Sulfidi: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '<!--'''Su(.*)'''-->' u '' |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
'''Sulfid''' (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''sulphur'': [[sumpor]]) je [[Soli|sol]] ili [[Esteri|ester]] [[sumporovodik]]a (H<sub>2</sub>S), dvočlani (binarni) [[kemijski spoj]] [[sumpor]]a s [[metal]]ima, metaloidima ili [[Organska kemija|organskim skupinama]] (R). Među [[Anorganska kemija|anorganskim]] sulfidima, u kojima je stupanj [[Oksidacijski broj|oksidacije]] sumpora –II (sadrže sulfid-[[ion]], S<sup>2–</sup>), razlikuju se hidrogensulfidi (opća formula M<sup>I</sup>HS, gdje je M<sup>I</sup> [[Valencija (kemija)|jednovalentni]] [[metal]]) i neutralni sulfidi (M<sup>I</sup><sub>2</sub>S). U vodi su topljivi samo sulfidi [[Alkalijski metali|alkalijskih metala]]. Poznato je oko 600 sulfidnih [[mineral]]a, od kojih su mnogi sadržani u [[ruda]]ma važnima za dobivanje metala, kao što su [[Olovo (element)|olovo]] (na primjer galenit ili [[olovni sjajnik]], PbS), [[Bakar (element)|bakar]] ([[halkopirit]], CuFeS<sub>2</sub>), [[cink]] ([[sfalerit]], ZnS), [[živa]] ([[cinabarit]] ili rumenica, HgS), [[antimon]] ([[antimonit]], Sb<sub>2</sub>S<sub>3</sub>) i drugi. Organski sulfidi mogu biti polu[[esteri]] ([[tioli]], R–SH) i neutralni esteri (tioeteri, R–S–R´). <ref> '''sulfidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58716] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. 6. 2020. </ref> | '''Sulfid''' (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''sulphur'': [[sumpor]]) je [[Soli|sol]] ili [[Esteri|ester]] [[sumporovodik]]a (H<sub>2</sub>S), dvočlani (binarni) [[kemijski spoj]] [[sumpor]]a s [[metal]]ima, metaloidima ili [[Organska kemija|organskim skupinama]] (R). Među [[Anorganska kemija|anorganskim]] sulfidima, u kojima je stupanj [[Oksidacijski broj|oksidacije]] sumpora –II (sadrže sulfid-[[ion]], S<sup>2–</sup>), razlikuju se hidrogensulfidi (opća formula M<sup>I</sup>HS, gdje je M<sup>I</sup> [[Valencija (kemija)|jednovalentni]] [[metal]]) i neutralni sulfidi (M<sup>I</sup><sub>2</sub>S). U vodi su topljivi samo sulfidi [[Alkalijski metali|alkalijskih metala]]. Poznato je oko 600 sulfidnih [[mineral]]a, od kojih su mnogi sadržani u [[ruda]]ma važnima za dobivanje metala, kao što su [[Olovo (element)|olovo]] (na primjer galenit ili [[olovni sjajnik]], PbS), [[Bakar (element)|bakar]] ([[halkopirit]], CuFeS<sub>2</sub>), [[cink]] ([[sfalerit]], ZnS), [[živa]] ([[cinabarit]] ili rumenica, HgS), [[antimon]] ([[antimonit]], Sb<sub>2</sub>S<sub>3</sub>) i drugi. Organski sulfidi mogu biti polu[[esteri]] ([[tioli]], R–SH) i neutralni esteri (tioeteri, R–S–R´). <ref> '''sulfidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58716] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. 6. 2020. </ref> | ||
== Podjela po sjaju == | |||
Glede sjaja po po staroj rudarskoj podjeli sulfidne minerale se dijelilo na pakovine, sjajnike, blistavce i sinjavce. [[Pakovine (mineralogija)|Pakovine]] su poput svih pakovina bile metalnoga sjaja, neprozirne, svjetlijih boja, uglavnom veće tvrdoće, a za sulfidne je važilo da su crnoga [[crt]]a, bez izrazite [[kalavost]]i i krhke. U njih je spadao [[pirit]]. [[Sjajnik]]e je karakterizirao jaki kovni sjaj, neprozirnost, uglavnom siva boja i crn crt, uglavnom mala tvrdoće i često savršena kalavosti. U njih je spadao [[galenit]]. [[Blistavac|Blistavcima]] je bio svojstven dijamantni sjaj, krhkost, ponekad su bili providni, tvrdoća većinom mala, kalavost dobra. U njih je spadao [[sfalerit]]. [[Sinjavac|Sinjavce]] je karakterizirao kovni sjaj, neprozirnost, krhkost, boje tamonosive i sive, crt je crn, tvrdoća mala i nepostojanje kalavosti. U njih je spadao [[tetradrit]]. U prošlosti je smatran sulfidnim mineralom, a zapravo pripada sulfosolima.<ref>[https://www.hpm.hr/hr/Doga%C4%91anja/Doga%C4%91anje/Mala_%C5%A1kola_mineralogije_%E2%80%93_6_6114 '' Mala škola mineralogije – 6'']. Hrvatski prirodoslovni muzej. Pristupljeno 20. veljače 2026.</ref> | |||
== Primjeri == | == Primjeri == | ||
| Redak 41: | Redak 44: | ||
|- | |- | ||
|} | |} | ||
== Vidi == | |||
*[[Sulfati]] | |||
*[[Sulfiti]] | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Sulfidi| ]] | ||
Posljednja izmjena od 20. veljača 2026. u 20:22
Sulfid (prema lat. sulphur: sumpor) je sol ili ester sumporovodika (H2S), dvočlani (binarni) kemijski spoj sumpora s metalima, metaloidima ili organskim skupinama (R). Među anorganskim sulfidima, u kojima je stupanj oksidacije sumpora –II (sadrže sulfid-ion, S2–), razlikuju se hidrogensulfidi (opća formula MIHS, gdje je MI jednovalentni metal) i neutralni sulfidi (MI2S). U vodi su topljivi samo sulfidi alkalijskih metala. Poznato je oko 600 sulfidnih minerala, od kojih su mnogi sadržani u rudama važnima za dobivanje metala, kao što su olovo (na primjer galenit ili olovni sjajnik, PbS), bakar (halkopirit, CuFeS2), cink (sfalerit, ZnS), živa (cinabarit ili rumenica, HgS), antimon (antimonit, Sb2S3) i drugi. Organski sulfidi mogu biti poluesteri (tioli, R–SH) i neutralni esteri (tioeteri, R–S–R´). [1]
Podjela po sjaju
Glede sjaja po po staroj rudarskoj podjeli sulfidne minerale se dijelilo na pakovine, sjajnike, blistavce i sinjavce. Pakovine su poput svih pakovina bile metalnoga sjaja, neprozirne, svjetlijih boja, uglavnom veće tvrdoće, a za sulfidne je važilo da su crnoga crta, bez izrazite kalavosti i krhke. U njih je spadao pirit. Sjajnike je karakterizirao jaki kovni sjaj, neprozirnost, uglavnom siva boja i crn crt, uglavnom mala tvrdoće i često savršena kalavosti. U njih je spadao galenit. Blistavcima je bio svojstven dijamantni sjaj, krhkost, ponekad su bili providni, tvrdoća većinom mala, kalavost dobra. U njih je spadao sfalerit. Sinjavce je karakterizirao kovni sjaj, neprozirnost, krhkost, boje tamonosive i sive, crt je crn, tvrdoća mala i nepostojanje kalavosti. U njih je spadao tetradrit. U prošlosti je smatran sulfidnim mineralom, a zapravo pripada sulfosolima.[2]
Primjeri
| Formula | Talište (°C) | Vrelište (°C) | CAS broj | |
|---|---|---|---|---|
| H2S | Sumporovodik je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja. Sporedni je proizvod pri dobivanju nafte, prirodnoga plina i koksa, prerađuje se u sumpor ili sumporov dioksid. Poznat je kao reagens u klasičnoj kemijskoj analizi. | −85,7 | −60,2 | 7783-06-4 |
| CdS | Kadmijev sulfid služi kao fosforescent u televizijskim i radarskim sustavima, a zbog dobrih fotoelektričnih svojstava i u poluvodičkoj elektronici (fotoćelija). | 1 750 | 1306-23-6 | |
| CaSx | Kalcijev polisulfid (sumporno vapno) tradicionalni je fungicid u vrtlarstvu. | |||
| CS2 | Ugljikov disulfid je prethodnik organosumpornih spojeva. | −111,6 | 46 | 75-15-0 |
| PbS | Olovni sulfid se koristi u infracrvenim senzorima. | 1 114 | 1314-87-0 | |
| MoS2 | Molibdenov disulfid, mineral molibdenit, koristi se kao katalizator za uklanjanje sumpora iz fosilnih goriva; također kao kvalitetno mazivo za primjenu na visokim temperaturama i visokim tlakovima. | 1317-33-5 | ||
| Cl–CH2CH2–S–CH2CH2–Cl | Iperit, diklordietil-sulfid, je bojni otrov plikavac, osim što uzrokuje stvaranje plikova na koži, on je težak stanični otrov koji oštećuje kapilare. | 13–14 | 217 | 505-60-2 |
| Ag2S | Srebrni sulfid je sastojak nećistoće na površini srebra (korozija). | 21548-73-2 | ||
| Na2S | Natrijev sulfid se kao hidrat koristi u proizvodnji natronskog papira i kao prethodnik organosumpornih spojeva. | 920 | 1 180 | 1313-82-2 |
| ZnS | Cinkov sulfid se dobiva iz otopine cinkova sulfata taloženjem topljivim sulfidima. Koristi se kao bijela boja, sâm ili kao sastojak litopona, smjese cinkova sulfida i barijeva sulfata. Kristalizirani cinkov sulfid koji sadrži malo teških metala služi za izradu detektora za ionizirajuće i rendgensko zračenje te za zaslone katodnih cijevi, jer svjetluca djelovanjem toga zračenja, odnosno katodnih zraka. | 1185 | 1314-98-3 | |
| C6H4S | Polifenilen sulfid je polimer koji se obično naziva "sulfar". | 26125-40-6 25212-74-2 | ||
| SeS2 | Selenijev disulfid je antifungalno sredstvo koje se koristi u pripravcima protiv peruti, na primjer Selsun Blue. Prisutnost visoko toksičnog selenija u kozmetičkim proizvodima predstavlja opću opasnost za zdravlje i okoliš. | < 100 | 7488-56-4 | |
| FeS2 | Pirit je glavni izvor sumpora i njegovih spojeva. Koristi se gotovo isključivo u proizvodnji sumporne kiseline, a samo iznimno i za dobivanje željeza. | 600 | 1317-66-4 |
Vidi
Izvori
- ↑ sulfidi, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. 6. 2020.
- ↑ Mala škola mineralogije – 6. Hrvatski prirodoslovni muzej. Pristupljeno 20. veljače 2026.