Krsto I. Frankapan Brinjski: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 81: | Redak 81: | ||
U razdoblju 1514.-1519. boravio je u mletačkom zarobljeništvu, a poslije bijega iz zatvora ponovno je u vojnoj službi [[Habsburg]]ovaca. Godine [[1520.]] car [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] potvrdio mu je posjede i imenovao ga vojnim zapovjednikom [[Istra|Istre]]. | U razdoblju 1514.-1519. boravio je u mletačkom zarobljeništvu, a poslije bijega iz zatvora ponovno je u vojnoj službi [[Habsburg]]ovaca. Godine [[1520.]] car [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] potvrdio mu je posjede i imenovao ga vojnim zapovjednikom [[Istra|Istre]]. | ||
Od [[1523.]] godine opet je boravio u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] gdje se zajedno s ocem pokušavao domoći [[Senj]]a i drugih obiteljskih posjeda koje je njegovu rodu oduzeo [[1469.]] kralj [[Matija Korvin]]. Iste je godine otišao kod [[papa|pape]] [[Hadrijan VI.|Hadrijana VI.]] u [[Rim]] da ga zamoli za pomoć Hrvatskoj u ratu protiv [[Turci|Turaka]].<ref name="hbl415">Hrvatski biografski leksikon, str. 415.</ref> U [[lipanj|lipnju]] [[1525.]] uspio je zaposjednutom Jajcu dopremiti hranu i pomoć, a općenito se angažirao u obrani Hrvatske od Turaka, našto mu je kralj [[Ludovik II. Jagelović|Ludovik II.]] podijelio naslov ''branitelja Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije''. | Od [[1523.]] godine opet je boravio u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] gdje se zajedno s ocem pokušavao domoći [[Senj]]a i drugih obiteljskih posjeda koje je njegovu rodu oduzeo [[1469.]] kralj [[Matija Korvin]]. Iste je godine otišao kod [[papa|pape]] [[Hadrijan VI.|Hadrijana VI.]] u [[Rim]] da ga zamoli za pomoć Hrvatskoj u ratu protiv [[Turci|Turaka]].<ref name="hbl415">Hrvatski biografski leksikon, str. 415.</ref> U [[lipanj|lipnju]] [[1525.]] uspio je zaposjednutom Jajcu [[pomoć Jajcu 1525.|dopremiti]] hranu i pomoć, a općenito se angažirao u obrani Hrvatske od Turaka, našto mu je kralj [[Ludovik II. Jagelović|Ludovik II.]] podijelio naslov ''branitelja Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije''. | ||
Kada mu je kralj odbio vratiti Senj i imenovati ga za [[ban|hrvatskog bana]], što je zatražio hrvatski sabor 1525. godine, Krsto je na zasjedanju sabora u [[Križevci]]ma [[25. siječnja]] [[1526.]] predložio Habsburgovce za nove vladare Hrvatske.<ref name="hbl415"/> | Kada mu je kralj odbio vratiti Senj i imenovati ga za [[ban|hrvatskog bana]], što je zatražio hrvatski sabor 1525. godine, Krsto je na zasjedanju sabora u [[Križevci]]ma [[25. siječnja]] [[1526.]] predložio Habsburgovce za nove vladare Hrvatske.<ref name="hbl415"/> | ||
Posljednja izmjena od 25. studeni 2025. u 02:13
| Krsto I. Frankapan Brinjski | |
|---|---|
| Krsto I. Frankapan Brinjski Krsto Frankapan (1482.-1527.) | |
| Hrvatski ban | |
| trajanje službe 18. prosinca 1526. – 27. rujna 1527. | |
| Prethodnik | Franjo Batthyány |
| Nasljednik | Franjo Batthyány |
| Rođenje | 1482. |
| Smrt | 27. rujna 1527. |
Krsto I. Frankapan Brinjski ili Ozaljski (Modruš?, 1482. - Martijanec, kraj Ludbrega, 27. rujna 1527.), hrvatski knez, ban Kraljevine Hrvatske, branitelj Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, vrhovni kapetan Ugarske između Drave i Dunava te vranski prior iz velikaške obitelji Frankapana. Zbog samostalnog držanja u sukobu između Habsburgovaca i Zapolja, pomišljalo se da je kraljevsko prijestolje htio za sebe, ali je historiografija odbacila takvu tvrdnju.[1]
Životopis[uredi]
Sin je kneza Bernardina Ozaljskog i princeze Lujze Aragonske. Od 1505. godine bio je u vojnoj službi cara Maksimilijana I. Habsburga gdje se istaknuo kao vojskovođa zbog čega je 1510. dobio za nagradu Novigrad i neke posjede grada Postojne, a ujedno je imenovan carskim savjetnikom te kapetanom Postojne i Krasa.[2] Godine 1512. ratovao je s ocem protiv Mlečana u pokušaju da oslobodi nekadašnji obiteljski posjed, otok Krk. Tijekom 1513. i 1514. godine oduzeo je Mlečanima Monfalcone, Cividale del Friuli, Udine i gotovo cijelu Furlaniju, ali je uskoro gubi.[2]
U razdoblju 1514.-1519. boravio je u mletačkom zarobljeništvu, a poslije bijega iz zatvora ponovno je u vojnoj službi Habsburgovaca. Godine 1520. car Karlo V. potvrdio mu je posjede i imenovao ga vojnim zapovjednikom Istre.
Od 1523. godine opet je boravio u Hrvatskoj gdje se zajedno s ocem pokušavao domoći Senja i drugih obiteljskih posjeda koje je njegovu rodu oduzeo 1469. kralj Matija Korvin. Iste je godine otišao kod pape Hadrijana VI. u Rim da ga zamoli za pomoć Hrvatskoj u ratu protiv Turaka.[3] U lipnju 1525. uspio je zaposjednutom Jajcu dopremiti hranu i pomoć, a općenito se angažirao u obrani Hrvatske od Turaka, našto mu je kralj Ludovik II. podijelio naslov branitelja Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.
Kada mu je kralj odbio vratiti Senj i imenovati ga za hrvatskog bana, što je zatražio hrvatski sabor 1525. godine, Krsto je na zasjedanju sabora u Križevcima 25. siječnja 1526. predložio Habsburgovce za nove vladare Hrvatske.[3]
Poslije poraza ugarske vojske na Mohačkom polju i pogiblje Ludovika II. 1526. hrvatsko plemstvo imenovalo je Krstu na saboru u Koprivnici 23. rujna, "upraviteljem i vrhovnim braniteljem" (lat. nostro governatore et defensor generale).
Bilješke[uredi]
Vanjske poveznice[uredi]
Datoteka:Ban standard.PNG
Nedovršeni članak Krsto I. Frankapan Brinjski koji govori o hrvatskom banu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
