Razlika između inačica stranice »Nikolaj Vladimirovič Hanikov«

Trenutačna izmjena od 09:55, 20. ožujka 2022.

Nikolaj Vladimirovič Hanikov (Čekalin, 24. listopada 1819. − Rambouillet, 3. studenog 1878.), ruski orijentalist, povjesničar, etnograf i diplomat, član Akademije znanosti u Sankt Peterburgu od 1852. godine.

Maturirao je 1836. godine, a pet godina kasnije odlazi na dvogodišnju diplomatsku misiju predvođenu K. F. Butenevom. Njegov „Opis Buharskog kanata” jedan je od prvih znanstvenih radova o tim krajevima. Godine 1845. Hanikov se pridružio diplomatskom uredu u Zakavkazju gdje je nastavio sa znanstvenim radom. Ondje je napisao djela „O muridizmu i muridima”, „O promjenama razine Kaspijskog mora”, te prijevod i analizu Hazinijeve „Knjige o vagi mudrosti” (arap. Kitab mizan al-hikmat).

Između 1850. i 1855. godine Hanikov je bio predsjednikom novoutemeljenog kavkaskog ogranka Ruskog geografskog društva i vodio je ruske ekspedicije sjeverozapadnim iranskim regijama, a između 1850. i 1855. služio je i kao glavni konzul u Tabrizu. Koncem 1850-ih godina vodio je znanstvene ekspedicije i u Horasanu, a njegov istraživački materijal kasnije je poslužio njemačkim kartografima poput H. Kieperta i J. Sulzera.

Od 1960. godine Hanikov je živio uglavnom u Parizu gdje se družio s književnikom I. S. Turgenjevom i određenim revolucionarima poput A. I. Hercena čije je radove i pisma sačuvao. Hanikov je napisao dvije knjige o putovanju Horasanom za što je nagrađen velikom zlatnom medaljom Pariškog geografskog društva, a također je na ruski jezik preveo i nadopunio prvi dio Ritterovog Irana (iz serije Geografija Azije) i objavio ga 1874. godine u Sankt Peterburgu. Dana 3. studenog 1878. godine umro je u Rambouilletu pokraj Pariza.

Opus

PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka Opisanie Bukharskogo khanstva (Sankt Peterburg, 1843.)

PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka O naselenii kirgizskikh stepei zanimaemykh Vnutrenneiu i Maloiu ordami (Sankt Peterburg, 1844.)

(engl.) Bokhara; its amir and its people (London, 1845.)

(fr.) Note sur le Yarligh d'Abou-Said-Khan conservé sur les murs de la mosquée d'Ani (Tbilisi, 1852.)

PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka O niekotorykh arabskikh nadpisiakh v Derbendie i Baku (Sankt Peterburg, 1857.)

PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka O peremezhaiushchikhsia izmieneniiakh urovnia Kaspiiskago Moria (Tbilisi, 1853.)

(engl.) Analysis and extracts of Kitāb mizan al-hikmat, Book of the balance of wisdom, an Arabic work on the water-balance (Boston, 1859.)
(fr.) Lettre à M. Reinaud (...) concernant un plan archeologique de Herat (Pariz, 1860.)
(fr.) Mémoire sur la partie méridionale de l'Asie centrale (Pariz, 1861.)
(fr.) Mémoire sur les inscriptions musulmanes du Caucase (Pariz, 1862.)
(fr.) Études sur l'instruction publique en Russie (Pariz, 1865.)
(njem.)

PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka Die Sammlung von morgenländischen Handschriften (Sankt Peterburg, 1865.)

(fr.) Mémoire sur Khâcâni, poëte persan du XIIe siècle (Pariz, 1865.)
(fr.) Mémoire sur l'ethnographie de la Perse (Pariz, 1866.)

PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka Zapiski po ėtnografii Persii (Moskva, 1977.)

(fr.) Notice de M. N. de Khanikof sur le livre de Marco Polo (Pariz, 1866.)
(fr.) Samarkand (Pariz, 1869.)
(engl.) Portions of the Russian Empire in eastern & western Asia (London, 1872.)

PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka Iran: chastʹ pervaia (Sankt Peterburg, 1874.)

Literatura

PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka Halfin, Naftula Aronovič; Rassadina, Ekaterina Fedorovna (1977.). N. V. Chanykov - vostokoved i diplomat. Moskva: Nauka, OCLC 67167137.

Inačica od 03:29, 2. listopada 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 09:55, 20. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bmz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Nikolaj Vladimirovič Hanikov'''-->'''~~Nikolaj Vladimirovič Hanikov''' ([[Čekalin]], [[24. listopada]] [[1819.]] − [[Rambouillet]], [[3. studenog]] [[1878.]]), [[Rusi\|ruski]] [[Orijentalistika\|orijentalist]], [[povjesničar]], [[etnograf]] i [[diplomat]], član [[Ruska Akademija znanosti\|Akademije znanosti]] u [[Sankt Peterburg]]u od [[1852.]] godine.		Nikolaj Vladimirovič Hanikov''' ([[Čekalin]], [[24. listopada]] [[1819.]] − [[Rambouillet]], [[3. studenog]] [[1878.]]), [[Rusi\|ruski]] [[Orijentalistika\|orijentalist]], [[povjesničar]], [[etnograf]] i [[diplomat]], član [[Ruska Akademija znanosti\|Akademije znanosti]] u [[Sankt Peterburg]]u od [[1852.]] godine.

	Maturirao je [[1836.]] godine, a pet godina kasnije odlazi na dvogodišnju [[Diplomacija\|diplomatsku]] misiju predvođenu [[Konstantin Fedorovič Butenev\|K. F. Butenevom]]. Njegov „Opis [[Buharski kanat\|Buharskog kanata]]” jedan je od prvih [[Znanost\|znanstvenih]] radova o tim krajevima. Godine [[1845.]] Hanikov se pridružio diplomatskom uredu u [[Zakavkazje\|Zakavkazju]] gdje je nastavio sa znanstvenim radom. Ondje je napisao djela „O [[Sufizam\|muridizmu]] i [[Derviš\|muridima]]”, „O promjenama razine [[Kaspijsko jezero\|Kaspijskog mora]]”, te prijevod i analizu [[Al-Hazini\|Hazinijeve]] „Knjige o vagi mudrosti” ([[Arapski jezik\|arap.]] ''Kitab mizan al-hikmat'').		Maturirao je [[1836.]] godine, a pet godina kasnije odlazi na dvogodišnju [[Diplomacija\|diplomatsku]] misiju predvođenu [[Konstantin Fedorovič Butenev\|K. F. Butenevom]]. Njegov „Opis [[Buharski kanat\|Buharskog kanata]]” jedan je od prvih [[Znanost\|znanstvenih]] radova o tim krajevima. Godine [[1845.]] Hanikov se pridružio diplomatskom uredu u [[Zakavkazje\|Zakavkazju]] gdje je nastavio sa znanstvenim radom. Ondje je napisao djela „O [[Sufizam\|muridizmu]] i [[Derviš\|muridima]]”, „O promjenama razine [[Kaspijsko jezero\|Kaspijskog mora]]”, te prijevod i analizu [[Al-Hazini\|Hazinijeve]] „Knjige o vagi mudrosti” ([[Arapski jezik\|arap.]] ''Kitab mizan al-hikmat'').