Dika Marjanović-Radica: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
}} | }} | ||
'''Dika Marjanović-Radica''' ([[Split]], [[10. listopada]] [[1892.]] – [[Sutivan]], [[3. ožujka]] [[1984.]]) bila je hrvatska [[Gastronomija|gastronomska]] publicistica i pedagoginja, poznata po prikupljanju recepata i popularizaciji tradicionalne dalmatinske kuhinje. | '''Dika Marjanović-Radica''' ([[Split]], [[10. listopada]] [[1892.]] – [[Sutivan]], [[3. ožujka]] [[1984.]]) bila je hrvatska [[Gastronomija|gastronomska]] publicistica i pedagoginja, poznata po [[skupljač narodnog blaga|prikupljanju]] recepata i popularizaciji tradicionalne dalmatinske kuhinje. | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rođena je u Splitu kao kći [[Folkloristika|folklorista]] [[Vjekoslav Radica|Vjekoslava Radice]]. Završivši učiteljsku školu za [[domaćinstvo]], radila je kao [[učiteljica]] u domaćinskim školama u [[Sinj|Sinju]] i Splitu. Udala se za policijskog službenika Josipa Marjanovića rodom iz Sinja, s kojim nije imala djece. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća organizirala je i vodila tečajeve kuhanja diljem Dalmacije, skupljajući recepte lokalnih jela.<ref name=":0">{{Citiranje novina|last=Marović|first=Tihana|date=2021-03-07|title=Dika je simbol Dalmacije, a ‘Dalmatinska kuharica‘ najomiljenija knjiga svake kužine. Otkrivamo zašto je Dika opet u modi|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna/dika-je-simbol-dalmacije-a-dalmatinska-kuharica-najomiljenija-knjiga-svake-kuzine-otkrivamo-zasto-je-dika-opet-u-modi-1082300|access-date=2026-04-12}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/marjanovic-radica-dika |naslov=Marjanović-Radica, Dika |izdavač=Hrvatski biografski leksikon |pristupljeno=12. travnja 2026.}}</ref> | Rođena je u Splitu kao kći [[Folkloristika|folklorista]] [[Vjekoslav Radica|Vjekoslava Radice]]. Završivši učiteljsku školu za [[domaćinstvo]], radila je kao [[učiteljica]] u domaćinskim školama u [[Sinj|Sinju]] i Splitu. Udala se za policijskog službenika Josipa Marjanovića rodom iz Sinja, s kojim nije imala djece. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća organizirala je i vodila tečajeve kuhanja diljem Dalmacije, skupljajući recepte lokalnih jela.<ref name=":0">{{Citiranje novina|last=Marović|first=Tihana|date=2021-03-07|title=Dika je simbol Dalmacije, a ‘Dalmatinska kuharica‘ najomiljenija knjiga svake kužine. Otkrivamo zašto je Dika opet u modi|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna/dika-je-simbol-dalmacije-a-dalmatinska-kuharica-najomiljenija-knjiga-svake-kuzine-otkrivamo-zasto-je-dika-opet-u-modi-1082300|access-date=2026-04-12}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/marjanovic-radica-dika |naslov=Marjanović-Radica, Dika |izdavač=Hrvatski biografski leksikon |pristupljeno=12. travnja 2026.}}</ref> | ||
Najpoznatije djelo, knjigu '''''Dalmatinska kuhinja''''' prvi put izdaje u Sinju u vlastitoj nakladi 1939. godine, s 274 recepta.<ref name=":0" /> Knjiga je jedno od najutjecajnijih djela hrvatske kulinarske literature, s brojnim izdanjima i dopunama savjetima o nabavi i pripremi namirnica, postavljanju stola i kulturi za stolom.<ref name=":1" /> Posljednje izdanje koje je sama dopunila (1983.) imalo je 450 stranica i 1300 recepata.<ref name=":0" /> Pragmatična nastavnica ne poseže za identitetskim čistunstvom i u kuharicu uključuje novija jela, sve što je uočila da ljudi počinju jesti, bilo da dolazi iz središnje Europe, Italije ili Balkana.<ref name=":2">{{Citiranje novina|last=Pavičić|first=Jurica|date=2018-11-06|title=Oda velikoj mami dalmatinske spize. U kulturi Dalmacije samo je jedna knjiga za koju se može reći da je ima svaka kuća: njezina kuharica|language=hr|work=[[Jutarnji list]]|url=https://web.archive.org/web/20250113135035/https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/oda-velikoj-mami-dalmatinske-spize-u-kulturi-dalmacije-samo-je-jedna-knjiga-za-koju-se-moze-reci-da-je-ima-svaka-kuca-njezina-kuharica-8022731|access-date=2026-04-12}}</ref> Jezik je kuharice [[Jezični purizam|čistunsko štokavski]]: autorica izbjegava i strane nazive i uvriježene lokalizme.<ref name=":2" /> | Najpoznatije djelo, knjigu '''''[[Dalmatinska kuhinja (Dika Marjanović-Radica)|Dalmatinska kuhinja]]''''' prvi put izdaje u Sinju u vlastitoj nakladi [[knjige u 1939.|1939.]] godine, s 274 recepta.<ref name=":0" /> Knjiga je jedno od najutjecajnijih djela hrvatske kulinarske literature, s brojnim izdanjima i dopunama savjetima o nabavi i pripremi namirnica, postavljanju stola i kulturi za stolom.<ref name=":1" /> Posljednje izdanje koje je sama dopunila (1983.) imalo je 450 stranica i 1300 recepata.<ref name=":0" /> Pragmatična nastavnica ne poseže za identitetskim čistunstvom i u kuharicu uključuje novija jela, sve što je uočila da ljudi počinju jesti, bilo da dolazi iz središnje Europe, Italije ili Balkana.<ref name=":2">{{Citiranje novina|last=Pavičić|first=Jurica|date=2018-11-06|title=Oda velikoj mami dalmatinske spize. U kulturi Dalmacije samo je jedna knjiga za koju se može reći da je ima svaka kuća: njezina kuharica|language=hr|work=[[Jutarnji list]]|url=https://web.archive.org/web/20250113135035/https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/oda-velikoj-mami-dalmatinske-spize-u-kulturi-dalmacije-samo-je-jedna-knjiga-za-koju-se-moze-reci-da-je-ima-svaka-kuca-njezina-kuharica-8022731|access-date=2026-04-12}}</ref> Jezik je kuharice [[Jezični purizam|čistunsko štokavski]]: autorica izbjegava i strane nazive i uvriježene lokalizme.<ref name=":2" /> | ||
Tijekom [[Drugi svjetski rat u Dalmaciji|Drugoga svjetskog rata]] objavila je ''Praktičnu kuharicu'' (1944.), u kojoj su recepti prilagođeni ratnim uvjetima i oskudici namirnica:<ref name=":1" /> donosi 70 recepata za [[Pura|púru]], jela poput bakalara bez [[Bakalar|bakalara]] (zamijenjen [[Srdela|srdelama]]), [[Pašticada|pašticade]] bez mesa (od luka i suhih šljiva), tripica bez [[Tripice|tripica]] (zamijenjene krpicama tijesta), zeca bez zeca (zamijenjen ostatcima govedine iz juhe). | Tijekom [[Drugi svjetski rat u Dalmaciji|Drugoga svjetskog rata]] objavila je ''Praktičnu kuharicu'' ([[knjige u 1944.|1944.]]), u kojoj su recepti prilagođeni ratnim uvjetima i oskudici namirnica:<ref name=":1" /> donosi 70 recepata za [[Pura|púru]], jela poput bakalara bez [[Bakalar|bakalara]] (zamijenjen [[Srdela|srdelama]]), [[Pašticada|pašticade]] bez mesa (od luka i suhih šljiva), tripica bez [[Tripice|tripica]] (zamijenjene krpicama tijesta), zeca bez zeca (zamijenjen ostatcima govedine iz juhe). | ||
Priručnik posvećen očuvanju hrane ''Konzerviranje voća, povrća i riba'' objavila je 1967.<ref name=":1" /> | Priručnik posvećen očuvanju hrane ''Konzerviranje voća, povrća i riba'' objavila je [[knjige u 1967.|1967.]]<ref name=":1" /> | ||
Dijelovi njezinih djela objavljivani su i u novijim izdanjima, uključujući tematske knjige o mesu, ribi, slasticama i regionalnim specijalitetima Dalmacije.<ref name=":1" /> | Dijelovi njezinih djela objavljivani su i u novijim izdanjima, uključujući tematske knjige o mesu, ribi, slasticama i regionalnim specijalitetima Dalmacije.<ref name=":1" /> | ||
| Redak 37: | Redak 37: | ||
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]] | [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] | ||
[[Kategorija:Gastronomi]] | [[Kategorija:Gastronomi]] | ||
[[Kategorija:Skupljači narodnog blaga]] | |||
Posljednja izmjena od 14. travanj 2026. u 22:12
| Dika Marjanović-Radica | |
 | |
| Rođenje | 10. listopada 1892. |
|---|---|
| Smrt | 3. ožujka 1984. |
| Zanimanje | gastronomska publicistica, pedagoginja |
Dika Marjanović-Radica (Split, 10. listopada 1892. – Sutivan, 3. ožujka 1984.) bila je hrvatska gastronomska publicistica i pedagoginja, poznata po prikupljanju recepata i popularizaciji tradicionalne dalmatinske kuhinje.
Životopis
Rođena je u Splitu kao kći folklorista Vjekoslava Radice. Završivši učiteljsku školu za domaćinstvo, radila je kao učiteljica u domaćinskim školama u Sinju i Splitu. Udala se za policijskog službenika Josipa Marjanovića rodom iz Sinja, s kojim nije imala djece. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća organizirala je i vodila tečajeve kuhanja diljem Dalmacije, skupljajući recepte lokalnih jela.[1][2]
Najpoznatije djelo, knjigu Dalmatinska kuhinja prvi put izdaje u Sinju u vlastitoj nakladi 1939. godine, s 274 recepta.[1] Knjiga je jedno od najutjecajnijih djela hrvatske kulinarske literature, s brojnim izdanjima i dopunama savjetima o nabavi i pripremi namirnica, postavljanju stola i kulturi za stolom.[2] Posljednje izdanje koje je sama dopunila (1983.) imalo je 450 stranica i 1300 recepata.[1] Pragmatična nastavnica ne poseže za identitetskim čistunstvom i u kuharicu uključuje novija jela, sve što je uočila da ljudi počinju jesti, bilo da dolazi iz središnje Europe, Italije ili Balkana.[3] Jezik je kuharice čistunsko štokavski: autorica izbjegava i strane nazive i uvriježene lokalizme.[3]
Tijekom Drugoga svjetskog rata objavila je Praktičnu kuharicu (1944.), u kojoj su recepti prilagođeni ratnim uvjetima i oskudici namirnica:[2] donosi 70 recepata za púru, jela poput bakalara bez bakalara (zamijenjen srdelama), pašticade bez mesa (od luka i suhih šljiva), tripica bez tripica (zamijenjene krpicama tijesta), zeca bez zeca (zamijenjen ostatcima govedine iz juhe).
Priručnik posvećen očuvanju hrane Konzerviranje voća, povrća i riba objavila je 1967.[2]
Dijelovi njezinih djela objavljivani su i u novijim izdanjima, uključujući tematske knjige o mesu, ribi, slasticama i regionalnim specijalitetima Dalmacije.[2]
Dika Marjanović-Radica smatra se jednom od ključnih osoba u očuvanju i popularizaciji dalmatinske gastronomske baštine.[4][1]
Djela
- Dalmatinska kuhinja (1939.; više dopunjenih izdanja)
- Praktična kuharica (1944.)
- Konzerviranje voća, povrća i riba (1967.)
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametaraccess-datenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarlanguagenije dopušten u klasinews
• Parametarlastnije dopušten u klasinews - ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 • Nepoznat parametar:
pristupljeno
• Nepoznat parametar:izdavač - ↑ 3,0 3,1 • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametaraccess-datenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarlanguagenije dopušten u klasinews
• Parametarlastnije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametaraccess-datenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarlanguagenije dopušten u klasinews
• Parametarlastnije dopušten u klasinews