Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kasim Prohić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kasim Prohić'''-->'''Kasim Prohić''' ([[Konjic]], [[25. listopada]] [[1937.]] - [[Sarajevo]], [[30. studenog]] [[1984.]]), [[BiH|bosanskohercegovački]] filozof i profesor estetike i suvremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Kasim Prohić''' ([[Konjic]], [[25. listopada]] [[1937.]] - [[Sarajevo]], [[30. studenog]] [[1984.]]), [[BiH|bosanskohercegovački]] filozof i profesor estetike i suvremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.


Završio je [[Filozofski fakultet u Sarajevu]], gdje je i doktorirao 1964. godine. Predavao je [[estetika|estetiku]] i [[suvremena filozofija|suvremenu filozofiju]] na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu. [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1979/1980.
Završio je [[Filozofski fakultet u Sarajevu]], gdje je i doktorirao 1964. godine. Predavao je [[estetika|estetiku]] i [[suvremena filozofija|suvremenu filozofiju]] na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu. [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1979/1980.

Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 13:23

Kasim Prohić (Konjic, 25. listopada 1937. - Sarajevo, 30. studenog 1984.), bosanskohercegovački filozof i profesor estetike i suvremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Završio je Filozofski fakultet u Sarajevu, gdje je i doktorirao 1964. godine. Predavao je estetiku i suvremenu filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1979/1980.

Djela

Za života Prohić je uredio nekoliko antologija i hrestomatija, a objavio je i mnoge zapažene tekstove i knjige:

  • Odvažnost izricanja - Fenomenologija životnih formi, (Zagreb, 1970.),
  • Činiti i biti, Svjetlost, (Sarajevo, 1972.),
  • Apokrifnost poetskog govora: poezija Maka Dizdara, Veselin Masleša, (Sarajevo, 1974.),
  • Figure otvorenih značenja, Biblioteka, (Zagreb, 1976.)
  • Prizma i ogledalo, Nolit (Beograd, 1988.).

Posthumno su mu u Sarajevu objavljena sabrana djela u šest tomova (Djela I-VI, 1988.).

Prijevodi

Preveo je:

Vanjske poveznice