Razlika između inačica stranice »Diskretna matematika«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (zamjena teksta)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Diskretna matematika'''-->'''Diskretna matematika''', još zvana i '''finitna matematika''' ili '''decizijska matematika''', je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju [[kontinuirana funkcija|kontinuiranosti]]. Većina, ako ne i svi, objekata proučavanih u finitnoj matematici su [[prebrojiv skup|prebrojivi skupovi]], kao što su [[cijeli broj]]evi, konačni [[graf (matematika)|grafovi]] i [[formalni jezik|formalni jezici]].
Diskretna matematika''', još zvana i '''finitna matematika''' ili '''decizijska matematika''', je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju [[kontinuirana funkcija|kontinuiranosti]]. Većina, ako ne i svi, objekata proučavanih u finitnoj matematici su [[prebrojiv skup|prebrojivi skupovi]], kao što su [[cijeli broj]]evi, konačni [[graf (matematika)|grafovi]] i [[formalni jezik|formalni jezici]].


Diskretna je matematika postala popularna u nedavnim desetljećima zbog svoje primjene u [[računarstvo|računarstvu]]. Koncepti i notacije iz diskretne matematike su korisne za proučavanje ili opis objekata ili problema u računalnim [[algoritam|algoritmima]] i [[programski jezik|programskim jezicima]]. U nekim matematičkim programima, kolegiji [[finitna matematika|finitne matematike]] pokrivaju diskretne matematičke koncepte za biznis, dok kolegiji iz diskretne matematike naglašavaju koncepte za diplomande računarstva.
Diskretna je matematika postala popularna u nedavnim desetljećima zbog svoje primjene u [[računarstvo|računarstvu]]. Koncepti i notacije iz diskretne matematike su korisne za proučavanje ili opis objekata ili problema u računalnim [[algoritam|algoritmima]] i [[programski jezik|programskim jezicima]]. U nekim matematičkim programima, kolegiji [[finitna matematika|finitne matematike]] pokrivaju diskretne matematičke koncepte za biznis, dok kolegiji iz diskretne matematike naglašavaju koncepte za diplomande računarstva.
Redak 57: Redak 57:
* Norman L. Biggs, ''Discrete Mathematics'' 2nd ed. Oxford University Press. {{ISBN|0-19-850717-8}}. Prateći Web site: https://web.archive.org/web/20060525015110/http://www.oup.co.uk/isbn/0-19-850717-8 uključuje pitanja i odgovore..
* Norman L. Biggs, ''Discrete Mathematics'' 2nd ed. Oxford University Press. {{ISBN|0-19-850717-8}}. Prateći Web site: https://web.archive.org/web/20060525015110/http://www.oup.co.uk/isbn/0-19-850717-8 uključuje pitanja i odgovore..
* Neville Dean, ''Essence of Discrete Mathematics'' Prentice Hall.  {{ISBN|0-13-345943-8}}. Nježni uvod koji ne ide toliku u dubini kao prethodni naslovi.
* Neville Dean, ''Essence of Discrete Mathematics'' Prentice Hall.  {{ISBN|0-13-345943-8}}. Nježni uvod koji ne ide toliku u dubini kao prethodni naslovi.
*{{cite book | author=Klette, R., and [[Azriel Rosenfeld|A. Rosenfeld]] | title=Digital Geometry | publisher=Morgan Kaufmann | year=2004 | id={{ISBN|1-55860-861-3}}}} Također o (digitalnoj) topologiji, teoriji grafova, kombinatorici, aksiomatskim sustavima.
*{{Citiranje knjige | author=Klette, R., and [[Azriel Rosenfeld|A. Rosenfeld]] | title=Digital Geometry | publisher=Morgan Kaufmann | year=2004 | id={{ISBN|1-55860-861-3}}}} Također o (digitalnoj) topologiji, teoriji grafova, kombinatorici, aksiomatskim sustavima.
* Matematički arhivi, poveznice na sadržaje diskretne matematike, tutoriali, programi itd. http://archives.math.utk.edu/topics/discreteMath.html
* Matematički arhivi, poveznice na sadržaje diskretne matematike, tutoriali, programi itd. http://archives.math.utk.edu/topics/discreteMath.html
* [[Ronald Graham]], [[Donald Knuth|Donald E. Knuth]], [[Oren Patashnik]], ''[[Concrete Mathematics]]''
* [[Ronald Graham]], [[Donald Knuth|Donald E. Knuth]], [[Oren Patashnik]], ''[[Concrete Mathematics]]''

Trenutačna izmjena od 11:12, 16. ožujka 2022.

Diskretna matematika, još zvana i finitna matematika ili decizijska matematika, je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju kontinuiranosti. Većina, ako ne i svi, objekata proučavanih u finitnoj matematici su prebrojivi skupovi, kao što su cijeli brojevi, konačni grafovi i formalni jezici.

Diskretna je matematika postala popularna u nedavnim desetljećima zbog svoje primjene u računarstvu. Koncepti i notacije iz diskretne matematike su korisne za proučavanje ili opis objekata ili problema u računalnim algoritmima i programskim jezicima. U nekim matematičkim programima, kolegiji finitne matematike pokrivaju diskretne matematičke koncepte za biznis, dok kolegiji iz diskretne matematike naglašavaju koncepte za diplomande računarstva.

Kao suprotnost, vidi kontinuum, topologija i matematička analiza.

Diskretna matematika uključuje sljedeće teme:

Primjene

Reference i daljnje čitanje

Vanjske poveznice