Ljudski genom: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 10:26

Ljudski genom je potpuni skup svih genskih informacija u ljudskoj vrsti (Homo sapiens sapiens). Sadržana je u sekvencijama DNK unutar 23 kromosomska para u staničnoj jezgri i u maloj molekuli DNK koja se nalazi unutar mitohondrija. Ljudski genom obuhvaća i gene DNK koje kodiraju proteine i nekodirajuću DNK. Haploidni ljudski koji se nalaze u jajnim i stanicama spermija) sastoje se od tri milijarde baznih parova DNK, dok diploidni genom koji se nalazi u somatskim stanicama ima dvostruko više DNK. Postoje signifikantne razlike među između genoma unutar pripadnika ljudske vrste (0,1%), to je mnogo manje nego razlike između ljudske vrste i njihovih najbližih primatskih srodnika, čimpanza (oko 4%^[1]) i bonoba.

Početak kartiranja ljudskog genoma sežu u 1986. godinu.^[2] Projekt humanog genoma započet je 1990. godine.^[3]

Ljudska mitohondrijska DNK prvi je znatni dio ljudskog genoma koji je sekvenciran.^[4]

Referencije

↑ Varki A, Altheide TK (prosinac 2005). "Comparing the human and chimpanzee genomes: searching for needles in a haystack.". Genome Research 15 (12): 1746–58. doi:10.1101/gr.3737405. PMID 16339373
↑ Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica
↑ Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica
↑ Vaše gensko podrijetlo | Vijesti | Moje zdravlje. Kolumnist: Sanja Bastić Ban

[1] Varki A, Altheide TK (prosinac 2005). "Comparing the human and chimpanzee genomes: searching for needles in a haystack.". Genome Research 15 (12): 1746–58. doi:10.1101/gr.3737405. PMID 16339373

[2] Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica

[3] Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica

[4] Vaše gensko podrijetlo | Vijesti | Moje zdravlje. Kolumnist: Sanja Bastić Ban

[1]

[2]

[3]

[4]

Inačica od 13. listopad 2021. u 09:45 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 521.864 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 10:26 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 521.864 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ljudski genom'''-->'''~~Ljudski genom''' je potpuni skup svih [[sekvencija nukleinskih kiselina\|genskih informacija]] u ljudskoj vrsti (''[[Homo sapiens sapiens]]''). Sadržana je u sekvencijama DNK unutar 23 [[kromosom\|kromosomska]] para u [[stanična jezgra\|staničnoj jezgri]] i u maloj molekuli DNK koja se nalazi unutar [[mitohondrijska DNK\|mitohondrija]]. Ljudski [[genom]] obuhvaća i gene DNK koje kodiraju proteine i [[nekodirajuća DNK\|nekodirajuću DNK]]. [[Haploid\|Haploidni]] ljudski koji se nalaze u jajnim i stanicama spermija) sastoje se od tri milijarde [[bazni par\|baznih parova]] DNK, dok [[diploid\|diploidni]] genom koji se nalazi u [[somatska stanica\|somatskim stanicama]] ima dvostruko više DNK. Postoje signifikantne razlike među između genoma unutar pripadnika ljudske vrste (0,1%), to je mnogo manje nego razlike između ljudske vrste i njihovih najbližih primatskih srodnika, [[čimpanza]] (oko 4%<ref>{{cite journal \| author = Varki A, Altheide TK \| title = Comparing the human and chimpanzee genomes: searching for needles in a haystack. \| journal = Genome Research \| volume = 15 \| issue = 12 \| pages = 1746–58 \| date = Dec 2005 \| pmid = 16339373 \| doi = 10.1101/gr.3737405 }}</ref>) i [[bonobo\|bonoba]].		Ljudski genom''' je potpuni skup svih [[sekvencija nukleinskih kiselina\|genskih informacija]] u ljudskoj vrsti (''[[Homo sapiens sapiens]]''). Sadržana je u sekvencijama DNK unutar 23 [[kromosom\|kromosomska]] para u [[stanična jezgra\|staničnoj jezgri]] i u maloj molekuli DNK koja se nalazi unutar [[mitohondrijska DNK\|mitohondrija]]. Ljudski [[genom]] obuhvaća i gene DNK koje kodiraju proteine i [[nekodirajuća DNK\|nekodirajuću DNK]]. [[Haploid\|Haploidni]] ljudski koji se nalaze u jajnim i stanicama spermija) sastoje se od tri milijarde [[bazni par\|baznih parova]] DNK, dok [[diploid\|diploidni]] genom koji se nalazi u [[somatska stanica\|somatskim stanicama]] ima dvostruko više DNK. Postoje signifikantne razlike među između genoma unutar pripadnika ljudske vrste (0,1%), to je mnogo manje nego razlike između ljudske vrste i njihovih najbližih primatskih srodnika, [[čimpanza]] (oko 4%<ref>{{cite journal \| author = Varki A, Altheide TK \| title = Comparing the human and chimpanzee genomes: searching for needles in a haystack. \| journal = Genome Research \| volume = 15 \| issue = 12 \| pages = 1746–58 \| date = Dec 2005 \| pmid = 16339373 \| doi = 10.1101/gr.3737405 }}</ref>) i [[bonobo\|bonoba]].

	Početak kartiranja ljudskog genoma sežu u 1986. godinu.<ref>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl1.html Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica] </ref> [[Projekt humanog genoma]] započet je 1990. godine.<ref>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl1.html Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica] </ref>		Početak kartiranja ljudskog genoma sežu u 1986. godinu.<ref>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl1.html Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica] </ref> [[Projekt humanog genoma]] započet je 1990. godine.<ref>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl1.html Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica] </ref>