Ivan I. Zrinski: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
nije uvezlo s hr.wikipedije
 
Nema sažetka uređivanja
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 67: Redak 67:
|}<noinclude>
|}<noinclude>


'''Ivan I. Zrinski''' ([[Zrin]](?), oko 1510(?) – Vinodol kod [[Hrastovica|Hrastovice]], [[19. svibnja]] [[1541.]]),<ref>{{Citiranje weba |title=Na današnji dan |url=https://nadanasnjidan.wordpress.com/2014/05/01/svibanj/ |url-status=live |archive-url= |archive-date=1. svibnja 2014. |access-date=4. rujna 2025. |website=nadanasnjidan.wordpress.com |page=}}</ref> [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|hrvatski]] velikaš i vojskovođa, borac protiv [[Osmanlije|Osmanlija]]. Bio je pripadnik roda [[Knezovi Zrinski|knezova Zrinskih]], jedan od braće (uz Jurja III. i Petra III.) [[Opsada Sigeta|sigetskog junaka]] [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole IV. Šubića Zrinskog]].<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/bez-premca-najslavniji-ratnicki-lik-u-hrvatskoj-povijesti-1332304 Bez premca najslavniji ratnički lik u hrvatskoj povijesti] vecernji.hr</ref>
'''Ivan I. Zrinski''' ([[Zrin]](?), oko 1510(?) – Vinodol kod [[Hrastovica|Hrastovice]], [[19. svibnja]] [[1541.]]),<ref>{{Citiranje weba |title=Na današnji dan |url=https://nadanasnjidan.wordpress.com/2014/05/01/svibanj/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160505163241/https://nadanasnjidan.wordpress.com/2014/05/01/svibanj/ |archive-date=1. svibnja 2014. |access-date=4. rujna 2025. |website=nadanasnjidan.wordpress.com |page=}}</ref> [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|hrvatski]] velikaš i vojskovođa, borac protiv [[Osmanlije|Osmanlija]]. Bio je pripadnik roda [[Knezovi Zrinski|knezova Zrinskih]], jedan od braće (uz Jurja III. i Petra III.) [[Opsada Sigeta|sigetskog junaka]] [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole IV. Šubića Zrinskog]].<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/bez-premca-najslavniji-ratnicki-lik-u-hrvatskoj-povijesti-1332304 Bez premca najslavniji ratnički lik u hrvatskoj povijesti] vecernji.hr</ref>


== Životopis ==
== Životopis ==
Redak 74: Redak 74:
Nakon jednog većeg prodora Osmanlija u [[Pounje]] braća Ivan i Nikola su sa svojom vojnom postrojbom pružili otpor. Od tada započinje razdoblje jake otvorene borbe između Zrinskih i osmanskih osvajača. Za svoje zasluge u borbi protiv Osmanlija braća su od kralja Ferdinanda dobili povelje za nove posjede, među kojima su bili [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnica]], [[Stari grad Ozalj|Ozalj]], [[Medvedgrad]] i [[Stari grad Čakovec|Čakovec]], kao i područje [[Vranski priorat|Vranskog priorata]].<ref>{{Citiranje weba |title=Obitelj Zrinski |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_11053 |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=4. rujna 2025. |website=arhinet.arhiv.hr |page=}}</ref> Vranski priorat su braća preuzeli 1941. godine na temelju darovnice koju im je kralj izdao početkom te godine.
Nakon jednog većeg prodora Osmanlija u [[Pounje]] braća Ivan i Nikola su sa svojom vojnom postrojbom pružili otpor. Od tada započinje razdoblje jake otvorene borbe između Zrinskih i osmanskih osvajača. Za svoje zasluge u borbi protiv Osmanlija braća su od kralja Ferdinanda dobili povelje za nove posjede, među kojima su bili [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnica]], [[Stari grad Ozalj|Ozalj]], [[Medvedgrad]] i [[Stari grad Čakovec|Čakovec]], kao i područje [[Vranski priorat|Vranskog priorata]].<ref>{{Citiranje weba |title=Obitelj Zrinski |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_11053 |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=4. rujna 2025. |website=arhinet.arhiv.hr |page=}}</ref> Vranski priorat su braća preuzeli 1941. godine na temelju darovnice koju im je kralj izdao početkom te godine.


U ljeto godine 1539. Ivan je s bratom Nikolom sudjelovao u likvidiranju odbjeglog habsburškog vojskovođe [[Ivan Katzianer|Ivana Kacianera]], kojeg je kralj Ferdinand, zbog njegovih vojnih neuspjeha i neovlaštenih pregovora s Turcima, dao [[Tamnica|utamničiti]], ali je on ubrzo pobjegao iz tamnice. Nakon što je dugo uspješno izbjegavao ponovno uhićenje, Kacianer je završio kod braće Zrinski, a oni su ga, pokazujući tako odanost kralju Ferdinandu, umorili na svom posjedu u Kostajnici.<ref>{{Citiranje weba |title=Hrvatski knezovi Zrinski i Frankopani |url=https://www.hismus.hr/media/documents/izdavastvo/ID-1-1971_Hrvatski_knezovi_Zrinski_i_Frankopani.pdf |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=4. rujna 2025. |website=hismus.hr  |page=8}}</ref>
U ljeto godine 1539. Ivan je s bratom Nikolom sudjelovao u likvidiranju odbjeglog habsburškog vojskovođe [[Ivan Katzianer|Ivana Katzianera]], kojeg je kralj Ferdinand, zbog njegovih vojnih neuspjeha i neovlaštenih pregovora s Turcima, dao [[Tamnica|utamničiti]], ali je on ubrzo pobjegao iz tamnice. Nakon što je dugo uspješno izbjegavao ponovno uhićenje, Kacianer je završio kod braće Zrinski, a oni su ga, pokazujući tako odanost kralju Ferdinandu, umorili na svom posjedu u Kostajnici.<ref>{{Citiranje weba |title=Hrvatski knezovi Zrinski i Frankopani |url=https://www.hismus.hr/media/documents/izdavastvo/ID-1-1971_Hrvatski_knezovi_Zrinski_i_Frankopani.pdf |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=4. rujna 2025. |website=hismus.hr  |page=8}}</ref>


Godine 1540., kad je velika osmanska vojska (oko {{n|30 000}} ljudi) upala u [[Pounje]] i napala Kostajnicu i Zrin,<ref>{{Citiranje weba |title=Zagrebački biskupi i Zagrebački kaptol u obrani Banovine od Osmanlija sredinom 16. stoljeća |url=https://www.matica.hr/hr/650/zagrebacki-biskupi-i-zagrebacki-kaptol-u-obrani-banovine-od-osmanlija-sredinom-16-stoljeca-31666/ |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=4. rujna 2025. |website=matica.hr |page=}}</ref> knez Ivan je iz svoje utvrde [[Gvozdansko (utvrda)|Gvozdansko]] zatražio pomoć od habsburških vojnih zapovjednika. Cijelo je Pounje tada postalo ratno poprište, a općem metežu je pridonio i sukob Zrinskih sa zagrebačkim biskupom [[Šimun Erdődy|Šimunom Erdődyjem]]. U tom sukobu Ivan Zrinski smrtno je stradao dok je sa svojim postrojbama 1541. godine opsjedao biskupovu utvrdu Vinodol kod [[Hrastovica|Hrastovice]].<ref>{{Citiranje weba |title=Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Ban Petar Keglević |url=https://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Ban_Petar_Keglevi%C4%87 |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=4. rujna 2025. |website=wikisource.org |page=}}</ref>
Godine 1540., kad je velika osmanska vojska (oko {{n|30 000}} ljudi) upala u [[Pounje]] i napala Kostajnicu i Zrin,<ref>{{Citiranje weba |title=Zagrebački biskupi i Zagrebački kaptol u obrani Banovine od Osmanlija sredinom 16. stoljeća |url=https://www.matica.hr/hr/650/zagrebacki-biskupi-i-zagrebacki-kaptol-u-obrani-banovine-od-osmanlija-sredinom-16-stoljeca-31666/ |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=4. rujna 2025. |website=matica.hr |page=}}</ref> knez Ivan je iz svoje utvrde [[Gvozdansko (utvrda)|Gvozdanskog]] zatražio pomoć od habsburških vojnih zapovjednika. Cijelo je Pounje tada postalo ratno poprište, a općem metežu je pridonio i sukob Zrinskih sa zagrebačkim biskupom [[Šimun Erdődy|Šimunom Erdődyjem]]. U tom sukobu Ivan Zrinski smrtno je stradao dok je sa svojim postrojbama 1541. godine opsjedao biskupovu utvrdu Vinodol kod [[Hrastovica|Hrastovice]].<ref>{{Citiranje weba |title=Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Ban Petar Keglević |url=https://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Ban_Petar_Keglevi%C4%87 |url-status=live |archive-url= |archive-date= |access-date=4. rujna 2025. |website=wikisource.org |page=}}</ref>


== Vidi još ==
== Vidi još ==

Posljednja izmjena od 24. studeni 2025. u 16:14

Ivan I. Zrinski
Zidine utvrde Zrin, gdje je najvjerojatnije rođen Ivan I. Zrinski
knez
Matična kuća Zrinski
Rođenje – oko 1510.(?)
Smrt 19. svibnja 1541.
Otac Nikola III. Zrinski
Majka Jelena Karlović Krbavska
Supruga
Djeca
Nacionalnost Hrvat
Vjera katolička
Dužnosti

Ivan I. Zrinski (Zrin(?), oko 1510(?) – Vinodol kod Hrastovice, 19. svibnja 1541.),[1] hrvatski velikaš i vojskovođa, borac protiv Osmanlija. Bio je pripadnik roda knezova Zrinskih, jedan od braće (uz Jurja III. i Petra III.) sigetskog junaka Nikole IV. Šubića Zrinskog.[2]

Životopis

Knez Ivan I. Zrinski rođen je početkom 16. stoljeća, oko 1510. godine,[3] najvjerojatnije u utvrdi Zrin, kao jedan od šestero djece hrvatskog kneza Nikole III. Zrinskog i njegove supruge Jelene Karlović Krbavske, među kojima četiri sina i dvije kćeri. Prema nekim izvorima Ivan je bio stariji brat kasnijeg branitelja Sigeta Nikole.[4] U raspoloživim izvorima nema puno podataka o njegovim mlađim danima. Zna se da je s bratom Nikolom podržavao oca i ujaka, kneza Ivana Torkvata Karlovića Krbavskog, u Cetingradskom izboru Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskoga kralja 1527. godine,[5] te i nakon toga iskazivao odanost prema moćnoj habsburškoj dinastiji, što je omogućilo jačanje statusa Zrinskih i održavanje obrambenog sustava na granici prema osmanskim okupiranim područjima. Jedno vrijeme nastojao je s Osmanlijama održavati kakvo-takvo primirje na granici pa je pristao plaćati im godišnji danak i tolerirati njihov prolazak kroz svoje posjede.

Nakon jednog većeg prodora Osmanlija u Pounje braća Ivan i Nikola su sa svojom vojnom postrojbom pružili otpor. Od tada započinje razdoblje jake otvorene borbe između Zrinskih i osmanskih osvajača. Za svoje zasluge u borbi protiv Osmanlija braća su od kralja Ferdinanda dobili povelje za nove posjede, među kojima su bili Kostajnica, Ozalj, Medvedgrad i Čakovec, kao i područje Vranskog priorata.[6] Vranski priorat su braća preuzeli 1941. godine na temelju darovnice koju im je kralj izdao početkom te godine.

U ljeto godine 1539. Ivan je s bratom Nikolom sudjelovao u likvidiranju odbjeglog habsburškog vojskovođe Ivana Katzianera, kojeg je kralj Ferdinand, zbog njegovih vojnih neuspjeha i neovlaštenih pregovora s Turcima, dao utamničiti, ali je on ubrzo pobjegao iz tamnice. Nakon što je dugo uspješno izbjegavao ponovno uhićenje, Kacianer je završio kod braće Zrinski, a oni su ga, pokazujući tako odanost kralju Ferdinandu, umorili na svom posjedu u Kostajnici.[7]

Godine 1540., kad je velika osmanska vojska (oko 30 000 ljudi) upala u Pounje i napala Kostajnicu i Zrin,[8] knez Ivan je iz svoje utvrde Gvozdanskog zatražio pomoć od habsburških vojnih zapovjednika. Cijelo je Pounje tada postalo ratno poprište, a općem metežu je pridonio i sukob Zrinskih sa zagrebačkim biskupom Šimunom Erdődyjem. U tom sukobu Ivan Zrinski smrtno je stradao dok je sa svojim postrojbama 1541. godine opsjedao biskupovu utvrdu Vinodol kod Hrastovice.[9]

Vidi još

Izvori

  1. ↑ Na današnji dan. nadanasnjidan.wordpress.com 0. Pristupljeno 4. rujna 2025.
  2. ↑ Bez premca najslavniji ratnički lik u hrvatskoj povijesti vecernji.hr
  3. ↑ MyHeritage Family Trees. myheritage.com 0. Pristupljeno 4. rujna 2025.
  4. ↑ Nikola IV. Šubić Zrinski. matica.hr 0. Pristupljeno 4. rujna 2025.
  5. ↑ Zrinski. enciklopedija.hr 0. Pristupljeno 4. rujna 2025.
  6. ↑ Obitelj Zrinski. arhinet.arhiv.hr 0. Pristupljeno 4. rujna 2025.
  7. ↑
    • Parametar pages nije dopušten u klasi web
    • Parametar page nije dopušten u klasi web

  8. ↑ Zagrebački biskupi i Zagrebački kaptol u obrani Banovine od Osmanlija sredinom 16. stoljeća. matica.hr 0. Pristupljeno 4. rujna 2025.
  9. ↑ Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Ban Petar Keglević. wikisource.org 0. Pristupljeno 4. rujna 2025.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ivan_I._Zrinski&oldid=631865"