Razlika između inačica stranice »Oront II.«

Trenutačna izmjena od 18:27, 20. ožujka 2022.

Oront II. (perz. Arvanta^[1], grč. Ορόντης, Orontes) je bio posljednji satrap Armenije u službi Ahemenidskog Carstva^[1].

Oront II. je bio sin Oronta I. i perzijske princeze Rodogine. Zajedno sa Mitraustom predvodio je Armence u bitci kod Gaugamele^[2], dok je na položaju armenskog satrapa zamijenio Darija III. koji je 336. pr. Kr. postao perzijskim velikim kraljem. S obzirom kako popriličan broj ranijih i kasnijih armenskih satrapa i generala također nosi ime „Oront“, pretpostavlja se kako je Oront II. pripadao tzv. Orontidskoj dinastiji, koja vuče podrijetlo od Sedam Perzijanaca^[1]; točnije Hidarna Starijeg^[3]. Budući kako je Aleksandar Makedonski osvojio samo južni dio Armenije, smatra se kako je Oront II. i poslije pada Perzijskog Carstva nastavio vladati kao armenski vladar^[1]. Umro je oko 316. pr. Kr.^[4]^[5]

Poveznice

Prethodnik:	Satrap Armenije (336. - 331. pr. Kr.)	Nasljednik:
Darije III. Kodoman (344. - 336. pr. Kr.)	Satrap Armenije (336. - 331. pr. Kr.)	Nitko (Armenija se dijelom osamostaljuje, a dijelom postaje dio Makedonskog Carstva)

Izvori

Vanjske poveznice

[Iranica_-_Oront_.283..29-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Oront (3.), enciklopedija Iranica, Rüdiger Schmitt

[2] Arijan: „Aleksandrova Anabaza“, III. 8.

[3] Oront (Orontes), AncientLibrary.com

[4] Diodor sa Sicilije: XIX. 23.

[5] Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog Carstva“ (From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002., str. 1003.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

Inačica od 08:41, 15. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 18:27, 20. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bmz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Oront II.'''-->'''~~Oront II.''' ([[perzijski\|perz.]] ''Arvanta''<ref name="Iranica - Oront (3.)">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/sup/Orontes.html Oront (3.), enciklopedija Iranica, Rüdiger Schmitt]</ref>, [[grčki\|grč.]] Ορόντης, ''Orontes'') je bio posljednji [[satrap]] [[Armenija#Povijest\|Armenije]] u službi [[Ahemenidsko Carstvo\|Ahemenidskog Carstva]]<ref name="Iranica - Oront (3.)"/>.		Oront II.''' ([[perzijski\|perz.]] ''Arvanta''<ref name="Iranica - Oront (3.)">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/sup/Orontes.html Oront (3.), enciklopedija Iranica, Rüdiger Schmitt]</ref>, [[grčki\|grč.]] Ορόντης, ''Orontes'') je bio posljednji [[satrap]] [[Armenija#Povijest\|Armenije]] u službi [[Ahemenidsko Carstvo\|Ahemenidskog Carstva]]<ref name="Iranica - Oront (3.)"/>.

	Oront II. je bio sin [[Oront I.\|Oronta I.]] i perzijske princeze [[Rodogina\|Rodogine]]. Zajedno sa Mitraustom predvodio je [[Armenci\|Armence]] u [[Bitka kod Gaugamele\|bitci kod Gaugamele]]<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“, [http://websfor.org/alexander/arrian/book3a.asp III. 8.]</ref>, dok je na položaju armenskog satrapa zamijenio [[Darije III.\|Darija III.]] koji je [[336. pr. Kr.]] postao [[Ahemenidsko Carstvo\|perzijskim]] velikim kraljem. S obzirom kako popriličan broj ranijih i kasnijih armenskih [[satrap]]a i [[general]]a također nosi ime „Oront“, pretpostavlja se kako je Oront II. pripadao tzv. Orontidskoj [[Dinastija\|dinastiji]], koja vuče podrijetlo od ''Sedam [[Perzijanci\|Perzijanaca]]''<ref name="Iranica - Oront (3.)"/>; točnije [[Hidarn Stariji\|Hidarna Starijeg]]<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2391.html Oront (''Orontes''), AncientLibrary.com]</ref>. Budući kako je [[Aleksandar Makedonski]] osvojio samo južni dio [[Armenija\|Armenije]], smatra se kako je Oront II. i poslije pada [[Ahemenidsko Carstvo\|Perzijskog Carstva]] nastavio vladati kao armenski vladar<ref name="Iranica - Oront (3.)"/>. Umro je oko [[316. pr. Kr.]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Diodorus_Siculus/19B*.html#23 XIX. 23.]</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=lxQ9W6F1oSYC&pg=PA1003&lpg=PA1003&dq=Diodorus+XIX+orontes&source=bl&ots=XAmW3ptt6U&sig=gMmkzDrE234WDYOFKwGrffP-LA8&hl=hr&ei=xrXpSq6sJIWqsAbdleGLBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CAcQ6AEwAA#v=onepage&q=Diodorus%20XIX%20orontes&f=false Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog Carstva“ (''From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire''), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002., str. 1003.]</ref>		Oront II. je bio sin [[Oront I.\|Oronta I.]] i perzijske princeze [[Rodogina\|Rodogine]]. Zajedno sa Mitraustom predvodio je [[Armenci\|Armence]] u [[Bitka kod Gaugamele\|bitci kod Gaugamele]]<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“, [http://websfor.org/alexander/arrian/book3a.asp III. 8.]</ref>, dok je na položaju armenskog satrapa zamijenio [[Darije III.\|Darija III.]] koji je [[336. pr. Kr.]] postao [[Ahemenidsko Carstvo\|perzijskim]] velikim kraljem. S obzirom kako popriličan broj ranijih i kasnijih armenskih [[satrap]]a i [[general]]a također nosi ime „Oront“, pretpostavlja se kako je Oront II. pripadao tzv. Orontidskoj [[Dinastija\|dinastiji]], koja vuče podrijetlo od ''Sedam [[Perzijanci\|Perzijanaca]]''<ref name="Iranica - Oront (3.)"/>; točnije [[Hidarn Stariji\|Hidarna Starijeg]]<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2391.html Oront (''Orontes''), AncientLibrary.com]</ref>. Budući kako je [[Aleksandar Makedonski]] osvojio samo južni dio [[Armenija\|Armenije]], smatra se kako je Oront II. i poslije pada [[Ahemenidsko Carstvo\|Perzijskog Carstva]] nastavio vladati kao armenski vladar<ref name="Iranica - Oront (3.)"/>. Umro je oko [[316. pr. Kr.]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Diodorus_Siculus/19B*.html#23 XIX. 23.]</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=lxQ9W6F1oSYC&pg=PA1003&lpg=PA1003&dq=Diodorus+XIX+orontes&source=bl&ots=XAmW3ptt6U&sig=gMmkzDrE234WDYOFKwGrffP-LA8&hl=hr&ei=xrXpSq6sJIWqsAbdleGLBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CAcQ6AEwAA#v=onepage&q=Diodorus%20XIX%20orontes&f=false Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog Carstva“ (''From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire''), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002., str. 1003.]</ref>