Operacija Drenjula: razlika između inačica

Vrijeme	4. − 13. studenoga 1991.
Mjesto	Otočac i bliža okolica, Hrvatska
Ishod	deblokiranje grada Otočca i cestovne prometnice Otočac-Žuta Lokva

Operacija Drenjula
	sukob: Domovinski rat
Vrijeme	4. − 13. studenoga 1991.
Mjesto	Otočac i bliža okolica, Hrvatska
Ishod	deblokiranje grada Otočca i cestovne prometnice Otočac-Žuta Lokva
Sukobljene strane
; Hrvatska vojska	; Jugoslavenska narodna armija; ; Srpska vojska Krajine
Zapovjednici
	;
Postrojbe

Novija izmjena →

VizualnoWikitekst

Inačica od 24. svibanj 2023. u 01:04

Operacija Drenjula je bila napadno-oslobodilačka operacija hrvatskih postrojaba u početnom razdoblju Domovinskog rata. ^[1].

Uvod

Uslijedila je malo poslije oslobodilačke operacije kodnog naziva Medvjeda. Kao i Medvjed, Drenjula je poduzeta radi deblokiranja gradića Otočca, jer uspješni rezultati iz Medvjeda nisu bili dostatni.

Hrvatske postrojbe su 4. studenoga 1991. pokrenule napadno-oslobodilačku akciju Drenjulu radi deblokiranja najvažnije i skoro jedine kvalitetne cestovne prometnice kroz Liku i Gacku koja je spajala hrvatski sjever i jug.

Operacija je završila 13. studenoga 1991. godine.

Pripreme

Novoosnovana 111. brigada ZNG bila je na taktičkim vježbama u Povilama uvježbavati bojnim strjeljvom za oružje pješaštva, minobacače i netrzajne topove. Zapovjednici su bili svjesni kakva ih situacija i zadaće na bojištu oćekuju. Zato su htjeli neka vojska još dok se pripravljala za odlazak na bojište osjeti djelovanje pravog naoružanja. Držali su da je psihički iznimno važno pobijediti u prvoj bitci, jer ako se to ne dogodi nema jamstva da će postrojba biti uspješna. Stoga su na položaje pošli s najboljim postrojbama: dijelovima 1. bataljuna, senjske čete, dvije satnije A-bojne, minobacačkom i haubičkom baterijom, plus inženjerija i tenkovi. Nastojali su ostvariti da imaj barem onaj obvezni minimum odnosa snaga od tri prema jedan u svoju korist. Točne brojke velikosrpskih snaga nisu znali stoga su pripremili svoje snage prema onolikom broju pobunjeničkih snaga za koliko su ih pretpostavljali da ih ima u Drenovom Klancu. Za neposrednu bitku bilo je pripremljeno 850 hrvatskih bojovnika. Napad na Drenov klanac radi deblokade Otočca mogao je početi.^[2]

Operacija

Hrvatske postrojbe krenule su oko 6:30 3. studenoga. Napadne snage činile su A-bojna ojačana senjskom satnijom, baterijom MN 120 mm i PZO bitnicom, zajedno s domaćom 133. brigadom. Opći pravac napada bio je iz Babić Mosta prema selu Drakulama, Žakulama i Glavacu. Namjera je bila izbiti na crtu Glavace – Sv. Petka. Ondje bi se zaustavili i utvrdili. Potom bi se bilo u stanju pripravnosti za u borbu k Vrhovinama i Dabru. Velikosrpske snage dobro su organizirale obranu te hrvatske snage su relativno malo naprjedovale. Ukopane velikosrpske snage pružale su žilave otpor, pa čak i uzvraćali protunapadima. Saldo prvog dana kod hrvatskih snaga bio je pet ranjenikak, jedan teže i četvorica lakše ranjenih. Mali, ali iznimno psihološki važan napredak postignut je. Ne uzevši u obzir vojarne i ine objekte JNA, oslobođeni su prvi metri Hrvatske na bojišnici u trenutcima dok su na drugim bojištima hrvatske snage bile u uzmaku. Oslobođeno je 500 metara, odnosno područje Babić Mosta. ^[2]

Naprjedovanje u oslobađanju postupno je raslo. Već drugi dan oslobođeno je više, ostvaren je veći tempo napada. Zaustavilo ih je potpisivanja primirja usred bitke, ali na položajima u dolini gdje su bili vrlo izloženi, dok su velikosrpski osvajači držali visove. Zatečena taktička situacija na terenu bila je nepovoljna po obije strane i motivirala ih je na napadna djelovanja za izlazak iz nje. Bilo je pitanje trenutka kad će tko prvi krenuti na onog drugog, jer prvenstvo u navali značilo je pobjedu u akciji. Hrvatske snage bile su motiviranije, svjesne svojih ciljeva. Stoga su snažno pripremile topništvom teren za djelovanje, BK strjeljivom koje je netom pristiglo iz oslobođene vojarne u Delnicama. Produžili su bitku produžile bitku, i u dva dana su odbijajući protunapade, došli na crtu kraj Drenovog klanca. Dosegnute crte otklonile su svu mogućnost pada Otočca i Gacke doline, i razbijanja Hrvatske na Žutoj Lokvi prema Senju.^[2]

Izvori

Davor Peitel: Oslobodilačka akcija "Drenjula" - 1991., Glas Gacke, 14. listopada 2012.
Davor Peitel: Borba za Um - 1992. godina, Glas Gacke, 28. prosinca 2012.
Davor Peitel: Kolumna : Pomoćni smjer napada u akciji „Drenjula“, Glas Gacke, 16. listopada 2012.
Davor Peitel: Sjećanja na pripreme za oslobađanje sela Brlog 1991., Glas Gacke, 7. listopada 2012.
Davor Peitel: Tijek borbe za selo Ramljani , Glas Gacke, 13. prosinca 2012.
Vjesnik Anđelko Mijatović: Scenarij za Dalmaciju najavljen u Kninu, 19. kolovoza 2005.

↑ Novi list Dragan Ogurlić: Prva bitka za Drenov klanac, 17. lipnja 2006.
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 Uredništvo: Preminuo je Sergio Rabar, prvi general Hrvatske vojske iz Istre . Kamenjar.com. 5. veljače 2022. Pristupljeno 24. svibnja 2023.

[1] Novi list Dragan Ogurlić: Prva bitka za Drenov klanac, 17. lipnja 2006.

[preminuo-2] 2,0 ^2,1 ^2,2 Uredništvo: Preminuo je Sergio Rabar, prvi general Hrvatske vojske iz Istre . Kamenjar.com. 5. veljače 2022. Pristupljeno 24. svibnja 2023.

[1]

[2]

@@ Redak 19: / Redak 19: @@
 '''Operacija Drenjula''' je bila napadno-oslobodilačka operacija hrvatskih postrojaba u početnom razdoblju Domovinskog rata. <ref>[http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285F2863285E2863285A28582858285E286328962897289E2863289628972897288A28942892288D286328632863286328582863A Novi list] Dragan Ogurlić: Prva bitka za Drenov klanac, 17. lipnja 2006.</ref>.
+== Uvod ==
 Uslijedila je malo poslije oslobodilačke operacije [[operacija Medvjed|kodnog naziva Medvjeda]]. Kao i Medvjed, Drenjula je poduzeta radi deblokiranja gradića Otočca, jer uspješni rezultati iz Medvjeda nisu bili dostatni.
@@ Redak 24: / Redak 25: @@
 Operacija je završila [[13. studenoga]] [[1991.]] godine.
+== Pripreme  ==
+Novoosnovana 111. brigada ZNG bila je na taktičkim vježbama u Povilama uvježbavati bojnim strjeljvom za oružje pješaštva, minobacače i netrzajne topove. Zapovjednici su bili svjesni kakva ih situacija i zadaće na bojištu oćekuju. Zato su htjeli neka vojska još dok se pripravljala za odlazak na bojište osjeti djelovanje pravog naoružanja. Držali su da je psihički iznimno važno pobijediti u prvoj bitci, jer ako se to ne dogodi nema jamstva da će postrojba biti uspješna. Stoga su na položaje pošli s najboljim postrojbama: dijelovima 1. bataljuna, senjske čete, dvije satnije A-bojne, minobacačkom i haubičkom baterijom, plus inženjerija i tenkovi. Nastojali su ostvariti da imaj barem onaj obvezni minimum odnosa snaga od tri prema jedan u svoju korist. Točne brojke velikosrpskih snaga nisu znali stoga su pripremili svoje snage prema onolikom broju pobunjeničkih snaga za koliko su ih pretpostavljali da ih ima u Drenovom Klancu. Za neposrednu bitku bilo je pripremljeno 850 hrvatskih bojovnika. Napad na Drenov klanac radi deblokade Otočca mogao je početi.<ref name=preminuo>Uredništvo: [https://kamenjar.com/preminuo-je-sergio-rabar-prvi-general-hrvatske-vojske-iz-istre/ ''Preminuo je Sergio Rabar, prvi general Hrvatske vojske iz Istre '']. Kamenjar.com. 5. veljače 2022. Pristupljeno 24. svibnja 2023.</ref>
+== Operacija ==
+Hrvatske postrojbe krenule su oko 6:30 [[3. studenoga u Domovinskom ratu|3. studenoga]]. Napadne snage činile su A-bojna ojačana senjskom satnijom, baterijom MN 120 mm i PZO bitnicom, zajedno s domaćom 133. brigadom. Opći pravac napada bio je iz [[Babić Most]]a prema selu [[Drakule|Drakulama]], [[Žakule|Žakulama]] i [[Glavace|Glavacu]]. Namjera je bila izbiti na crtu Glavace – Sv. Petka. Ondje bi se zaustavili i utvrdili. Potom bi se bilo u stanju pripravnosti za u borbu k Vrhovinama i Dabru. Velikosrpske snage dobro su organizirale obranu te hrvatske snage su relativno malo naprjedovale. Ukopane velikosrpske snage pružale su žilave otpor, pa čak i uzvraćali protunapadima. Saldo prvog dana kod hrvatskih snaga bio je pet ranjenikak, jedan teže i četvorica lakše ranjenih. Mali, ali iznimno psihološki važan napredak postignut je. Ne uzevši u obzir vojarne i ine objekte JNA, oslobođeni su prvi metri Hrvatske na bojišnici u trenutcima dok su na drugim bojištima hrvatske snage bile u uzmaku. Oslobođeno je 500 metara, odnosno područje Babić Mosta. <ref name=preminuo/>
+Naprjedovanje u oslobađanju postupno je raslo. Već drugi dan oslobođeno je više, ostvaren je veći tempo napada. Zaustavilo ih je potpisivanja primirja usred bitke, ali na položajima u dolini gdje su bili vrlo izloženi, dok su velikosrpski osvajači držali visove. Zatečena taktička situacija na terenu bila je nepovoljna po obije strane i motivirala ih je na napadna djelovanja za izlazak iz nje. Bilo je pitanje trenutka kad će tko prvi krenuti na onog drugog, jer prvenstvo u navali značilo je pobjedu u akciji. Hrvatske snage bile su motiviranije, svjesne svojih ciljeva. Stoga su snažno pripremile topništvom teren za djelovanje, BK strjeljivom koje je netom pristiglo iz oslobođene vojarne u Delnicama. Produžili su bitku produžile bitku, i u dva dana su odbijajući protunapade, došli na crtu kraj Drenovog klanca. Dosegnute crte otklonile su svu mogućnost pada Otočca i Gacke doline, i razbijanja Hrvatske na Žutoj Lokvi prema Senju.<ref name=preminuo/>
 == Izvori ==