Razlika između inačica stranice »Improvizacija (glazba)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Johann Sebastian Bach.jpg|mini|180px|[[Johann Sebastian Bach]], slavni [[barok]]ni skladatelj poznat po iznimnom umijeću improvizacije]] | |||
[[Datoteka:Louis Armstrong restored.jpg|mini|devo|180px|[[Louis Armstrong]]]] | [[Datoteka:Louis Armstrong restored.jpg|mini|devo|180px|[[Louis Armstrong]]]] | ||
[[Datoteka:Ella Fitzgerald (Gottlieb 02871).jpg|mini|devo|180px|[[Jazz]] [[pjevačica]] [[Ella Fitzgerald]]]] | [[Datoteka:Ella Fitzgerald (Gottlieb 02871).jpg|mini|devo|180px|[[Jazz]] [[pjevačica]] [[Ella Fitzgerald]]]] | ||
Trenutačna izmjena od 07:19, 8. ožujka 2022.
.jpg)
Improvizacija nastaje kada instrumentalist ili pjevač sklada na licu mjesta bez pripreme i bez nota. Glazbenika koji improvizira naziva se improvizator (improvizatorica).
Dvije vrste improvizacije
Postoje dvije vrste improvizacije:
- 1. Potpuna – kao autentično djelo glazbenika nastalo u datom trenutku.
- 2. Djelomična – kada izvođač improvizira na osnovu postojećeg melodijskog i/ili harmonijskog obrasca.
Povijesni aspekt improvizacije
U povijesti klasične glazbe improvizacija je bila vrlo cijenjena. Mnogobrojni slavni i cijenjeni skladatelji znali su na koncertu odsvirati, odnosno taj čas stvoriti kakvu skladbu. To je publika uvijek željno očekivala i s divljenjem prihvaćala.
Improvizacija se smatra velikom umjetnošću jer je za nju potrebna iznimna muzikalnost te veliki smisao i stvaralačka nadarenost. Izvođač u improvizaciju unosi vlastite ideje koje moraju biti uvijek nove, jednostavne, logične, prirodne, nadahnute, bogate i najvažnije - originalne i, kao takve, jedinstvene.
Osim toga, glazbenik koji improvizira mora poznavati teoriju glazbe i različite glazbene stilove.
| ||||||||||||||||||||||||||