Kukujevci: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Kukujevci'''-->{{ | <!--'''Kukujevci'''-->{{Infookvir naselje | ||
| ime = Kukujevci | | ime = Kukujevci | ||
| ime_genitiv = | | ime_genitiv = | ||
| Redak 150: | Redak 150: | ||
Jedno je od srijemskih sela teško pogođenih [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]] za vrijeme [[Domovinski rat|srpske oružane agresije]] na [[Hrvatska|Hrvatsku]], iza kojih su stajale stranka [[SPO|Srpske narodne obnove]] [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]] i [[Srpska radikalna stranka]] [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]]. | Jedno je od srijemskih sela teško pogođenih [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]] za vrijeme [[Domovinski rat|srpske oružane agresije]] na [[Hrvatska|Hrvatsku]], iza kojih su stajale stranka [[SPO|Srpske narodne obnove]] [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]] i [[Srpska radikalna stranka]] [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]]. | ||
Ovdje su mjesni Hrvati bili izloženi strašnim prijetnjama, otpuštanjem s posla, brutalnim premlaćivanjima i ubojstvima, pri čemu su u tim zločinima u prvim fazama sudjelovale redovne policijske snage Srbije, dok su paravojne formacije činile ubojstva.<ref name="prognano20tisuca">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6412 Radio Subotica na hrvatskom] Đuro Gašparović: Iz Srijema prognano 20 tisuća Hrvata, pristupljeno 1. rujna 2011.</ref> Ubojstva [[ubojstvo obitelji Matijević|cijelih obitelji]] prolazila su prešućena u medijima, policijski neistraživana i sudski zataškana.<ref name=oteta>{{ | Ovdje su mjesni Hrvati bili izloženi strašnim prijetnjama, otpuštanjem s posla, brutalnim premlaćivanjima i ubojstvima, pri čemu su u tim zločinima u prvim fazama sudjelovale redovne policijske snage Srbije, dok su paravojne formacije činile ubojstva.<ref name="prognano20tisuca">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6412 Radio Subotica na hrvatskom] Đuro Gašparović: Iz Srijema prognano 20 tisuća Hrvata, pristupljeno 1. rujna 2011.</ref> Ubojstva [[ubojstvo obitelji Matijević|cijelih obitelji]] prolazila su prešućena u medijima, policijski neistraživana i sudski zataškana.<ref name=oteta>{{Citiranje weba | ||
|url= http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/43-glas-hrsvijeta/57274-prije-28-godina-oteta-i-ubijena-hrvatska-obitelj-matijevic | |url= http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/43-glas-hrsvijeta/57274-prije-28-godina-oteta-i-ubijena-hrvatska-obitelj-matijevic | ||
|title=Prije 28 godina oteta i ubijena hrvatska obitelj Matijević | |title=Prije 28 godina oteta i ubijena hrvatska obitelj Matijević | ||
| Redak 160: | Redak 160: | ||
</ref> | </ref> | ||
Stanovnici [[Hrvati]] su 1993. godine ubijeni u svojoj kući iz automatskog oružja, a stanovnike su ubijali još 1995. godine, pri čemu, prema izjavama srbijanskog [[Helsinški odbor|Helsinškog odbora]], srbijanski MUP uopće nije pokušavao rasvijetliti te slučajeve.<ref>{{srp oznaka}} {{ | Stanovnici [[Hrvati]] su 1993. godine ubijeni u svojoj kući iz automatskog oružja, a stanovnike su ubijali još 1995. godine, pri čemu, prema izjavama srbijanskog [[Helsinški odbor|Helsinškog odbora]], srbijanski MUP uopće nije pokušavao rasvijetliti te slučajeve.<ref>{{srp oznaka}} {{Citiranje weba|url=http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm|title=Dnevnik|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm|archivedate=11 veljače 2008|accessdate=9 srpnja 2007}} Teror glasan, država nema: Izvješće Helsinškog odbora, 19. veljače 2003.</ref> | ||
U tom je dijelu Srijema ubijeno sedmoro ljudi, od kojih su njih šestero masakrirali. U samim Kukujevcima je prije rata bilo 500 hrvatskih obitelji, a danas ih je ostalo svega pet.<ref name="prognano20tisuca"/> | U tom je dijelu Srijema ubijeno sedmoro ljudi, od kojih su njih šestero masakrirali. U samim Kukujevcima je prije rata bilo 500 hrvatskih obitelji, a danas ih je ostalo svega pet.<ref name="prognano20tisuca"/> | ||
Posljednja izmjena od 19. studeni 2021. u 10:06
| Kukujevci | |
|---|---|
| Koordinate: 45°04′N 19°20′E / 45.067°N 19.333°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Srijemski okrug |
| Općina | Šid |
| Površina | |
| - Ukupna | 32.7 km² |
| Visina | 93 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 2.252 |
| - Gustoća | 69 st./km² |
| Poštanski broj | 22224 |
| Pozivni broj | 022 |
| Registarska oznaka | SM |
| Zemljovid | |
  Kukujevci | |
Kukujevci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.
Zemljopisni položaj[uredi]
Nalaze se na 45° 4' 14" sjeverne zemljopisne dužine i 19° 20' 26" istočne zemljopisne dužine, na 93 metra nadmorske visine.
Upravna organizacija[uredi]
Pripadaju općini Šid.
Povijest[uredi]
Prvi put se u povijesti Kukujevci spominje pod imenom Kukej 1275. godine. Kasnije je zabilježen i naziv Kukurkudhel. U jednoj povelji mađarskog kralja Matije Korvina iz 1484. također je spomenuto ime mjesta.
Već u srednjem vijeku se zna da je selo većinom katoličko. 1736. godine, Kukujevci su jedno od 14 čistohrvatskih naselja u Srijemu. Krajem 19. stoljeća u selo se doseljavaju Nijemci. U to doba su Kukujevci imali 1483. stanovnika. Po popisu iz 1910. godine, broj stanovnika se povećao na 2287. Do početka Domovinskog rata, selo je imalo svega 1% srpskog pravoslavnog življa[1], dok se taj odnos sada okrenuo, pa toliko sada ima katolika.
Agresija na Hrvatsku[uredi]
Jedno je od srijemskih sela teško pogođenih etničkim čišćenjem za vrijeme srpske oružane agresije na Hrvatsku, iza kojih su stajale stranka Srpske narodne obnove Vuka Draškovića i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja.
Ovdje su mjesni Hrvati bili izloženi strašnim prijetnjama, otpuštanjem s posla, brutalnim premlaćivanjima i ubojstvima, pri čemu su u tim zločinima u prvim fazama sudjelovale redovne policijske snage Srbije, dok su paravojne formacije činile ubojstva.[2] Ubojstva cijelih obitelji prolazila su prešućena u medijima, policijski neistraživana i sudski zataškana.[3]
Stanovnici Hrvati su 1993. godine ubijeni u svojoj kući iz automatskog oružja, a stanovnike su ubijali još 1995. godine, pri čemu, prema izjavama srbijanskog Helsinškog odbora, srbijanski MUP uopće nije pokušavao rasvijetliti te slučajeve.[4]
U tom je dijelu Srijema ubijeno sedmoro ljudi, od kojih su njih šestero masakrirali. U samim Kukujevcima je prije rata bilo 500 hrvatskih obitelji, a danas ih je ostalo svega pet.[2]
8. kolovoza 1995. su osobe u odorama razbijali prozore i ulazna vrata Hrvatima i istjerivali ukućane iz kuće, a svi koji su pružili otpor su premlaćeni.
Isto se dogodilo i sumještanima Srbima koji su pokušali zaštiti svoje sumještane.
Nakon ovoga je krenuo masovni izgon Hrvata iz Kukujevaca, a potom i u susjednom Gibarcu.
Promjena imena mjesta[uredi]
Kako bi se zatro svaki trag hrvatstva u selu, novonaseljeno srpsko stanovništvo (iz Hrvatske i BiH) odlučilo je krajem 2007. godine promijeniti ime sela u Lazarevo.[1]. Čeka se još službeno odobrenje iz Beograda. Imena ulica u mjestu već su prije promijenjena, tako da više nema ulice Matije Gupca, Vladimira Nazora, Maršala Tita i dr., već su preimenovane u ulice cara Lazara, Miloša Obilića, srpskih vladara, svetog Save i vojvode Putnika.
Stanovništvo[uredi]
Prije agresije na Hrvatsku, u Kukujevcima je 1991. godine živilo 89,07% Hrvata[5].
Poznati Kukujevčani[uredi]
- Živko Bertić, pisac
- Ljubica Kolarić-Dumić, spisateljica
- Ivana Paradžiković, televizijska voditeljica, urednica i novinarka
- Petar Masnić, katolički svećenik, organizator pokreta otpora u drugom svjetskom ratu, vijećnik Avnoja, zastupnik u Ustavotvornoj i Narodnoj skupštini FNRJ
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Nacional Srbi mijenjaju imena hrvatskih sela u Vojvodini, 7. studenoga 2007. (u pismohrani archive.org 8. studenoga 2007.)
- ↑ 2,0 2,1 Radio Subotica na hrvatskom Đuro Gašparović: Iz Srijema prognano 20 tisuća Hrvata, pristupljeno 1. rujna 2011.
- ↑ Zlatko Pinter (23. travnja 2020.). "Prije 28 godina oteta i ubijena hrvatska obitelj Matijević". http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/43-glas-hrsvijeta/57274-prije-28-godina-oteta-i-ubijena-hrvatska-obitelj-matijevic Pristupljeno 23. travnja 2020.
- ↑ (srp.) "Dnevnik". Inačica izvorne stranice arhivirana 11 veljače 2008. http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Pristupljeno 9 srpnja 2007 Teror glasan, država nema: Izvješće Helsinškog odbora, 19. veljače 2003.
- ↑ Glas Koncila Divan je kićeni Srijem, 4. srpnja 2004. (u pismohrani archive.org 14. srpnja 2004.)
Vanjske poveznice[uredi]
- (engl.) Položaj
- (engl.) Izvješće na aimpress.ch Glavom u pijesku
- Hrvatska riječ Obilježena deseta obljetnica iseljavanja brojnih Hrvata iz Srijema
- Hrvatska riječ Inzistirajmo na zajedništvu (u pismohrani archive.is)
- PREUSMJERI Predložak:Naselja u sastavu Općine Šid