.<ref name="Grčević"/> Primjeri kiralnih molekula su molekule većine aminokiselina, šećera, nukleinskih kiselina i dr.<ref name="Grčević"/> | ||
Molekule [[živi svijet|živog svijeta]] kao što su [[bjelančevine]] i [[nukleinska kiselina|nukleinske kiseline]] homokiralne su, što znači da u prirodi postoji samo izvornik i da su jedine, odnosno da ne postoji njihova zrcalna slika.<ref name="IRB"/> Homokiralnost ima važnost u razvoju novih lijekova.<ref name="IRB"/> | Molekule [[živi svijet|živog svijeta]] kao što su [[bjelančevine]] i [[nukleinska kiselina|nukleinske kiseline]] homokiralne su, što znači da u prirodi postoji samo izvornik i da su jedine, odnosno da ne postoji njihova zrcalna slika.<ref name="IRB"/> Homokiralnost ima važnost u razvoju novih lijekova.<ref name="IRB"/> | ||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
Na većoj razini primjer su lijeva i desna ruka.<ref name="HE-kiralnost"/> Kiralne su i molekule kao što su [[aminokiselina|aminokiseline]], [[šećer|šećeri]], [[hormoni]].<ref name="HE-kiralnost"/> | Na većoj razini primjer su lijeva i desna ruka.<ref name="HE-kiralnost"/> Kiralne su i molekule kao što su [[aminokiselina|aminokiseline]], [[šećer|šećeri]], [[hormoni]].<ref name="HE-kiralnost"/> | ||
Ono po čemu se Kiralne molekule razlikuju jest [[optička aktivnost]], pa prvi [[izomerija|izomer]] zakreće [[ravnina|ravninu]] [[polariziana svjetlost|polariziranog svjetla]] u lijevo, a drugi u desno,<ref name="Generalić">Generalić, Eni. "Kiralne molekule." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. 14. siječnja 2015. <http://glossary.periodni.com>.</ref> kao što se ponašaju [[enantiomer|enantiomerna]] dva oblika [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]].<ref name="HE-izomerija">{{ | Ono po čemu se Kiralne molekule razlikuju jest [[optička aktivnost]], pa prvi [[izomerija|izomer]] zakreće [[ravnina|ravninu]] [[polariziana svjetlost|polariziranog svjetla]] u lijevo, a drugi u desno,<ref name="Generalić">Generalić, Eni. "Kiralne molekule." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. 14. siječnja 2015. <http://glossary.periodni.com>.</ref> kao što se ponašaju [[enantiomer|enantiomerna]] dva oblika [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]].<ref name="HE-izomerija">{{Citiranje weba|author=|title=izomerija|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=28338|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> Pomiješamo li u smjesu jednake dijelove lijevog i desnog izomera dobijamo [[racemat]].<ref name="Generalić"/> Optička aktivnost je nužan i dovoljan uvjet optičke aktivnosti.<ref name="Grčević"/> | ||
Kemijski spojevi kod kojih se izvorni lik i zrcalni odraz razlikuju (kiralni spojevi) jesu [[izomerija|izomeri]] ili stereoizomeri.<ref name="HE-kiralnost"/> | Kemijski spojevi kod kojih se izvorni lik i zrcalni odraz razlikuju (kiralni spojevi) jesu [[izomerija|izomeri]] ili stereoizomeri.<ref name="HE-kiralnost"/> | ||
Inačica od 02:28, 19. studenoga 2021.
Kiralnost (grč. χείρ: ruka) je svojstvo koje imaju likovi i tijela koje se očituje u tome da se zbog nesimetričnosti prostornog rasporeda atoma ili molekula izvornik ne može poklopiti sa svojom zrcalnom slikom odnosno zrcalnim prostornim oblikom, bez obzira na to kakve pomake ili zakrete napravili s njima. [1][2]
Središte kiralne molekule je asimetrično.[3] Molekule s dva, tri ili n kiralnih središta imaju 2n stereoizomera. [3] Ako ove molekule s više od dva kiralna središta posjeduju ravninu simetrije, onda su akiralne.[3] Primjer akiralnih molekula su molekule vode, kisika, dušika, metana, ugljikovog dioksida, ugljikovog monoksida i dr.[3] Primjeri kiralnih molekula su molekule većine aminokiselina, šećera, nukleinskih kiselina i dr.[3]
Molekule živog svijeta kao što su bjelančevine i nukleinske kiseline homokiralne su, što znači da u prirodi postoji samo izvornik i da su jedine, odnosno da ne postoji njihova zrcalna slika.[1] Homokiralnost ima važnost u razvoju novih lijekova.[1] Najčešći je slučaj kod organskih molekula u kojima je ugljikov atom građen nesimetrično, odnosno, na nj su vezana četiri različita atoma ili atomske grupe. [4] I drugi kemijski elementi mogu biti kiralni, poput dušika, fosfora, sumpora i drugih, kad su na njihovim atomima vezana četiri razlčita supstituenta koji su usmjereni u vrhove tetraedra.[3]
Na većoj razini primjer su lijeva i desna ruka.[2] Kiralne su i molekule kao što su aminokiseline, šećeri, hormoni.[2]
Ono po čemu se Kiralne molekule razlikuju jest optička aktivnost, pa prvi izomer zakreće ravninu polariziranog svjetla u lijevo, a drugi u desno,[4] kao što se ponašaju enantiomerna dva oblika mliječne kiseline.[5] Pomiješamo li u smjesu jednake dijelove lijevog i desnog izomera dobijamo racemat.[4] Optička aktivnost je nužan i dovoljan uvjet optičke aktivnosti.[3]
Kemijski spojevi kod kojih se izvorni lik i zrcalni odraz razlikuju (kiralni spojevi) jesu izomeri ili stereoizomeri.[2]
Opći sustav označavanja kiralnih molekula razvio je hrvatski kemičar, nobelovac Vladimir Prelog i britanski kemičari Robert Sidney Cahn i Christopher Kelk Ingold.[2]
Referencije
- ↑ 1,0 1,1 1,2 "Kiralnost molekula: Život s druge strane ogledala". Institut Ruđer Bošković. http://www.irb.hr/Dogadanja/Ciklusi-predavanja/Znanstveno-popularni-ciklus-predavanja-Znanost-za-javnost/Kiralnost-molekula-Zivot-s-druge-strane-ogledala Pristupljeno 14. siječnja 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "kiralnost". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31569 Pristupljeno 14. siječnja 2015.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Grčević, Đana. "Stereokemija i optička kiralnost". http://www.pbf.unizg.hr/hr/layout/set/print/content/download/10703/50078/version/1/file/eStereokemija+i+opticka+kiralnost.pdf Pristupljeno 14. siječnja 2015.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Generalić, Eni. "Kiralne molekule." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. 14. siječnja 2015. <http://glossary.periodni.com>.
- ↑ "izomerija". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=28338 Pristupljeno 14. siječnja 2015.