Bonifac Badrov: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Bonifac Badrov''' ([[Livno]], [[1896.]] - [[Sarajevo]], [[1974.]]), [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatski]] [[franjevac]] i [[filozof]] iz BiH<br /> | |||
<br /> | <br /> | ||
Gimnaziju je završio u franjevačkoj gimnaziji u [[Visoko|Visokom]], a filozofsko-teološki studij na Franjevačkoj bogosloviji u Sarajevu i [[Kalocsa|Kalocsi]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Nakon bogoslovije upisao studij germanistike i filozofije na Sveučilištu u [[Fribourg|Fribourgu]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], na kojemu je 1924. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom ''La notion de la vie d'apres Bergson''. Poslije studija pa sve do 1941. godine predaje francuski i njemački jezik te filozofiju u franjevačkoj gimnaziji u Visokom. Od 1941. godine djeluje kao redovni profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.<br /> | Gimnaziju je završio u franjevačkoj gimnaziji u [[Visoko|Visokom]], a filozofsko-teološki studij na Franjevačkoj bogosloviji u Sarajevu i [[Kalocsa|Kalocsi]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Nakon bogoslovije upisao studij germanistike i filozofije na Sveučilištu u [[Fribourg|Fribourgu]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], na kojemu je 1924. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom ''La notion de la vie d'apres Bergson''. Poslije studija pa sve do 1941. godine predaje francuski i njemački jezik te filozofiju u franjevačkoj gimnaziji u Visokom. Od 1941. godine djeluje kao redovni profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.<br /> | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 22:59
Bonifac Badrov (Livno, 1896. - Sarajevo, 1974.), hrvatski franjevac i filozof iz BiH
Gimnaziju je završio u franjevačkoj gimnaziji u Visokom, a filozofsko-teološki studij na Franjevačkoj bogosloviji u Sarajevu i Kalocsi u Mađarskoj. Nakon bogoslovije upisao studij germanistike i filozofije na Sveučilištu u Fribourgu u Švicarskoj, na kojemu je 1924. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom La notion de la vie d'apres Bergson. Poslije studija pa sve do 1941. godine predaje francuski i njemački jezik te filozofiju u franjevačkoj gimnaziji u Visokom. Od 1941. godine djeluje kao redovni profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.
Badrovljev primarni interes bila je suvremena filozofija. Među njegovim objavljenim radovima nalaze se članci o M. Blondelu, E. Stein, M. Heideggeru, J-P. Sartreu, K. Jaspersu, N. Berdejevu i drugima. Tijekom svoje profesorske karijere napisao je brojna skripta (iz kozmologije, pedagogije, povijesti filozofije, teorije spoznaje, etike, metafizike, psihologije, filozofije religije i teodiceje). Pored filozofskih tekstova, Badrov je pisao i studije iz književnosti i povjesti. Njegovi su radovi skupljeni i posthumno objavljeni u: B. Badrov, Sabrana djela I-III , Franjevački samostan “Gorica”-Livno, Livno - Sarajevo 1997.
Djela
Bonifac Badrov, Sabrana djela I-III , Franjevački samostan “Gorica”-Livno, Livno - Sarajevo 1997.
Boniface Badrov, La notion de la vie d'aprés Bergson, Sarajevo, 1926.