Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sjevernoaravački jezici: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sjevernoaravački jezici'''-->'''Sjevernoaravački jezici''', sjeverna grana [[aravački narodi i jezici|aravačkih]] jezika koji se govore ili su se govorili na sjeveru [[južna Amerika|Južne Amerike]], sjeverno od rijeke [[amazona|Amazone]] u [[Brazil]]u, [[Venezueli]], [[Kolumbiji]], Gvajanama, S[[urinam]]u i [[Antili]]ma (Zapadne Indije).  
Sjevernoaravački jezici''', sjeverna grana [[aravački narodi i jezici|aravačkih]] jezika koji se govore ili su se govorili na sjeveru [[južna Amerika|Južne Amerike]], sjeverno od rijeke [[amazona|Amazone]] u [[Brazil]]u, [[Venezueli]], [[Kolumbiji]], Gvajanama, S[[urinam]]u i [[Antili]]ma (Zapadne Indije).  


Skupina obuhvaća najmanje 22 jezika, a neke od njih su nestali, Predstavnici su:  
Skupina obuhvaća najmanje 22 jezika, a neke od njih su nestali, Predstavnici su:  

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 19:00

Sjevernoaravački jezici, sjeverna grana aravačkih jezika koji se govore ili su se govorili na sjeveru Južne Amerike, sjeverno od rijeke Amazone u Brazilu, Venezueli, Kolumbiji, Gvajanama, Surinamu i Antilima (Zapadne Indije).

Skupina obuhvaća najmanje 22 jezika, a neke od njih su nestali, Predstavnici su:

a) karipska skupina (5): arawak [arw] (Surinam, Francuska Gijana, Gvajana, Venezuela), 2.450; garifuna [cab] (Honduras, Belize, Gvatemala, Nikaragva), 195.800.; paraujano [pbg] (Venezuela), možda izumro; taino [tnq] (Bahamas), †; wajuu ili guajiro [guc] (Kolumbija, Venezuela), 305,000.;
b) skupina iz unutrašnjosti (13) : achagua [aca] (Colombia), 250 (2000 Lozano); baniva ili avani [bvv] (Venezuela), †; baniwa [bwi] (Brazil, Venezuela), 6.070; baré [bae] (Venezuela), možda izumro; cabiyarí [cbb] (Kolumbija), 310 (2001); curripaco [kpc] (Kolumbija, Venezuela, Brazil), 12.540; arequena [gae] (Venezuela, Brazil), 500; mandahuaca [mht] (Venezuela), 3.000; piapoco [pio] (Kolumbija Venezuela), 6.380; resígaro [rgr] (Peru), 14 (1976 SIL); tariana [tae] (Brazil, Kolumbija), 430; yavitero [yvt] (Venezuela), †; yucuna [ycn] (Colombia), 1.800 (2001 SIL);
c) Wapishana (3): atorada [aox] (Guyana), gotovo izumro; mapidian [mpw] (Brazil; Gvajana), 50 u Brazilu (1986 Howard).; wapishana [wap] (Gvajana, Brazil), 12.500;
d) neklasificirani (1): yabaâna [ybn] (Brazil), možda izumro[1]

Prema Mcquownu (1955) i Greenbergu (1956)

a. sjevernoaravački jezici (Venezuela*, Kolumbija): Achagua (Ven., Kol.), Alile*, Amarizana, Axagua*, Cabre (Mali Antili, Kol., Dom. Rep.), Caouri, Caquetio (Bonaire, Curaçao, Aruba, Ven.), Chapan, Chimila, Chucuna, Ciguayo (Dom. Rep.), Cosina*, Eperigua, Guaicari*, Guajiro (Kol., Ven.), Guanebucan, Guayupe, Igneri (Trinidad, Tobago), Lucayo (Bahami), Masivaribeni, Mitua, Motilon (Ven., Kol.), Paraujano*, Piapoco, Sae, Subtaino (Kuba), Taino Haitski (Haiti, Dom. Rep.), Taino Portorikanski (Portoriko), Tairona, Tayagua*, Tecua, Toa* Yaguai*.

Izvori

Vanjske poveznice