Krivaja (Bačka): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
podatci sa sr.wikipedije |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
| vslike = 250 | | vslike = 250 | ||
| slika_opis = Krivaja kod [[Mali Iđoš|Malog Iđoša]] | | slika_opis = Krivaja kod [[Mali Iđoš|Malog Iđoša]] | ||
| Duljina = | | Duljina = 121 | ||
| Nadmorska visina izvora = 107 | | Nadmorska visina izvora = 107 | ||
| Nadmorska visina ušća = 79 | | Nadmorska visina ušća = 79 | ||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
Bajmočka dolina se nadovezuje na Đurđinsku dolinu pokraj Đurđina. <ref name=nagel/> | Bajmočka dolina se nadovezuje na Đurđinsku dolinu pokraj Đurđina. <ref name=nagel/> | ||
Što se tiče pouzdanog dijela toka, može se reći da cijelim svojim tokom teče kroz Vojvodinu i time je najdulja takva rijeka. Površina njena slijeva je 956 km². Pripada [[crnomorski slijev|crnomorskom slijevu]]. | Što se tiče pouzdanog dijela toka, može se reći da cijelim svojim tokom teče kroz Vojvodinu i time je najdulja takva rijeka. Površina njena slijeva je 956 km². Pripada [[crnomorski slijev|crnomorskom slijevu]]. Duga je 121 km, nadmorska visina izvora je 107 m, a ušće 79 m.<ref name=nagel/> | ||
Izvorni tok Krivaje današnji je rukavac, potok koji teče kroz [[Bajmak]].<ref>(srpski) [http://www.bajmok.co.rs/index.php?action=istorija&page=krozvekove Bajmok kroz vekove] (Bajmak kroz stoljeća)</ref> | Izvorni tok Krivaje današnji je rukavac, potok koji teče kroz [[Bajmak]].<ref>(srpski) [http://www.bajmok.co.rs/index.php?action=istorija&page=krozvekove Bajmok kroz vekove] (Bajmak kroz stoljeća)</ref> | ||
K jugu teče pored Pavlovačkog šora, Jožina Sela | K jugu teče pored Pavlovačkog šora, Jožina Sela, Čovićevih salaša, prolazi ispod ceste između [[Mala Pešta|Male Pešte]] (istočno od [[Đurđin]]a) i [[Žednik]]a. Kod mjesta Kočande, na pola puta između [[Žednik]]a i [[Mali Beograd|Malog Beograda]], spajaju se Đurđinska i Pavlovačka dolina<ref name=nagel/> (negdje smatraju da se to u Krivaju ulijeva rječica Dolac). | ||
Dalje Krivaja teče prema jugu pored sela [[Mali Beograd|Malog Beograda]] i [[Zobnatica|Zobnatice]]. Na tom je dijelu njena toka Krivaja umjetno pregrađena. Tim je pregrađivanjem stvoreno [[Zobnatičko jezero]] (nastalo 1976.), dugo 5,5 km. Priobalje tog jezera s ergelom u Zobnatici turistički je potencijal. Dalje rijeka teče kroz [[Topolje (Bačka)|Topolje]]. | Dalje Krivaja teče prema jugu pored sela [[Mali Beograd|Malog Beograda]] i [[Zobnatica|Zobnatice]]. Na tom je dijelu njena toka Krivaja umjetno pregrađena. Tim je pregrađivanjem stvoreno [[Zobnatičko jezero]] (nastalo 1976.), dugo 5,5 km. Priobalje tog jezera s ergelom u Zobnatici turistički je potencijal. Dalje rijeka teče kroz [[Topolje (Bačka)|Topolje]]. Nakon Topolja teče prema jugozapadu. Kod [[Bajša|Bajše]] opet krivuda, ovog puta prema jugoistoku. Do ove točke tekla je pješčarskim dijelom Bačke, a poslije je u ravničarskom dijelu središnje Bačke. Dalje teče pored [[Mali Iđoš|Malog Iđoša]], [[Lovćenac|Lovćenca]] i [[Feketić]]a (uz rub [[Telečka (zaravan)|Telečke]]). Zadnjih 33 km do ušća izrazito meandrira ([[Beljanska bara]]). Ulijeva se u [[Veliki bački kanal]] kod [[Sveti Tomo (grad)|Sv. Tome (Sentomaša)]] i [[Turija (Sv. Tomo, Srbija)|Turije]]. Ušće je na 79 m nadmorske visine.<ref name=nagel/> | ||
[[Datoteka:KrivajaP.jpg|mini|desno|250px|Krivaja kod [[Pačir]]a.]] | [[Datoteka:KrivajaP.jpg|mini|desno|250px|Krivaja kod [[Pačir]]a.]] | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
U prošlosti joj tok nije bio reguliran pa joj je slijev obilovao barama i močvarama. Flora i fauna bile su barska vegetacija, obilovala je ribom, barskih pticama i divljači. Uz nju je bilo izvrsnih [[pašnjak]]a i [[sjenokos]]a. U gospodarstvu i ljudskom zemljopisu to se odrazilo u stvaranju i razvitku naselja, salaša i salašarskih šorova i ulica. Opskrbljenost vodom je stalna, atmosferski talozi su jedan od izvora. Sporo otjecanje vode smetalo je daljnjem razvitku i kakvoći života, pa se 1886. prvi put prišlo reguliranju vodotoka Krivaje. Kanaliziranje toka sprovedeno je od 1954. do 1966. godine. Posljedica je bio gubitak barskih biocenoza. Kanaliziranjem i reguliranjem steklo se nove uporabljive površine koje su kultivirane u njive. Daljnje reguliranje vodotoka bilo je gradnjom nekolicine akumulacijskih jezera. Razvitak industrije u Topolju rezultirao je zagađenjem. Dodatno onečišćavanje učinila je povećana uporaba umjetnih gnjojiva u poljodjelstvu te procjeđivanje fekalnih voda u naseljima.<ref name=nagel/> | U prošlosti joj tok nije bio reguliran pa joj je slijev obilovao barama i močvarama. <ref name=nagel/> Nosila je imena ''Duboka bara'', ''Potok bara'', ''Krivajski rit'' (mađ. Krivaja rét) između ostalog. Ponegdje se toliko razlijevala da je izgledala poput [[jezero|jezera]] — u literaturi postoje nazivi ''Okruglo jezero'' (lat. Bajsa Lacus, mađ. Kerek-tó), ''Krivudavo jezero'' (mađ. Kanyargós tó) itd.<ref>Hovány Lajos : Vizeink nyomában: különös tekintettel Északkelet-Bácskára. Grafoprodukt, Szabadka –. 2002. {{ISBN|978-86-83135-10-3}}. </ref> | ||
Flora i fauna bile su barska vegetacija, obilovala je ribom, barskih pticama i divljači. Uz nju je bilo izvrsnih [[pašnjak]]a i [[sjenokos]]a. U gospodarstvu i ljudskom zemljopisu to se odrazilo u stvaranju i razvitku naselja, salaša i salašarskih šorova i ulica. Opskrbljenost vodom je stalna, atmosferski talozi su jedan od izvora. Sporo otjecanje vode smetalo je daljnjem razvitku i kakvoći života, pa se 1886. prvi put prišlo reguliranju vodotoka Krivaje. Kanaliziranje toka sprovedeno je od 1954. do 1966. godine. Posljedica je bio gubitak barskih biocenoza. Kanaliziranjem i reguliranjem steklo se nove uporabljive površine koje su kultivirane u njive. Daljnje reguliranje vodotoka bilo je gradnjom nekolicine akumulacijskih jezera.<ref name=nagel/> Moguće je da su se vodoinženjeri vodili sviješću o Krivaji kao jezeru kada smislili grandiozni plan navodnjavati poljodjelske površine, te su 1980—ih godina osmislili sustav akumulacijskih jezera: kod Skendereva, kod Zobnatice, kod Krivaje i kod Panonije. Na tim su mjestima podignute betonske brane i voda je zadržana, da bi poplavila otprilike iste one okvire koji su postojali prije postupnog kanaliziranja Krivaje, odnosno prije 20. stoljeća. | |||
Razvitak industrije u Topolju rezultirao je zagađenjem. Dodatno onečišćavanje učinila je povećana uporaba umjetnih gnjojiva u poljodjelstvu te procjeđivanje fekalnih voda u naseljima.<ref name=nagel/> | |||
== Vidi == | == Vidi == | ||
Posljednja izmjena od 16. siječanj 2026. u 02:22
 | |
| Duljina | 121 km |
| Nadm. visina izvora | 107 m |
| Nadm. visina ušća | 79 m |
| Površina porječja | 956 km2 |
| Izvor | Subotička pješčara kod Žednika |
| Ušće | kod Sv. Tome i Turije |
| Države | Srbija |
| Gradovi | Mala Bosna, Žednik, Bajmak, Đurđin, Mali Beograd, Zobnatica, Topolje, Pačir, Stara Moravica, Krivaja, Bajša, Gornja Rogatica, Panonija, Mali Iđoš, Lovćenac, Feketić, Sv. Tomo |
| Slijev | Crnomorski |
| Ulijeva se u | Veliki bački kanal |
| Plovna od − do | – |
Krivaja (mađ. Bács-ér) je rijeka u Bačkoj. Često ju se zamijeni za rječicu Dolac koji je nešto zapadnije. Krivaja je desni pritok Velikog bačkog kanala.
Općenito
Ime je dobila po tom što je njen tok krivudav, posebice u donjem dijelu.
Izvire kod Male Bosne i Metkovićeva kraja, na području Telečke, no točno lociranje je skoro nemoguće, što je čest problem kad se pokušava locirati izvore ravničarske vodotokove. Nekoliko potoka se sastaje na tom prostoru. Neki autori početak Krivaje uzimaju za mjesto sastajanja tih potoka jugozapadno od Žednika, od kojih je najduži potok Pavlovac.
Obično se uzima da izvire na Pavlovačkoj pustari, a po nekima nastaje tek pri ušću Pavlovačke i Đurđinske doline. U pravom smislu, nastaje spajanjem više manjih rječica i potoka. Najvažniji su:[1]
- Pavlovačka dolina, koja nastaje na Pavlovcu kod Male Bosne
- Đurđinska dolina (Dolac, Tavankutska dolina), koja nastaje između Gornjega i Donjega Tavankuta
- Bajmočka dolina (danas kanalizirana – Bajmočki kanal).
Bajmočka dolina se nadovezuje na Đurđinsku dolinu pokraj Đurđina. [1]
Što se tiče pouzdanog dijela toka, može se reći da cijelim svojim tokom teče kroz Vojvodinu i time je najdulja takva rijeka. Površina njena slijeva je 956 km². Pripada crnomorskom slijevu. Duga je 121 km, nadmorska visina izvora je 107 m, a ušće 79 m.[1]
Izvorni tok Krivaje današnji je rukavac, potok koji teče kroz Bajmak.[2]
K jugu teče pored Pavlovačkog šora, Jožina Sela, Čovićevih salaša, prolazi ispod ceste između Male Pešte (istočno od Đurđina) i Žednika. Kod mjesta Kočande, na pola puta između Žednika i Malog Beograda, spajaju se Đurđinska i Pavlovačka dolina[1] (negdje smatraju da se to u Krivaju ulijeva rječica Dolac).
Dalje Krivaja teče prema jugu pored sela Malog Beograda i Zobnatice. Na tom je dijelu njena toka Krivaja umjetno pregrađena. Tim je pregrađivanjem stvoreno Zobnatičko jezero (nastalo 1976.), dugo 5,5 km. Priobalje tog jezera s ergelom u Zobnatici turistički je potencijal. Dalje rijeka teče kroz Topolje. Nakon Topolja teče prema jugozapadu. Kod Bajše opet krivuda, ovog puta prema jugoistoku. Do ove točke tekla je pješčarskim dijelom Bačke, a poslije je u ravničarskom dijelu središnje Bačke. Dalje teče pored Malog Iđoša, Lovćenca i Feketića (uz rub Telečke). Zadnjih 33 km do ušća izrazito meandrira (Beljanska bara). Ulijeva se u Veliki bački kanal kod Sv. Tome (Sentomaša) i Turije. Ušće je na 79 m nadmorske visine.[1]
Povijest
U prošlosti joj tok nije bio reguliran pa joj je slijev obilovao barama i močvarama. [1] Nosila je imena Duboka bara, Potok bara, Krivajski rit (mađ. Krivaja rét) između ostalog. Ponegdje se toliko razlijevala da je izgledala poput jezera — u literaturi postoje nazivi Okruglo jezero (lat. Bajsa Lacus, mađ. Kerek-tó), Krivudavo jezero (mađ. Kanyargós tó) itd.[3]
Flora i fauna bile su barska vegetacija, obilovala je ribom, barskih pticama i divljači. Uz nju je bilo izvrsnih pašnjaka i sjenokosa. U gospodarstvu i ljudskom zemljopisu to se odrazilo u stvaranju i razvitku naselja, salaša i salašarskih šorova i ulica. Opskrbljenost vodom je stalna, atmosferski talozi su jedan od izvora. Sporo otjecanje vode smetalo je daljnjem razvitku i kakvoći života, pa se 1886. prvi put prišlo reguliranju vodotoka Krivaje. Kanaliziranje toka sprovedeno je od 1954. do 1966. godine. Posljedica je bio gubitak barskih biocenoza. Kanaliziranjem i reguliranjem steklo se nove uporabljive površine koje su kultivirane u njive. Daljnje reguliranje vodotoka bilo je gradnjom nekolicine akumulacijskih jezera.[1] Moguće je da su se vodoinženjeri vodili sviješću o Krivaji kao jezeru kada smislili grandiozni plan navodnjavati poljodjelske površine, te su 1980—ih godina osmislili sustav akumulacijskih jezera: kod Skendereva, kod Zobnatice, kod Krivaje i kod Panonije. Na tim su mjestima podignute betonske brane i voda je zadržana, da bi poplavila otprilike iste one okvire koji su postojali prije postupnog kanaliziranja Krivaje, odnosno prije 20. stoljeća. Razvitak industrije u Topolju rezultirao je zagađenjem. Dodatno onečišćavanje učinila je povećana uporaba umjetnih gnjojiva u poljodjelstvu te procjeđivanje fekalnih voda u naseljima.[1]
Vidi
Izvori
- (srpski) Grad Subotica Kaponja-Kapunja, autor: Bilo nekad 8. srpnja 2012.
- (srpski) Grad Subotica. Zemljovid
- Mala prosvetina ekciklopedija, Treće izdanje (1985); Beograd: „Prosveta“; ISBN 86-07-00001-2
- Jovan Đ. Marković (1990): Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije Sarajevo: „Svjetlost“; ISBN 86-01-02651-6
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Z. Nagel: Krivaja u: (glavni urednik Slaven Bačić): Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 13 Ko – Kr. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2017., str. 121. ISBN 978-86-85103-03-2 (cjelina). Pristupljeno 16. siječnja 2026.
- ↑ (srpski) Bajmok kroz vekove (Bajmak kroz stoljeća)
- ↑ Hovány Lajos : Vizeink nyomában: különös tekintettel Északkelet-Bácskára. Grafoprodukt, Szabadka –. 2002. ISBN 978-86-83135-10-3.