Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Portal:Hrvatska: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Oznaka: uklanjanje ručnim načinom
 
Nisu prikazane 4 međuinačice
Redak 6: Redak 6:
   <p>Lijepa naša domovino</p>  
   <p>Lijepa naša domovino</p>  
</div>
</div>
 
<div class="container">
<div class="container">
   <div class="row">
   <div class="row">
Redak 13: Redak 12:
       <p>Područje današnje Hrvatske bilo je oduvijek vrlo bogato životinjskim i biljnim svijetom pa slijedom toga pogodno za život ljudi.Područje koje je danas poznato kao Hrvatska je prvi put naseljeno sredinom paleolitika, a kasnije i u neolitiku. Povijest bilježi i kolonizaciju Ilira, Kelta te Grka u prvom tisućljeću prije Krista. Ilirska su plemena osnovala nekoliko država koje su jednu za drugom osvojili Rimljani u drugom i prvom stoljeću prije Krista. [[Hrvatska povijest|Više u sljedećem članku]] </p>
       <p>Područje današnje Hrvatske bilo je oduvijek vrlo bogato životinjskim i biljnim svijetom pa slijedom toga pogodno za život ljudi.Područje koje je danas poznato kao Hrvatska je prvi put naseljeno sredinom paleolitika, a kasnije i u neolitiku. Povijest bilježi i kolonizaciju Ilira, Kelta te Grka u prvom tisućljeću prije Krista. Ilirska su plemena osnovala nekoliko država koje su jednu za drugom osvojili Rimljani u drugom i prvom stoljeću prije Krista. [[Hrvatska povijest|Više u sljedećem članku]] </p>
     </div>
     </div>
     <div class="col-sm-4">
     <div class="col-sm-4">
       <h3>Povijesni članak tjedna</h3>
       <h3>Povijesni članak tjedna</h3>
Redak 60: Redak 58:
     <div class="col-sm-4">
     <div class="col-sm-4">
       <h3> Šport</h3>
       <h3> Šport</h3>
         <p>S obzirom na broj stanovnika i novca koji se potroši na šport, Hrvatska postiže značajne športske rezultate na mnogim svjetskim natjecanjima. Osobiti uspjesi su zapaženi u ekipnim športovima kao ([[nogomet]], [[rukomet]], [[vaterpolo]], [[veslanje]]) te u pojedinačnim športovima kao ([[tenis]], [[skijanje]]). [[Šport u Hrvatskoj|<Više u sljedećem članku]]</p>
         <p>S obzirom na broj stanovnika i novca koji se potroši na šport, Hrvatska postiže značajne športske rezultate na mnogim svjetskim natjecanjima. Osobiti uspjesi su zapaženi u ekipnim športovima kao ([[nogomet]], [[rukomet]], [[vaterpolo]], [[veslanje]]) te u pojedinačnim športovima kao ([[tenis]], [[skijanje]]). [[Šport u Hrvatskoj|Više u sljedećem članku]]</p>
 
     </div>
     </div>
     <div class="col-sm-4">
     <div class="col-sm-4">

Posljednja izmjena od 4. srpanj 2023. u 09:36

Lijepa naša domovino

Povijest

Područje današnje Hrvatske bilo je oduvijek vrlo bogato životinjskim i biljnim svijetom pa slijedom toga pogodno za život ljudi.Područje koje je danas poznato kao Hrvatska je prvi put naseljeno sredinom paleolitika, a kasnije i u neolitiku. Povijest bilježi i kolonizaciju Ilira, Kelta te Grka u prvom tisućljeću prije Krista. Ilirska su plemena osnovala nekoliko država koje su jednu za drugom osvojili Rimljani u drugom i prvom stoljeću prije Krista. Više u sljedećem članku

Povijesni članak tjedna

Operativna zona Jadransko primorje (njem. Operationszone Adriatisches Küstenland (OZAK) ili kolokvijalno Operationszone Adria, tal. Zona d'operazioni del Litorale adriatico, slov. Operacijska cona Jadransko primorje), kao de facto upravna jedinica nacističke Njemačke na sjevernojadranskoj obali stvoren 1. listopada 1943. godine[1] tijekom 2. svjetskog rata. Stvorena je od teritorija koji su prethodno bili pod kontrolom fašističke Italije sve do njemačke invazije na nju. Pročitajte opširnije u sljedećem članku

Povijesna slika tjedna

Matoš na klupi, djelo Ivana Kožarića, Zagreb

Zemljopis

Hrvatska je istočno Europska zemlja koja graniči s Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom, Slovenijom, Srbijom, Crnom Gorom i preko mora graniči s Italijom.

Prostorno se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu Više u sljedećem članku

Gradovi i naselja

Teritorijalno-upravno podijeljena je na 21 županiju, uključujući Grad Zagreb sa statusom županije. U Hrvatskoj trenutno ima 428 općina. Ovdje možete pronaći više podataka o županijama i općinama u Hrvatskoj

Slika tjedna

[[Datoteka:|thumb|center]]

Kultura

Kultura u Hrvatskoj ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: Hrvati naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani. Zbog svog geografskog položaja, Hrvatska predstavlja mješavinu četiri različite kulturne sfere: Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo, ali i dio Srednje i Mediteranske Europe. Više u sljedećem članku

Životopis tjedna

Mila Elegović (Zagreb, 13. lipnja 1970.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica i pjevačica.Završila je Akademiju dramskih umjetnosti i baletnu školu. Poznata je po mnogim ulogama, kako kazališnim tako i televizijskim, među kojima je i uloga Irene Grobnik u seriji Bitange i princeze. Više u sljedećem članku

Slika tjedna

Datoteka:Vladimir Vidric.jpgŽ200px
Vladimir Vidrić

Šport

S obzirom na broj stanovnika i novca koji se potroši na šport, Hrvatska postiže značajne športske rezultate na mnogim svjetskim natjecanjima. Osobiti uspjesi su zapaženi u ekipnim športovima kao (nogomet, rukomet, vaterpolo, veslanje) te u pojedinačnim športovima kao (tenis, skijanje). Više u sljedećem članku

Športska slika tjedna

Andrej Kramarić 2018.

Športski životopis tjedna

Josip Balatinac (Kneževo, 7. ožujka 1979.), hrvatski nogometaš.Nogometom se počeo baviti igrajući za kadete Osijeka. U klubu je ostao dugo vremena, sve do svoje 27. godine. U međuvremenu je ponio i kapetansku vrpcu kluba, te skupio 5 utakmica za U-19 reprezentaciju, i 8 za reprezentaciju U-21. 1999. je nastupio na Svjetskom prvenstvu za reprezentacije ispod 19 godina, gdje je Hrvatska s Balatincem kao standardnim igračem ispala u 1/4 finalu od Brazila, a 2006. je odigrao poluvrijeme na Carlsberg Cupu u Hong Kongu, u porazu od Južne Koreje (0:2).Pročitajte opširnije u sljedećem članku

  1. Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Bućin