Razlika između inačica stranice »Sipar«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bny)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sipar'''-->{{coord|33.058829|N|44.252153|E |format=dms |region:IQ_type:landmark |display=title |name=Sippar}}
{{coord|33.058829|N|44.252153|E |format=dms |region:IQ_type:landmark |display=title |name=Sippar}}


[[Datoteka:Hammurabi's Babylonia 1.svg|mini|desno|250px|[[Babilonija]] u doba vladavine [[Hamurabi]]ja]]
[[Datoteka:Hammurabi's Babylonia 1.svg|mini|desno|250px|[[Babilonija]] u doba vladavine [[Hamurabi]]ja]]

Trenutačna izmjena od 08:45, 14. travnja 2022.


Babilonija u doba vladavine Hamurabija

Sipar (sumer. Zimbir „Grad ptica“, suvremeni Tell Abu Habbah u Iraku), bio je drevni sumerski i kasnije babilonijski grad na istočnoj obali Eufrata, oko 60 km sjeverno od Babilona.

Bio je podijeljen u dva dijela, „Sipar od Sunčevog boga“ i „Sipar od boginje Anunit“. Prvi dio je otkrio Hormuzd Rassam godine 1881. kod Abu Habbe, 20-ak km jugoistočno od Bagdada.

Sipar se u Starom zavjetu zove Sepharvaim.

Na natpisima se spominju dva Sipara - "Sipar od Edena," koji je najvjerojatnije bio četvrt grada. Moguće je i da je jedan od Sipara bio Akad, prijestolnica prvog semitskog carstva.

Glavni bog grada bio je sumerski bog sunca Utu (Šamaš na akadskom).

Arheologija

Glineni zapisi na klinastom pismu pronađeni u Sipuru

Veliki broj pločica na klinastom pismu i drugih artefakata je pronađen u ruševinama hrama Šamaša, koga su Sumerci zvali E-Babara, a Semiti Bit-Un. Za ovaj hram se vjeruje da je bio najstarija svjetska banka, odnosno da je poslovao do 1831. pr. Kr. [1]

Ziusudra ili „kaldejski Noa“, je prema Berosovim navodima, u Siparu zakopao zapise pretpotopnog svijeta, možda zato što je ime Sipar vezano uz riječ sipru, odnosno „pisanje“. Prema Abidenu je Nabukodonosor II. dao iskopati veliki kanal u okolici. Ovdje se također nalazio babilonski logor u doba Nabonida.

Plinije Stariji[2] spominje sektu ili školu Kaldejaca koja se zvala Hippareni. Često se pretpostavlja kako se to odnosi na Sipar (s obzirom da su dvije druge škole također bile vezane uz gradove: Orcheni prema Uruku, i Borsippeni prema Borsippi), ali to nije široko prihvaćeno.

Poveznice

Izvori

  1. Benjamin Bromberg: The Origin of Banking: Religious Finance in Babylonia, izdavač: The Journal of Economic History, 1942., II. svezak, str. 77.-88.
  2. Plinije Stariji: „Prirodna povijest“, VI. 30. 123.

Vanjske poveznice