More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
| Redak 51: | Redak 51: | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Jesetre]] | [[Kategorija:Jesetre]] | ||
Inačica od 1. studeni 2021. u 13:26
| Atlantska jesetra | |
|---|---|
 Atlantska jesetra | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Kritično | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Potkoljeno: | Vertebrata |
| Razred: | Actinopterygii |
| Red: | Acipenseriformes |
| Porodica: | Acipenseridae |
| Potporodica: | Acipenserinae |
| Rod: | Acipenser |
| Vrsta: | A. sturio |
| Dvojno ime | |
| Acipenser sturio Linnaeus, 1758. | |
| Sinonimi | |
| Sturio acipenser Acipenser lichstensteinii Acipenser attilus Acipenser latirostris Acipenser thompsonii Acipenser hospitus Acipenser sturoides Acipenser yarrellii | |
Atlantska jesetra (lat. Acipenser sturio), poznata i kao štirjun, kritično je ugrožena jesetra roda Acipenser. Cijenjena je zbog ikre od koje se proizvodi kavijar te zbog vezivnog tkiva plivaćeg mjehura, koje se koristi u optičkoj industriji.
Rasprostranjenost
Atlantska jesetra nekad je nastanjivala istočni Atlantik, sjeverno Sredozemno more (uključujući Jadransko more), Crno more, Sjeverno more i Baltičko more, ali je uslijed izlova i nestanka staništa opstala samo u francuskoj rijeci Garonne.[1]
U Hrvatskoj je nastavala Dunav, Savu, Neretvu, Rašu i još neke rijeke jadranskog slijeva.[2]
Opis vrste
Atlantska jesetra u prosjeku naraste do 350 cm te dostiže masu do 320 kg, ali u nekim slučajevima može dostići čak 600 cm i 400 kg.[3]
Tijelo je izduženo i valjkasto, a glava je prekrivena koštanim pločama. Leđa su maslinastoplave boje, bokovi su svjetli, a trbuh je u potpunosti bijel. Na tijelu ima pet redova koštanih štitova.
Prehrana atlantske jesetre sastoji se od mekušaca, rakova, ličinki kukaca, mnogočetinaša i malih riba.
Mužjaci spolno sazrijevaju sa 7-15 godina, a ženke s 8-14 godina. Anadromna je vrsta koja na proljeće ulazi u rijeke i mrijesti se nedaleko od ušća. Ženke izbacuju između 800.000 i 2.400.000 jajašaca, čiji razvoj traje oko tjedan dana. Mlađ odlazi u more tek nakon dvije godine.[2]
Stanište
Atlantska jesetra je pridnena vrsta. Živi u slatkim, bočatim i slanim vodama, na dubinama od 5-60 metara. Odgovara joj temperatura od 10°C do 18°C.[2]
Ugroženost i zaštita
Atlantska jesetra je klasificirana kao kritično ugrožena vrsta prema IUCN-u. U divljini je preostalo oko 2.000 jedinki, dok ih u ribogojilištima živi još 46.000. Vrsta je postala ugrožena zbog pretjeranog ribolova i pregrađivanja rijeka, dok je danas najveća prijetnja opstanku slučajno zaplitanje u ribarske mreže (slučajni ulov), od čega godišnje ugine oko 200 jedinki.[1]
U Hrvatskoj spada u kategoriju strogo zaštićenih vrsta, prema Pravilniku "NN 99/09".[4]
-
Acipenser sturio -
Acipenser sturio -
Acipenser sturio -
Acipenser sturio
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 http://www.iucnredlist.org/details/230/0
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2006., str. 47-48
- ↑ http://www.fishbase.org/summary/Acipenser-sturio.html
- ↑ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_99_2569.html