Razlika između inačica stranice »Tighina«

Tighina; Bender
	Katedrala Isusova preobraženja
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 46°50′N 29°29′E / 46.833°N 29.483°E
Država	Moldavija
Osnivanje	1408.
	Površina
- Ukupna	97.29
	Stanovništvo (2010.)
- Grad	93.751
Vremenska zona	istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2)
- Ljeto (DST)	istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj	MD-20xx
Pozivni broj	+373 231
Zemljovid
	; Tighina; Bender

Inačica od 12:17, 12. studenoga 2021.

Tighina ili Bender (također i Bendery, ukrajinski: Бендери, ruski: Бендеры) je grad u Moldaviji.

Povijest

Grad se prvi put spominje kao važano trgovačko mjesto 8. listopada 1408. Naziv "Tighina" nalazi se u dokumentima iz druge polovice 15. stoljeća. Kroz grad je prolazila cesta koja povezuje Moldaviju i Krimske Tatare. Tijekom svoje vladavine Moldavijom Stjepan III. gradi malu drvenu utvrdu s ciljem obrane naselje od tatarskih upada.

Godine 1538., osmanski sultan Sulejman Veličanstveni osvojio je grad i preimenovao ga u Bender. Tijekom sljedećih stoljeća na području grada vodile su se mnoge bitke i njime su vladali razni vladari.

Tvrđava na Dnjestru

Tighina je bila dio Moldavske Demokratske Republike u razdoblju 1917.-1918. , a nakon 1918. kao dio Besarabije grad je pripadao Rumunjskoj , gdje je bilo sjedište Tighina županije. Na Uskrs 1919. Francuzi su digli mosta preko rijeke Dnjestar kako bi se blokirati boljševike. Grad je bio okupiran od strane Sovjetskog Saveza 28. lipnja 1940. Tijekom Drugog svjetskog rata ponovno je dio Rumunjske od srpnju 1941,, te ponovno SSSR-a od kolovozu 1944. Od 1991 grad je bio dio samostalne Republike Moldavije . Zbog ključnog strateškog položaja na desnoj obali rijeke Dnjestar, 10 km od Tiraspola u Benderu su se vodile najveće borbe 1992. godine, u rata za Pridnjestrovlje. Od 1992., Bender je bio formalno u demilitariziranoj zoni osnovane krajem sukoba, ali je de facto pod kontrolom Tiraspola. Neke naselja su pod kontrolom Moldavije a neke Pridnestovlja.

Stanovništvo

Godine 1920. Bender je imao oko 26.000 stanovnika. U to vrijeme jednu trećinu stanovništva činili su Židovi, te jednu Rumunji. U gradu su također živjeli Nijemci, Rusi i Bugari.^[1] Prema popisu stanovništva iz 2004. godine grad je imao 100.169 stanovnika, od kojih sam grad 97.027, a općina Proteagailovca 3.142.