Obrubnjaci: razlika između inačica
m file->datoteka |
m Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u '' |
||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
[[Kategorija:Obrubnjaci| ]] | [[Kategorija:Obrubnjaci| ]] | ||
[[Kategorija:Žarnjaci]] | [[Kategorija:Žarnjaci]] | ||
Posljednja izmjena od 12. ožujak 2026. u 17:21
| Obrubnjaci | |
|---|---|
| Modri loptaš, Physalia physalis Modri loptaš, Physalia physalis | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Podcarstvo: | Metazoa |
| Koljeno: | Cnidaria |
| Razred: | Hydrozoa Owen, 1843 |
| Redovi i podredovi | |
| vidi tekst | |
Obrubnjaci (Hydrozoa) su razred u koljenu žarnjaka (Cnidaria). Sastoji se od dva priznata podrazreda.[1]
Razvrstavanje ove skupine žarnjaka u pojedine taksone nije ni malo jednostavno. Većina ih prolazi smjenu generacija, ali ne svi. Većina živi u moru, ali jedan rod je vezan za slatku vodu. Neki žive solitarno, a neki u kolonijama. Neke kolonije imaju čvrsti skelet i liče koraljima (Anthozoa), dok druge slobodno plutaju i slične su meduzama, ali su građene od stotina ili tisuća polipa (red Siphonophorae, vidi sliku u okviru). Prema latinskom, polipi (kao bespolna generacija koja je uglavnom sesilna) nazivaju se hidropolipi, a meduze (spolna generacija koja najčešće, ali ne uvijek, slobodno pluta) hidromeduze. Vrste koje imaju generaciju meduza imaju po rubu klobuka obrub po kojem je čitav razred dobio ime. Ponekad može i izostati jedna generacija.
Oblici koji žive u koloniji pričvršćeni za dno imaju polimorfne polipe. To su polipi specijalizirani za obavljanje različitih funkcija u takvoj zajednici, pa kolonija djeluje kao jedinstveni organizam. Jednako tako, planktonske kolonije također mogu imati polimorfne polipe gdje jedni love plijen, a drugi ga probavljaju. Većina su mesojedi, a plijen im može biti od planktonskih životinjica, pa do velikih riba. No, i među njima, kao i među režnjacima, ima vrsta koje žive u simbiozi s fotosintetizirajućim algama i ovise o energiji koju od njih dobivaju.
Većina vrsta su sasvim neopasne za ljude (hidra, jedrilce (Velella velella)), ali ima vrsta koje mogu biti i smrtonosne (modri loptaš). Razmnožavaju se i spolno i nespolno.
Podrazredi
- Hydroidolina Collins, 2000
- Trachylinae Haeckel, 1879
Izvori
- ↑ World Hydrozoa Database pristupljeno 1. kolovoza 2020