Rod (otok): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Novija izmjena →
Bot: Automatski unos stranica
 
ažurirano prema hr.wikipediji
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Rod (otok)'''-->{{ otok |
{{infookvir otok
|Ime         = Rod
| ime                = Rod
|zemljovid   = [[Datoteka:GR_Rhodes.PNG|200px|]]
| izvorno ime        = {{grč.|Ρόδος}}
|smještaj   = [[Egejsko more]]
| drugo ime          =
|otočna skupina = Dodekanez
| vrsta              =
|koordinate  = 36°10′ S 28°00′ I
| etimologija        =
|država     =  [[Grčka]]
 
|gl.naselje = [[Rodos (grad)|Rodos]]
| slika              = Maltan knights castle in rh.jpg
|površina    = 1400,68
| opis slike         =  
|stanovništvo = 117.007
| slika2            =
|slika     = [[Datoteka:Maltan knights castle in rh.jpg|260px]]
| opis slike2        =
| zemljovid         =  
| zemljovid_opis    =
 
| koordinate        =
| smještaj           =
| dz                = GRČ
| tjesnac            =
| zaljev            =
| more              = [[Egejsko more]]
| otočje            = [[Dodekanez]]
 
| površina          = 1400,68
| površina ref      =
| duljina            =
| duljina ref        =
| širina            =
| širina ref        =  
| duljina obale     =  
| duljina obale ref =
| vrh                =
| vrh ref            =
 
| gl.naselje         = [[Rodos (grad)|Rodos]]
| naselje_stan      =
| naselje_godina    =  
| stanovništvo       = 117007
| stan_godina        =
 
| zemljovid_lok      = GR-Dodekanes-Rhodos.png
| zemljovid_lok_opis = {{legenda lijevo|#FFED00|Položaj otoka u otočju Dodekanez}}
 
| pushpin_map        = Grčka
| mark              = Red circle 50%.svg
| marksize          = 30
| pushpin_label     =  
| pushpin_label_position =
| zaštita            =
}}
}}
 
'''Rod''' ili '''Rodos''' ({{grč.|Ρόδος}}, ''Ródos'', {{tal.|Rodi}}, {{tur.|Rodos}}, [[Judeošpanjolski jezik|Ladino]]: ''Rodi'' ili ''Rodes'') je [[Grčka|grčki]] otok udaljen svega 18 km od [[Turska|Turske]] u pravcu jugozapada. Rod je najveći otok u otočkoj skupini [[Dodekanez]] u istočnom dijelu [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Na otoku živi 117 007 stanovnika (po popisu iz 2001. god.), od toga 53 709 stanovnika živi u glavnog gradu [[Rodos (grad)|Rodosu]].
'''Rod''' ili '''Rodos''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Ρόδος, ''Ródos'', [[Talijanski jezik|talijanski]]: Rodi, [[Turski jezik|turski]]: Rodos, [[Judeošpanjolski jezik|Ladino]]: ''Rodi'' ili ''Rodes'') je [[Grčka|grčki]] otok udaljen svega 18 km od [[Turska|Turske]] u pravcu jugozapada. Rod je najveći otok u otočkoj skupini [[Dodekanez]] u istočnom dijelu [[Egejsko more|Egeja]]. Na otoku živi 117 007 stanovnika (po popisu iz 2001. god.), od toga 53 709 stanovnika živi u glavnog gradu [[Rodos (grad)|Rodosu]].


Povijesno je otok poznat po jednom od sedam svjetskih čuda starog svijeta [[Kolos s otoka Roda]]. Srednjovjekovna jezgra grada [[Rodos (grad)|Rodosa]] uvrštena je na [[UNESCO]]-ov popis Svjetske baštine. Danas je otok Rod jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu.
Povijesno je otok poznat po jednom od sedam svjetskih čuda starog svijeta [[Kolos s otoka Roda]]. Srednjovjekovna jezgra grada [[Rodos (grad)|Rodosa]] uvrštena je na [[UNESCO]]-ov popis Svjetske baštine. Danas je otok Rod jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu.


==Zemljopisne osobine==
==Zemljopisne osobine==
[[Datoteka:Rhodos topo.png|mini|Topografija otoka Roda]]
[[Datoteka:Rhodos topo.png|mini|lijevo|300px|Topografska karta otoka Roda]]
 
Otok Rod ima oblik vrška koplja, dug je 79,7 km a širok oko 38 km. Ukupna površina otoka je 1400 km<sup>2</sup>, dužina morske obale otoka je 220 km. Unutrašnjost otoka je brdovita i šumovita, pokrivena je pinijama (''Pinus brutia'') i čempresima (''Cupressus sempervirens''). Najviši vrh otoka je na planini Ataviros s 1216 m visine. Obale otoka su kamenite, unutrašnjost ima pojaseve plodne zemlje gdje se uzgajaju [[citrus]]i, voće, [[grožđe]], povrće, [[maslina|masline]]. Otok ima endemsku faunu, rodoskog jelena i brojne vrste leptira kojih osobito ima u dolini Petaludes (to na grčkom znači "Dolina leptira"),
Otok Rod ima oblik vrška koplja, dug je 79,7 km a širok oko 38 km. Ukupna površina otoka je 1400 km<sup>2</sup>, dužina morske obale otoka je 220 km. Unutrašnjost otoka je brdovita i šumovita, pokrivena je pinijama (''Pinus brutia'') i čempresima (''Cupressus sempervirens''). Najviši vrh otoka je na planini Ataviros sa 1216 m visine. Obale otoka su kamenite, unutrašnjost ima pojaseve plodne zemlje gdje se uzgajaju [[citrus]]i, voće, [[grožđe]], povrće, [[maslina|masline]]. Otok ima endemsku faunu, rodoskog jelena i brojne vrste leptira kojih osobito ima u dolini Petaludes (to na grčkom znači "Dolina leptira"),
Grad [[Rodos (grad)|Rodos]] glavno otočko sjedište nalazi se na krajnjem sjeveru otoka. Otok ima vrlo prometnu međunarodnu zračnu luku  (Diagoras) kod mjesta Paradisi, koja je udaljena od grada Rodosa 14 km. Otok ima i dobru cestovnu mrežu koja ide iz grada Rodosa u pravcu istočne i zapadne obale otoka.
Grad [[Rodos (grad)|Rodos]] glavno otočko sjedište nalazi se na krajnjem sjeveru otoka. Otok ima vrlo prometnu međunarodnu zračnu luku  (Diagoras) kod mjesta Paradisi, koja je udaljena od grada Rodosa 14 km. Otok ima i dobru cestovnu mrežu koja ide iz grada Rodosa u pravcu istočne i zapadne obale otoka.
Pored grada [[Rodos (grad)|Rodosa]], otok ima brojna manja mjesta uz obalu koja su danas turistička odredišta, Faliraki, Lindos, Kremasti, Haraki, Pefkos, Arhangelos, Afantou, Koskinou, Embona (Ataviros), Paradisi i Trianta (Ialisos). Turizam je glavna privredna grana na otoku.
Pored grada [[Rodos (grad)|Rodosa]], otok ima brojna manja mjesta uz obalu koja su danas turistička odredišta, Faliraki, Lindos, Kremasti, Haraki, Pefkos, Arhangelos, Afantou, Koskinou, Embona (Ataviros), Paradisi i Trianta (Ialisos). Turizam je glavna privredna grana na otoku.


===Potresi===
===Potresi===
Otok Rod imao je više katastrofalnih potresa u svojoj povijesti. Najpoznatiji je onaj iz 226 god. pr. Kr. kada je porušen [[Kolos s otoka Roda]], zatim onaj od [[3. svibnja]] [[1481.]] god. kada je porušen veći dio grada [[Rodos (grad)|Rodosa]]<ref>[http://nisee.berkeley.edu/elibrary/Image/KZ13 "Rhodes, Greece, 1481"] Jan Kozak Collection: KZ13, The Earthquake Engineering Online Archive</ref> kao i onaj od 26. lipnja 1926.<ref>Ambraseys, N. N. and Adams, R. D. (1998) "The Rhodes earthquake of 26 June 1926"   
Otok Rod imao je više katastrofalnih potresa u svojoj povijesti. Najpoznatiji je [[Potres na Rodu 226. pr. Kr.|onaj]] iz [[226. pr. Kr.]] kada je porušen [[Kolos s otoka Roda]], zatim [[Potres na Rodu 1481.|onaj]] od [[3. svibnja]] [[1481.]] god. kada je porušen veći dio grada [[Rodos (grad)|Rodosa]]<ref>[http://nisee.berkeley.edu/elibrary/Image/KZ13 "Rhodes, Greece, 1481"] Jan Kozak Collection: KZ13, The Earthquake Engineering Online Archive</ref> kao i onaj od 26. lipnja 1926.<ref>Ambraseys, N. N. and Adams, R. D. (1998) "The Rhodes earthquake of 26 June 1926"   
''Journal of Seismology'' 2(3):  pp. 267-292</ref>   
''Journal of Seismology'' 2(3):  pp. 267-292</ref>   
[[15. srpnja]] [[2008.]] god. otok Rod je pogodio potres magnitude 6.3 prouzročivši manje štete na građevinama i jednu ljudsku žrtvu.<ref>[http://www.discover-rhodes.com/news/earthquakes-aftermath/ "Earthquake's aftermath"] Discover Rhodes. Retrieved 16 July 2008.</ref>
Dana [[15. srpnja]] [[2008.]] god. otok Rod je pogodio [[Potres na Dodekanezu 2008.|potres magnitude 6.3]] prouzročivši manje štete na građevinama i jednu ljudsku žrtvu.<ref>[http://www.discover-rhodes.com/news/earthquakes-aftermath/ "Earthquake's aftermath"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081121032752/http://www.discover-rhodes.com/news/earthquakes-aftermath/ |date=21. studenoga 2008. }} Discover Rhodes. Retrieved 16 July 2008.</ref>


==Povijest==
==Povijest==
===Otok za antičkih vremena===
===Otok za antičkih vremena===


[[Datoteka:Rhodos landmark.jpg|mini|desno|Kipovi Rodskih jelena u luci Mandraki, na mjestu gdje je vjerojatno stajao Kolos sa Roda]]
[[Datoteka:Rhodos landmark.jpg|mini|desno|Kipovi Rodskih jelena u luci Mandraki, na mjestu gdje je vjerojatno stajao Kolos s Roda]]
Otok Rod je ljudsko stanište još od [[Neolit|neolita]]. U 16. st. pr. Kr. otok Rod ušao je u krug [[Minojska kultura|minojske kulture]].
Otok Rod je ljudsko stanište još od [[neolit]]a. U 16. st. pr. Kr. otok Rod ušao je u krug [[Minojska kultura|minojske kulture]].
U 15. st. pr. Kr. otok su osvojili i naselili [[Ahejci]]. Uspon otoka započeo je u 11. st. pr. Kr. dolaskom  [[Dorani|Dorana]] na otok.  Dorani su izgradili tri važna grada (polisa) [[Lindos]], [[Kameiros]] i [[Ialisos]]. Ovi gradovi su zajedno s gradom [[Knidos|Knidosom]] s otoka [[Kos (otok)|Kos]] i [[Halikarnas|Halikarnasom]] na kopnu u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], tvorili takozvane gradove [[Dorski Hexapolis|Dorskog Hexapolisa]].
U 15. st. pr. Kr. otok su osvojili i naselili [[Ahejci]]. Uspon otoka započeo je u 11. st. pr. Kr. dolaskom  [[Dorani|Dorana]] na otok.  Dorani su izgradili tri važna grada (polisa) [[Lindos]], [[Kameiros]] i [[Ialisos]]. Ovi gradovi su zajedno s gradom [[Knidos]]om s otoka [[Kos (otok)|Kos]] i [[Halikarnas]]om na kopnu u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], tvorili takozvane gradove [[Dorski Hexapolis|Dorskog Hexapolisa]].


U [[Pindar|Pindarovoj]] odi, za otok Rod se kaže da je plod ljubavi između boga sunca [[Helije|Helija]] i nimfe [[Roda (mitologija)|Rode]], a gradovi na otoku nazvani su po imenima njihova tri sina. [[Diodor Sicilski]] dodao je da je [[Actis]], jedan od sinova Heliosa i Rode putovao u [[Egipat]] i tamo izgradio grad [[Heliopolis]] i naučio Egipćane zvjezdoznastvu.<ref>The Historical Library of Diodorus Siculus, [http://books.google.com/books?id=agd-eLVNRMMC&printsec=titlepage#PPA336,M1 Book V, ch.III].</ref>  
U [[Pindar]]ovoj odi, za otok Rod se kaže da je plod ljubavi između boga sunca [[Helije|Helija]] i nimfe [[Roda (mitologija)|Rode]], a gradovi na otoku nazvani su po imenima njihova tri sina. [[Diodor Sicilski]] dodao je da je [[Actis]], jedan od sinova Heliosa i Rode putovao u [[Egipat]] i tamo izgradio grad [[Heliopolis]] i naučio Egipćane zvjezdoznastvu.<ref>The Historical Library of Diodorus Siculus, [http://books.google.com/books?id=agd-eLVNRMMC&printsec=titlepage#PPA336,M1 Book V, ch.III].</ref>  


Otok su nakratko zauzeli [[Perzijanci]], kad su krenuli na veliku invaziju Grčke, ali nakon pobjede [[Atena (polis)|Atenjana]] 478. god. pr. Kr. nad Perzijancima otočki polisi su se pridružili [[Atena (polis)|atenskom]] i [[Delski savez|Delskom savezu]]. Nakon izbijanja [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] [[431. pr. Kr.]], otočani su ostali neutralni iako su službeno još uvijek bili u Delskom savezu.
Otok su nakratko zauzeli [[Perzijanci]], kad su krenuli na veliku invaziju Grčke, ali nakon pobjede [[Atena (polis)|Atenjana]] 478. god. pr. Kr. nad Perzijancima otočki polisi su se pridružili [[Atena (polis)|atenskom]] i [[Delski savez|Delskom savezu]]. Nakon izbijanja [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] [[431. pr. Kr.]], otočani su ostali neutralni iako su službeno još uvijek bili u Delskom savezu.


408. god. pr. Kr. otočki gradovi (polisi) ujedinili su se i izgradili novi glavni grad [[Rodos (grad)|Rodos]] na krajnjem sjeveru otoka. Grad je izgrađen po planovima  [[Atena (polis)|atenskog]] arhitekta [[Hipodamus iz Mileta]]. Peloponeski ratovi iscrpili su Grčku, a i otok Rod je oslabio, tako da je [[357. pr. Kr.]] podlegao invaziji maloazijskog kralja [[Mauzol]]a iz [[Karija|Karije]], a potom i invaziji  [[Perzija|Perzijanaca]] [[340. pr. Kr.]].
408. god. pr. Kr. otočki gradovi (polisi) ujedinili su se i izgradili novi glavni grad [[Rodos (grad)|Rodos]] na krajnjem sjeveru otoka. Grad je izgrađen po planovima  [[Atena (polis)|atenskog]] arhitekta [[Hipodamus iz Mileta]]. Peloponeski ratovi iscrpili su Grčku, a i otok Rod je oslabio, tako da je [[357. pr. Kr.]] podlegao invaziji maloazijskog kralja [[Mauzol]]a iz [[Karija|Karije]], a potom i invaziji  [[Perzija]]naca [[340. pr. Kr.]]  
Druga okupacija Perzijanaca nad otokom nije dugo trajala jer ih je uskoro pobijedio [[Aleksandar Veliki]] [[332. pr. Kr.]], što je značilo oslobođenje za otočane.
Druga okupacija Perzijanaca nad otokom nije dugo trajala jer ih je uskoro pobijedio [[Aleksandar Veliki]] [[332. pr. Kr.]], što je značilo oslobođenje za otočane.


Redak 47: Redak 82:


U tom razdoblju helenističke vladavine otok Rod izgradio je dobre trgovačke odnose s [[Ptolemejevići|Ptolemejskom]] [[Aleksandrija|Aleksandrijom]] iz [[Drevni Egipat|Egipta]], i zajedno s njom osnovao ''Rodosko-egipatski savez'', koji je kontrolirao promet i trgovinu nad cijelim Egejom u 3. st. pr. Kr. Otok Rod postao je pomorsko, trgovačko i kulturno središte tog dijela Sredozemlja. Kovanice s Roda bile su moneta po cijelom Sredozemlju, a otočke škole filozofije, književnosti, retorike i kiparstva postale su slavne.  
U tom razdoblju helenističke vladavine otok Rod izgradio je dobre trgovačke odnose s [[Ptolemejevići|Ptolemejskom]] [[Aleksandrija|Aleksandrijom]] iz [[Drevni Egipat|Egipta]], i zajedno s njom osnovao ''Rodosko-egipatski savez'', koji je kontrolirao promet i trgovinu nad cijelim Egejom u 3. st. pr. Kr. Otok Rod postao je pomorsko, trgovačko i kulturno središte tog dijela Sredozemlja. Kovanice s Roda bile su moneta po cijelom Sredozemlju, a otočke škole filozofije, književnosti, retorike i kiparstva postale su slavne.  
305. god. pr. Kr. makedonski kralj [[Demetrije I. Poliorket|Demetrije I.]] sin Aleksandrovog generala [[Antigon I. Monoftalmos|Antigona I.]] opsjedao je grad Rodos, želivši time razbiti njihov savez s Egiptom. Za tu opsadu dao je izgraditi moćna opsadna oružja, - udarnog ovna visokog 55 metra i opsadni toranj težak čak 163 293 kg. Usprkos silnom trudu Demetrije I. je 304. god. pr. Kr. nakon jedne godine opsade potpisao sporazum o miru sa Rodosom i ostavio iza sebe svu vojnu opremu. Otočani su prodali opremu, a taj novac iskoristili za podizanje kipa bogu [[Helios|Heliosu]], koji je kasnije bio poznat kao [[Kolos s otoka Roda]].
305. god. pr. Kr. makedonski kralj [[Demetrije I. Poliorket|Demetrije I.]] sin Aleksandrovog generala [[Antigon I. Monoftalmos|Antigona I.]] opsjedao je grad Rodos, želivši time razbiti njihov savez s Egiptom. Za tu opsadu dao je izgraditi moćna opsadna oružja, - udarnog ovna visokog 55 metra i opsadni toranj težak čak 163 293 kg. Usprkos silnom trudu Demetrije I. je 304. god. pr. Kr. nakon jedne godine opsade potpisao sporazum o miru s Rodosom i ostavio iza sebe svu vojnu opremu. Otočani su prodali opremu, a taj novac iskoristili za podizanje kipa bogu [[Helios]]u, koji je kasnije bio poznat kao [[Kolos s otoka Roda]].


[[164. pr. Kr.]], Rodos je potpisao mirovni ugovor s [[Rimsko Carstvo|Rimskim Carstvom]] i otok je postao obrazovni centar za školovanje djece iz bogatih rimskih obitelji. Naročito su se cijenile škole retorike poput one koju je vodio [[Hermagoras]] i autor djela ''Rhetorica ad Herennium''. Otok je bio rimski saveznik i uživao brojne privilegije.
[[164. pr. Kr.]], Rodos je potpisao mirovni ugovor s [[Rimsko Carstvo|Rimskim Carstvom]] i otok je postao obrazovni centar za školovanje djece iz bogatih rimskih obitelji. Naročito su se cijenile škole retorike poput one koju je vodio [[Hermagoras]] i autor djela ''Rhetorica ad Herennium''. Otok je bio rimski saveznik i uživao brojne privilegije.
Taj idiličan odnos prekinut je [[42. pr. Kr.]], nakon turbulentnih događaja poslije ubojstva [[Gaj Julije Cezar|Julija Cazara]] [[44. pr. Kr.]], i brojnih makinacija rimskih političara. [[Gaj Kasije Longin]] napao je i opljačkao grad Rodos.
Taj idiličan odnos prekinut je [[42. pr. Kr.]], nakon turbulentnih događaja poslije ubojstva [[Gaj Julije Cezar|Julija Cazara]] [[44. pr. Kr.]], i brojnih makinacija rimskih političara. [[Gaj Kasije Longin]] napao je i opljačkao grad Rodos.


Tek od tog vremena otok je postao integralni dio Rimskog Carstva. [[Tit Flavije]] je grad Rodos proglasio glavnim gradom ''[[Provincia Insularum]]'', a nakon toga otoci su ujedinjeni s [[Kreta|Kretom]] i tvorili su ''18. provinciju Rimskog carstva''.
Tek od tog vremena otok je postao integralni dio Rimskog Carstva. [[Tit Flavije]] je grad Rodos proglasio glavnim gradom ''[[Provincia Insularum]]'', a nakon toga otoci su ujedinjeni s [[Kreta|Kretom]] i tvorili su ''18. provinciju Rimskog carstva''.


[[Datoteka:Rhodos1493.png|mini|desno|260px|Drvorez grada Rodosa od Hartmanna Schedela iz 1493. god.]]
[[Datoteka:Rhodos1493.png|mini|desno|260px|Drvorez grada Rodosa od Hartmanna Schedela iz 1493. god.]]
U prvom stoljeću rimski car [[Tiberije]] proveo je kraće vrijeme u izgnastvu na otoku Rodu. U to vrijeme otok je posjetio i [[Sveti Pavao]] i osobno pridonio širenju [[kršćanstvo|kršćanstva]] na otoku.  Otok Rod imao je svoj vrhunac u trećem stoljeću.
U prvom stoljeću rimski car [[Tiberije]] proveo je kraće vrijeme u izgnastvu na otoku Rodu. U to vrijeme otok je posjetio i [[Sveti Pavao]] i osobno pridonio širenju [[kršćanstvo|kršćanstva]] na otoku.  Otok Rod imao je svoj vrhunac u trećem stoljeću.


Od 395. godine, počinje era dugog vladanja [[Bizant]]a nad otokom (gotovo tisuću godina), nakon podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na dva dijela.
Od 395. godine, počinje era dugog vladanja [[Bizant]]a nad otokom (gotovo tisuću godina), nakon podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na dva dijela.


===Srednji vijek===
===Srednji vijek===


[[Datoteka:Rhodes by Piri Reis.jpg|mini|lijevo|Povijesna karta otoka Roda od Pirija Reisa]]
[[Datoteka:Rhodes by Piri Reis.jpg|mini|lijevo|Povijesna karta otoka Roda od Pirija Reisa]]
[[1309.]] god. došao je kraj vladanju Bizanta nad otokom, jer su otok zauzeli [[Ivanovci|Vitezovi Ivanovci]]. Pod njihovom vladavinom, a oni su se tad nazvali ''Vitezi sa Rodosa'' grad Rodos postao je njihovo glavno uporište. Oni su ga izgradili u skladu sa europskim srednjovjekovnim idealima.  Tada su izrađeni i brojni povijesni spomenici u gradu Rodosu između ostalog i Palača velikog magistra Rodskih vitezova .
[[1309.]] god. došao je kraj vladanju Bizanta nad otokom, jer su otok zauzeli [[Ivanovci|Vitezovi Ivanovci]]. Pod njihovom vladavinom, a oni su se tad nazvali ''Vitezi s Rodosa'' grad Rodos postao je njihovo glavno uporište. Oni su ga izgradili u skladu s europskim srednjovjekovnim idealima.  Tada su izrađeni i brojni povijesni spomenici u gradu Rodosu između ostalog i Palača velikog magistra Rodskih vitezova .


Snažne zidine grada Rodosa izdržale su napade  [[sultan|sultana]] iz [[Egipat|Egipta]]  [[1444.]] god., i veliku invaziju pod vodstvom [[Mehmed II.|Mehmeda II. Osvajača]] [[1480.]] godine. Ipak zadnji napad [[1522.]] godine od strane [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]], nisu uspjele zadržati.
Snažne zidine grada Rodosa izdržale su napade  [[sultan]]a iz [[Egipat|Egipta]]  [[1444.]] god., i veliku invaziju pod vodstvom [[Mehmed II.|Mehmeda II. Osvajača]] [[1480.]] godine. Ipak zadnji napad [[1522.]] godine od strane [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]], nisu uspjele zadržati.
Preživjelim [[Ivanovci|vitezima sa Roda]] dozvoljen je mirni odlazak na [[Sicilija|Siciliju]] (odakle su otišli kasnije otišli na [[Malta|Maltu]]). Otok je nakon toga pao pod [[Otomansko carstvo|Otomansku vlast]] koja je trajala gotovo četiri stoljeća.
Preživjelim [[Ivanovci|vitezima s Roda]] dozvoljen je mirni odlazak na [[Sicilija|Siciliju]] (odakle su otišli kasnije otišli na [[Malta|Maltu]]). Otok je nakon toga pao pod [[Otomansko carstvo|Otomansku vlast]] koja je trajala gotovo četiri stoljeća.


===Otok Rod u novom dobu===
===Otok Rod u novom dobu===
Redak 73: Redak 108:
U veljači [[1840.]] god., desio se bizaran događaj na otoku, tada su otočki [[židovi]]  optuženi (lažno) da su ritualno pogubili jednog kršćanskog mladića, ovaj događaj je potakao masovnu odmazdu nad židovima.  
U veljači [[1840.]] god., desio se bizaran događaj na otoku, tada su otočki [[židovi]]  optuženi (lažno) da su ritualno pogubili jednog kršćanskog mladića, ovaj događaj je potakao masovnu odmazdu nad židovima.  


[[1912.]] godine za vrijeme [[Talijansko-turski rat|Talijansko-turskog rata]] [[Kraljevina Italija]] zauzela je otok Rodos. I nakon Talijansko-turskog rata, Italija je nastavila vladati Rodom, kao i čitavim otočjem [[Dodekanez]] jer im je to omogućeno Prvim mirovnim sporazumom iz [[Lausanna|Lausanne]]. Otok Rod postao je sjedište njihove tvorevine - ''Isole Italiane dell'Egeo''.
[[1912.]] godine za vrijeme [[Talijansko-turski rat|Talijansko-turskog rata]] [[Kraljevina Italija]] zauzela je otok Rodos. I nakon Talijansko-turskog rata, Italija je nastavila vladati Rodom, kao i čitavim otočjem [[Dodekanez]] jer im je to omogućeno Prvim mirovnim sporazumom iz [[Lausanna|Lausanne]]. Otok Rod postao je sjedište njihove tvorevine - ''Isole Italiane dell'Egeo''.


Nakon talijanske kapitulacije u tijeku drugog svjetskog rata [[ 8. rujna]] [[1943.]] britanske snage nisu uspjele privoliti talijanski garnizon da promijeni stranu u ratu, tako da je to iskoristila njemačka vojska i ubrzo zauzela otok.  Tako su oni držali Rod pod svojom kontrolom sve do kraja rata [[1945.]] godine (iz kontinentalne Grčke su izbačeni još [[1944.]] god.).
Nakon talijanske kapitulacije u tijeku drugog svjetskog rata [[ 8. rujna]] [[1943.]] britanske snage nisu uspjele privoliti talijanski garnizon da promijeni stranu u ratu, tako da je to iskoristila njemačka vojska i ubrzo zauzela otok.  Tako su oni držali Rod pod svojom kontrolom sve do kraja rata [[1945.]] godine (iz kontinentalne Grčke su izbačeni još [[1944.]] god.).
   
   
[[19. srpnja]] [[1944.]] god. 1700 otočkih židova je poslano u koncentacijske logore, od njih je preživjelo samo 160.  [[Turska|Turski]] konzul u Rodosu ''Selahattin Ülkümen'', uspio je tada spasiti po cijenu vlastitog života 42 židova, zahtijevajući da se sa njima postupa kao građanima Turske jer su Turski državljani ili su imali nekog od bliže rodbine u Turskoj.
[[19. srpnja]] [[1944.]] god. 1700 otočkih židova je poslano u koncentacijske logore, od njih je preživjelo samo 160.  [[Turska|Turski]] konzul u Rodosu ''Selahattin Ülkümen'', uspio je tada spasiti po cijenu vlastitog života 42 židova, zahtijevajući da se s njima postupa kao građanima Turske jer su Turski državljani ili su imali nekog od bliže rodbine u Turskoj.


I pored teritorijalnih zahtjeva [[Turska|Turske]] nad čitavim otočjem [[Dodekanez]], otoko Rod službeno se ujedinio s Grčkom [[Grčko-talijanski mirovni ugovor (1947)|Mirovnim ugovorom sa Italijom]] [[1947.]] godine.
I pored teritorijalnih zahtjeva [[Turska|Turske]] nad čitavim otočjem [[Dodekanez]], otoko Rod službeno se ujedinio s Grčkom [[Grčko-talijanski mirovni ugovor (1947)|Mirovnim ugovorom s Italijom]] [[1947.]] godine.


[[Datoteka:Rhode Entrée du Palais.jpg|mini|desno|260px|Palača Velikog magistra Vitezova sa Roda]]
[[Datoteka:Rhode Entrée du Palais.jpg|mini|desno|260px|Palača Velikog magistra Vitezova s Roda]]


==Uprava na otoku==
==Uprava na otoku==
Redak 88: Redak 123:
===Upravna podjela otoka===
===Upravna podjela otoka===


Otok je podijeljen na 10 općina:
Otok je podijeljen na 10 općina:
{| class="wikitable" border="1"
{| class="wikitable" border="1"
|-
|-
Redak 126: Redak 161:


==Zbratimljeni gradovi ==
==Zbratimljeni gradovi ==
* {{Z|AUS}} [[Perth]], [[Australija]]


* {{ZD|A|AUS}} [[Perth]], [[Australija]]
== Povezani članci==
 
==Pogledajte i ovo==
*[[Kolos s otoka Roda]]
*[[Kolos s otoka Roda]]
*[[Dodekanez]]
*[[Dodekanez]]
*[[Ivanovci|malteški vitezovi]]
*[[Ivanovci]]


==Izvori==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}


==Vanjske poveznice==
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.flickr.com/groups/63915059@N00/ Otok Rod]
*[http://www.flickr.com/groups/63915059@N00/ Otok Rod]
*[http://www.rodos.gr Sužbene stranice grada Rodosa]
*[http://www.rodos.gr Sužbene stranice grada Rodosa]


[[Kategorija:Grčki otoci]]
[[Kategorija:Dodekanez]]
[[Kategorija:Dodekanez]]
[[Kategorija:Otoci Egejskog mora]]

Inačica od 13. svibanj 2026. u 18:03

{{{Ime}}}
Podatci
Otočna skupina Dodekanez
Glavno naselje Rodos
Površina 1400,68 km2
Broj stanovnika 117007
Maltan knights castle in rh.jpg

Rod ili Rodos (grčki: Ρόδος, Ródos, tal. Rodi – {{{prijevod}}}, tur. Rodos, Ladino: Rodi ili Rodes) je grčki otok udaljen svega 18 km od Turske u pravcu jugozapada. Rod je najveći otok u otočkoj skupini Dodekanez u istočnom dijelu Egejskog mora. Na otoku živi 117 007 stanovnika (po popisu iz 2001. god.), od toga 53 709 stanovnika živi u glavnog gradu Rodosu.

Povijesno je otok poznat po jednom od sedam svjetskih čuda starog svijeta Kolos s otoka Roda. Srednjovjekovna jezgra grada Rodosa uvrštena je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine. Danas je otok Rod jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu.

Zemljopisne osobine

Topografska karta otoka Roda

Otok Rod ima oblik vrška koplja, dug je 79,7 km a širok oko 38 km. Ukupna površina otoka je 1400 km2, dužina morske obale otoka je 220 km. Unutrašnjost otoka je brdovita i šumovita, pokrivena je pinijama (Pinus brutia) i čempresima (Cupressus sempervirens). Najviši vrh otoka je na planini Ataviros s 1216 m visine. Obale otoka su kamenite, unutrašnjost ima pojaseve plodne zemlje gdje se uzgajaju citrusi, voće, grožđe, povrće, masline. Otok ima endemsku faunu, rodoskog jelena i brojne vrste leptira kojih osobito ima u dolini Petaludes (to na grčkom znači "Dolina leptira"), Grad Rodos glavno otočko sjedište nalazi se na krajnjem sjeveru otoka. Otok ima vrlo prometnu međunarodnu zračnu luku (Diagoras) kod mjesta Paradisi, koja je udaljena od grada Rodosa 14 km. Otok ima i dobru cestovnu mrežu koja ide iz grada Rodosa u pravcu istočne i zapadne obale otoka. Pored grada Rodosa, otok ima brojna manja mjesta uz obalu koja su danas turistička odredišta, Faliraki, Lindos, Kremasti, Haraki, Pefkos, Arhangelos, Afantou, Koskinou, Embona (Ataviros), Paradisi i Trianta (Ialisos). Turizam je glavna privredna grana na otoku.

Potresi

Otok Rod imao je više katastrofalnih potresa u svojoj povijesti. Najpoznatiji je onaj iz 226. pr. Kr. kada je porušen Kolos s otoka Roda, zatim onaj od 3. svibnja 1481. god. kada je porušen veći dio grada Rodosa[1] kao i onaj od 26. lipnja 1926.[2] Dana 15. srpnja 2008. god. otok Rod je pogodio potres magnitude 6.3 prouzročivši manje štete na građevinama i jednu ljudsku žrtvu.[3]

Povijest

Otok za antičkih vremena

Kipovi Rodskih jelena u luci Mandraki, na mjestu gdje je vjerojatno stajao Kolos s Roda

Otok Rod je ljudsko stanište još od neolita. U 16. st. pr. Kr. otok Rod ušao je u krug minojske kulture. U 15. st. pr. Kr. otok su osvojili i naselili Ahejci. Uspon otoka započeo je u 11. st. pr. Kr. dolaskom Dorana na otok. Dorani su izgradili tri važna grada (polisa) Lindos, Kameiros i Ialisos. Ovi gradovi su zajedno s gradom Knidosom s otoka Kos i Halikarnasom na kopnu u Maloj Aziji, tvorili takozvane gradove Dorskog Hexapolisa.

U Pindarovoj odi, za otok Rod se kaže da je plod ljubavi između boga sunca Helija i nimfe Rode, a gradovi na otoku nazvani su po imenima njihova tri sina. Diodor Sicilski dodao je da je Actis, jedan od sinova Heliosa i Rode putovao u Egipat i tamo izgradio grad Heliopolis i naučio Egipćane zvjezdoznastvu.[4]

Otok su nakratko zauzeli Perzijanci, kad su krenuli na veliku invaziju Grčke, ali nakon pobjede Atenjana 478. god. pr. Kr. nad Perzijancima otočki polisi su se pridružili atenskom i Delskom savezu. Nakon izbijanja Peloponeskog rata 431. pr. Kr., otočani su ostali neutralni iako su službeno još uvijek bili u Delskom savezu.

408. god. pr. Kr. otočki gradovi (polisi) ujedinili su se i izgradili novi glavni grad Rodos na krajnjem sjeveru otoka. Grad je izgrađen po planovima atenskog arhitekta Hipodamus iz Mileta. Peloponeski ratovi iscrpili su Grčku, a i otok Rod je oslabio, tako da je 357. pr. Kr. podlegao invaziji maloazijskog kralja Mauzola iz Karije, a potom i invaziji Perzijanaca 340. pr. Kr. Druga okupacija Perzijanaca nad otokom nije dugo trajala jer ih je uskoro pobijedio Aleksandar Veliki 332. pr. Kr., što je značilo oslobođenje za otočane.

Akropola na Lindosu

Nakon smrti Aleksandra Velikog, otočje Dodekanez, a i sam otok Rod, podijelili su Aleksandrovi generali između sebe.

U tom razdoblju helenističke vladavine otok Rod izgradio je dobre trgovačke odnose s Ptolemejskom Aleksandrijom iz Egipta, i zajedno s njom osnovao Rodosko-egipatski savez, koji je kontrolirao promet i trgovinu nad cijelim Egejom u 3. st. pr. Kr. Otok Rod postao je pomorsko, trgovačko i kulturno središte tog dijela Sredozemlja. Kovanice s Roda bile su moneta po cijelom Sredozemlju, a otočke škole filozofije, književnosti, retorike i kiparstva postale su slavne. 305. god. pr. Kr. makedonski kralj Demetrije I. sin Aleksandrovog generala Antigona I. opsjedao je grad Rodos, želivši time razbiti njihov savez s Egiptom. Za tu opsadu dao je izgraditi moćna opsadna oružja, - udarnog ovna visokog 55 metra i opsadni toranj težak čak 163 293 kg. Usprkos silnom trudu Demetrije I. je 304. god. pr. Kr. nakon jedne godine opsade potpisao sporazum o miru s Rodosom i ostavio iza sebe svu vojnu opremu. Otočani su prodali opremu, a taj novac iskoristili za podizanje kipa bogu Heliosu, koji je kasnije bio poznat kao Kolos s otoka Roda.

164. pr. Kr., Rodos je potpisao mirovni ugovor s Rimskim Carstvom i otok je postao obrazovni centar za školovanje djece iz bogatih rimskih obitelji. Naročito su se cijenile škole retorike poput one koju je vodio Hermagoras i autor djela Rhetorica ad Herennium. Otok je bio rimski saveznik i uživao brojne privilegije. Taj idiličan odnos prekinut je 42. pr. Kr., nakon turbulentnih događaja poslije ubojstva Julija Cazara 44. pr. Kr., i brojnih makinacija rimskih političara. Gaj Kasije Longin napao je i opljačkao grad Rodos.

Tek od tog vremena otok je postao integralni dio Rimskog Carstva. Tit Flavije je grad Rodos proglasio glavnim gradom Provincia Insularum, a nakon toga otoci su ujedinjeni s Kretom i tvorili su 18. provinciju Rimskog carstva.

Drvorez grada Rodosa od Hartmanna Schedela iz 1493. god.

U prvom stoljeću rimski car Tiberije proveo je kraće vrijeme u izgnastvu na otoku Rodu. U to vrijeme otok je posjetio i Sveti Pavao i osobno pridonio širenju kršćanstva na otoku. Otok Rod imao je svoj vrhunac u trećem stoljeću.

Od 395. godine, počinje era dugog vladanja Bizanta nad otokom (gotovo tisuću godina), nakon podjele Rimskog Carstva na dva dijela.

Srednji vijek

Povijesna karta otoka Roda od Pirija Reisa

1309. god. došao je kraj vladanju Bizanta nad otokom, jer su otok zauzeli Vitezovi Ivanovci. Pod njihovom vladavinom, a oni su se tad nazvali Vitezi s Rodosa grad Rodos postao je njihovo glavno uporište. Oni su ga izgradili u skladu s europskim srednjovjekovnim idealima. Tada su izrađeni i brojni povijesni spomenici u gradu Rodosu između ostalog i Palača velikog magistra Rodskih vitezova .

Snažne zidine grada Rodosa izdržale su napade sultana iz Egipta 1444. god., i veliku invaziju pod vodstvom Mehmeda II. Osvajača 1480. godine. Ipak zadnji napad 1522. godine od strane Sulejmana Veličanstvenog, nisu uspjele zadržati. Preživjelim vitezima s Roda dozvoljen je mirni odlazak na Siciliju (odakle su otišli kasnije otišli na Maltu). Otok je nakon toga pao pod Otomansku vlast koja je trajala gotovo četiri stoljeća.

Otok Rod u novom dobu

Top iz vremena Rodskih vitezova, 1480-1500. god., koji je mogao ispaliti 118 kg teške kugle

U veljači 1840. god., desio se bizaran događaj na otoku, tada su otočki židovi optuženi (lažno) da su ritualno pogubili jednog kršćanskog mladića, ovaj događaj je potakao masovnu odmazdu nad židovima.

1912. godine za vrijeme Talijansko-turskog rata Kraljevina Italija zauzela je otok Rodos. I nakon Talijansko-turskog rata, Italija je nastavila vladati Rodom, kao i čitavim otočjem Dodekanez jer im je to omogućeno Prvim mirovnim sporazumom iz Lausanne. Otok Rod postao je sjedište njihove tvorevine - Isole Italiane dell'Egeo.

Nakon talijanske kapitulacije u tijeku drugog svjetskog rata 8. rujna 1943. britanske snage nisu uspjele privoliti talijanski garnizon da promijeni stranu u ratu, tako da je to iskoristila njemačka vojska i ubrzo zauzela otok. Tako su oni držali Rod pod svojom kontrolom sve do kraja rata 1945. godine (iz kontinentalne Grčke su izbačeni još 1944. god.).

19. srpnja 1944. god. 1700 otočkih židova je poslano u koncentacijske logore, od njih je preživjelo samo 160. Turski konzul u Rodosu Selahattin Ülkümen, uspio je tada spasiti po cijenu vlastitog života 42 židova, zahtijevajući da se s njima postupa kao građanima Turske jer su Turski državljani ili su imali nekog od bliže rodbine u Turskoj.

I pored teritorijalnih zahtjeva Turske nad čitavim otočjem Dodekanez, otoko Rod službeno se ujedinio s Grčkom Mirovnim ugovorom s Italijom 1947. godine.

Pogreška pri izradbi sličice:
Palača Velikog magistra Vitezova s Roda

Uprava na otoku

Grad Rodos je upravno središte Prefekture Dodekanez a otok Rod je najnapučeniji otok u južnom Egeju.

Upravna podjela otoka

Otok je podijeljen na 10 općina:

Općina Stanovnika Sjedište Općinske ispostave Poštanski broj
Afantou 6.712 Afantou Afantou, Kolympia, Archipoli 851 03
Archangelos 7.779 Archangelos Archangelos, Malona, Charaki, Massari 851 02
Ataviros 2.635 Empona Empona, Kritinia, Monolitos, Sianna, Ag. Isidoros 851 09
Ialisos 10.107 Ialisos Ialisos 851 01
Kallithea 10.251 Kalithies Kalithies, Koskinou, Faliraki, Psinthos 851 05
Kameiros 5.145 Soroni Soroni, Apollona, Dimylia, Kalavarda, Platania, Salakos, Fanes 851 06
Lindos 3.633 Lindos Lindos, Kalathos, Laerma, Lardos, Pylona 851 07
Petaloudes 12.133 Kremasti Kremasti, Pastida, Maritsa, Paradeisi, Theologos, Damatria 851 04
Rodos 54.000 Rodos Grad Rodos 851 00
Južni Rodos 4.313 Gennadi Gennadi, Apolakkia, Arnitha, Askleipio, Vati, Istrios, Kattavia, Lachania, Mesanagros, Profylia 851

09

Poznati sugrađani

Zbratimljeni gradovi

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ "Rhodes, Greece, 1481" Jan Kozak Collection: KZ13, The Earthquake Engineering Online Archive
  2. ↑ Ambraseys, N. N. and Adams, R. D. (1998) "The Rhodes earthquake of 26 June 1926" Journal of Seismology 2(3): pp. 267-292
  3. ↑ "Earthquake's aftermath" (Arhivirano 21. studenoga 2008.) Discover Rhodes. Retrieved 16 July 2008.
  4. ↑ The Historical Library of Diodorus Siculus, Book V, ch.III.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rod_(otok)&oldid=771766"