More actions
m bnz |
m Zamjena teksta - 'Drezden' u 'Dresden' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Programm_der_Brücke.jpg|mini|desno|150px|Die Brücke - Manifest 1906.]] | [[Datoteka:Programm_der_Brücke.jpg|mini|desno|150px|Die Brücke - Manifest 1906.]] | ||
'''Die Brücke''' (na njemačkom ''most'') je bila skupina njemačkih slikara [[Ekspresionizam|ekspresionista]]. Osnovana je [[1905.]] u [[Dresden| | '''Die Brücke''' (na njemačkom ''most'') je bila skupina njemačkih slikara [[Ekspresionizam|ekspresionista]]. Osnovana je [[1905.]] u [[Dresden|Dresdenu]], a raspuštena u [[Berlin]]u, [[1913.]] Skupinu su sačinjavali studenti [[arhitektura|arhitekture]] sa drezdenske tehničke škole: [[Fritz Bleyl]], [[Erich Heckel]], [[Ernst Ludwig Kirchner]] i [[Karl Schmidt-Rottluff]], koji su bili glavni članovi grupe. | ||
Ime su dobili su po rečenici iz [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheovog]] djela ''[[Tako je govorio Zaratustra]]'': "Čovjeka čini velikim što je most a ne cilj". | Ime su dobili su po rečenici iz [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheovog]] djela ''[[Tako je govorio Zaratustra]]'': "Čovjeka čini velikim što je most a ne cilj". | ||
Posljednja izmjena od 11. svibanj 2025. u 04:16

Die Brücke (na njemačkom most) je bila skupina njemačkih slikara ekspresionista. Osnovana je 1905. u Dresdenu, a raspuštena u Berlinu, 1913. Skupinu su sačinjavali studenti arhitekture sa drezdenske tehničke škole: Fritz Bleyl, Erich Heckel, Ernst Ludwig Kirchner i Karl Schmidt-Rottluff, koji su bili glavni članovi grupe.
Ime su dobili su po rečenici iz Nietzscheovog djela Tako je govorio Zaratustra: "Čovjeka čini velikim što je most a ne cilj".
Kirchner 1906. godine piše manifest. Grupa je jako prisno surađivala, slikali su zajedno i vjerojatno ne bi uspjeli kao pojedinci. Bili su pod utjecajem njemačke srednjovjekovne umjetnosti, Matthias Grünewalda, primitivne umjetnosti, plemenske afričke i umjetnosti oceanije, Van Gogha i Gaugena. Prihvaćaju i njeguju grafičku tehniku drvoreza kojeg su usvojili vjerojatno pod utjecajem Müncha.
Ideja im je bila pobuna protiv običaja malograđanske srednje klase, čiji su pripadnici živjeli bez životnog žara. Borbeni duh i angažiranost najviše ih je razlikovala od fovista. Za vrijeme postojanja grupe održali su više od 20 izložbi. 1911. godine veći dio članova seli se u Berlin.
Bleyl odlazi 1909. godine, a grupi se priključuju među ostalima 1906. i Max Pechstein, a 1911. godine Otto Muller. Godine 1912. Pechsteina izbacuje Kirchner zbog izlaganja sa "Novom Secesijom".
Vanjske poveznice
- www.bruecke-museum.de - muzej u Berlinu