More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Bauhaus.JPG|mini|<center>[[Walter Gropius]], [[Bauhaus]], [[1919.]]-22., [[Dessau]], [[Njemačka]]]] | |||
[[Datoteka:Villa Tugendhat-20070429.jpeg|mini|<center>[[Mies van der Rohe]], [[Vila Tugendhat]], [[Brno]], [[Češka]] (1928.)]] | [[Datoteka:Villa Tugendhat-20070429.jpeg|mini|<center>[[Mies van der Rohe]], [[Vila Tugendhat]], [[Brno]], [[Češka]] (1928.)]] | ||
'''Internacionalni''' ili '''međunarodni stil''' je vodeći smjer [[Arhitektura 20. stoljeća|arhitekture 20. stoljeća]] u razdoblju 1930-1960-ih godina. Pioniri međunarodnog stila su bili [[Walter Gropius]], [[Peter Behrens]] i [[Hans Hoppe]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], a najupečatljiviji i dosljedniji predstavnici bili su: [[Le Corbusier]] ([[Francuska]]), [[Mies van der Rohe]] (Njemačka - [[SAD]]) i [[Jacobus Oud]] ([[Nizozemska]]). Od brojnih predstavnika u Hrvatskoj ističu se utemeljitelj opće-umjetničke skupine ''[[Zemlja]]'' – [[Drago Ibler]] i najosebujniji rani predstavnik, [[Stjepan Planić]]. | '''Internacionalni''' ili '''međunarodni stil''' je vodeći smjer [[Arhitektura 20. stoljeća|arhitekture 20. stoljeća]] u razdoblju 1930-1960-ih godina. Pioniri međunarodnog stila su bili [[Walter Gropius]], [[Peter Behrens]] i [[Hans Hoppe]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], a najupečatljiviji i dosljedniji predstavnici bili su: [[Le Corbusier]] ([[Francuska]]), [[Mies van der Rohe]] (Njemačka - [[SAD]]) i [[Jacobus Oud]] ([[Nizozemska]]). Od brojnih predstavnika u Hrvatskoj ističu se utemeljitelj opće-umjetničke skupine ''[[Zemlja]]'' – [[Drago Ibler]] i najosebujniji rani predstavnik, [[Stjepan Planić]]. |
Posljednja izmjena od 9. ožujak 2022. u 03:12
Internacionalni ili međunarodni stil je vodeći smjer arhitekture 20. stoljeća u razdoblju 1930-1960-ih godina. Pioniri međunarodnog stila su bili Walter Gropius, Peter Behrens i Hans Hoppe u Njemačkoj, a najupečatljiviji i dosljedniji predstavnici bili su: Le Corbusier (Francuska), Mies van der Rohe (Njemačka - SAD) i Jacobus Oud (Nizozemska). Od brojnih predstavnika u Hrvatskoj ističu se utemeljitelj opće-umjetničke skupine Zemlja – Drago Ibler i najosebujniji rani predstavnik, Stjepan Planić.
Estetika internacionalnog stila traži odbacivanje nacionalne kulturne karakteristike, a sve vrste povijesnog dekora u korist ravnih linija i čistih geometrijskih oblika, svjetlosti i glatke površine stakla i metala. Omiljeni materijal je armirani beton, a interijeri su prostrani i funkcionalni. To je arhitektura industrijskog društva, koji ne taji svoje utilitarne svrhe i sposobnost da se liši "arhitektonskih pretjerivanja" Neslužbeni moto ovog stila je svojevrsni paradoks koji je predložio Mies van der Rohe: manje je više (manje = više).
Nakon Drugog svjetskog rata, utjelovljenje ideala internacionalnog stila su postali geometrijski neboderi Mies van der Rohea, Philipa Johnsona i I. M. Peia. Arhitektura Le Corbusier je evoluirala više prema skulpturalnom pristupu arhitekturi koji naglašava grube betonske konstrukcije (tzv. "brutalizam"). Međunarodni stil je ušao i u arhitektonski konzervativne zemlje, tamo gdje su živili njegovi "pjesnici betona" - Pier Luigi Nervi u Italiji i Oscar Niemeyer u Brazilu. Svoj prilog ovoj arhitekturi dali su i individualci "organske arhitekture" Frank Lloyd Wright i Alvar Aalto.
Kuća Luisa Barragána u gradu Meksiku (Casa Luis Barragán) iz 1948. god. je svojevrsni "umjetnički manifest", nastao kao rezultat kritike i obnove pokreta moderne arhitekture, koji postiže spoj kulturnih tradicija i umjetničkih stilova, prije svega meksičke baštine, ali i drugih pristupa. Tako je Barraganov dom postao jedno od najutjecajnijih djela moderne arhitekture, osobito u izgradnji modernih vrtova, trgova i krajolika.
Napuštanje internacionalnog stila je prepoznato 1950-ih u djelima Eero Saarinena, a 1970. godine je njezina ograničenja i "dosadnost" osudio Robert Venturi, osnivač arhitektonske postmoderne.
-
Sjedište Ujedinjenih naroda (više autora, 1950.) -
Seagram Building (Mies van der Rohe, 1957.) -
MetLife Building (Walter Gropius i Emery Roth, 1963.)