Razlika između inačica stranice »Aromatski spojevi«

Trenutačna izmjena od 15:52, 7. svibnja 2022.

Aromatski spojevi su velika skupina cikličkih organskih spojeva izrazite kemijske postojanosti (stabilnosti). Takvi spojevi, iako nezasićeni, ne podliježu lako reakcijama adicije, već su za njih karakteristične reakcije supstitucije. Mogu biti benzenoidni (benzen i homolozi, naftalen, antracen i dr.), kojima je osnovna jezgra benzen, heterociklički (piridin, tiofen i dr.) te nebenzenoidni (ferocen, azulen i dr.). Aromatskima su nazvani zbog oštra mirisa nekih najjednostavnijih benzenskih derivata. Najbrojniji su benzenoidni spojevi. Ima ih u katranu kamenog ugljena (aromatski ugljikovodici: benzen, toluen, ksilen, naftalen, antracen i dr., zatim fenoli, aromatski amini itd.). U strukturnim formulama benzenski se prsten redovito prikazuje bez ugljikovih i vodikovih atoma, katkad i bez dvostrukih veza, kao pravilan šesterokut s upisanom kružnicom.^[1]

Izvori

↑ Hrvatska enciklopedija, Broj 1 (A-Bd), str. 391, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0

Nedovršeni članak Aromatski spojevi koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

[1] Hrvatska enciklopedija, Broj 1 (A-Bd), str. 391, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0

[1]

Inačica od 03:33, 25. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 15:52, 7. svibnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aromatski spojevi'''-->~~'''Aromatski spojevi''' su velika skupina cikličkih organskih spojeva izrazite kemijske postojanosti (stabilnosti). Takvi spojevi, iako nezasićeni, ne podliježu lako reakcijama '''adicije''', već su za njih karakteristične reakcije '''supstitucije'''. Mogu biti benzenoidni ([[benzen]] i homolozi, [[naftalen]], [[antracen]] i dr.), kojima je osnovna jezgra benzen, [[heterociklički aromatski spojevi\|heterociklički]] (piridin, tiofen i dr.) te nebenzenoidni (ferocen, azulen i dr.). Aromatskima su nazvani zbog oštra mirisa nekih najjednostavnijih benzenskih derivata. Najbrojniji su benzenoidni spojevi. Ima ih u katranu kamenog [[ugljen]]a (aromatski ugljikovodici: benzen, [[toluen]], ksilen, naftalen, antracen i dr., zatim fenoli, aromatski amini itd.). U strukturnim formulama benzenski se prsten redovito prikazuje bez ugljikovih i [[vodik]]ovih atoma, katkad i bez dvostrukih veza, kao pravilan šesterokut s upisanom kružnicom.<ref>Hrvatska enciklopedija, Broj 1 (A-Bd), str. 391, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2000., {{ISBN\|953-6036-29-0}} (cjelina) i 953-6036-32-0</ref>		'''Aromatski spojevi''' su velika skupina cikličkih organskih spojeva izrazite kemijske postojanosti (stabilnosti). Takvi spojevi, iako nezasićeni, ne podliježu lako reakcijama '''adicije''', već su za njih karakteristične reakcije '''supstitucije'''. Mogu biti benzenoidni ([[benzen]] i homolozi, [[naftalen]], [[antracen]] i dr.), kojima je osnovna jezgra benzen, [[heterociklički aromatski spojevi\|heterociklički]] (piridin, tiofen i dr.) te nebenzenoidni (ferocen, azulen i dr.). Aromatskima su nazvani zbog oštra mirisa nekih najjednostavnijih benzenskih derivata. Najbrojniji su benzenoidni spojevi. Ima ih u katranu kamenog [[ugljen]]a (aromatski ugljikovodici: benzen, [[toluen]], ksilen, naftalen, antracen i dr., zatim fenoli, aromatski amini itd.). U strukturnim formulama benzenski se prsten redovito prikazuje bez ugljikovih i [[vodik]]ovih atoma, katkad i bez dvostrukih veza, kao pravilan šesterokut s upisanom kružnicom.<ref>Hrvatska enciklopedija, Broj 1 (A-Bd), str. 391, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2000., {{ISBN\|953-6036-29-0}} (cjelina) i 953-6036-32-0</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==