Toggle menu
310,1 tis.
51
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sečanj: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sečanj'''-->'''Sečanj''' ([[srpski jezik|srpski]]: Сечањ, [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Szécsány'', [[njemački jezik|njemački]]: ''Setschan'' ili ''Petersheim''), mjesto u [[Banat|Banatu]], središte '''[[Sečanj (općina)|općine Sečanj]]'''; godine 1981. imalo 2718 stanovnika; poštanski broj 23240. Stanovnik Sečnja naziva se Sečanac ili Sečanjac, dok je stanovnica samo Sečanjka.
Sečanj''' ([[srpski jezik|srpski]]: Сечањ, [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Szécsány'', [[njemački jezik|njemački]]: ''Setschan'' ili ''Petersheim''), mjesto u [[Banat|Banatu]], središte '''[[Sečanj (općina)|općine Sečanj]]'''; godine 1981. imalo 2718 stanovnika; poštanski broj 23240. Stanovnik Sečnja naziva se Sečanac ili Sečanjac, dok je stanovnica samo Sečanjka.


'''Općina Sečanj''', Autonomna pokrajina [[Vojvodina]], Republika [[Srbija]].
'''Općina Sečanj''', Autonomna pokrajina [[Vojvodina]], Republika [[Srbija]].

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 17:53

Sečanj (srpski: Сечањ, mađarski: Szécsány, njemački: Setschan ili Petersheim), mjesto u Banatu, središte općine Sečanj; godine 1981. imalo 2718 stanovnika; poštanski broj 23240. Stanovnik Sečnja naziva se Sečanac ili Sečanjac, dok je stanovnica samo Sečanjka.

Općina Sečanj, Autonomna pokrajina Vojvodina, Republika Srbija.

Zemljopis

Općina Sečanj nalazi se u srednjem dijelu Banata, na desnoj obali Tamiša, 32 km istočno od Zrenjanina. Obuhvaća sela: Banatska Dubica (nekada Mala Margita), Boka, Busenj (ranije Vladičino; kod S. Georgijevića: Busenje), Jarkovac (kod S. Georgijevića: Banatski Jarkovac), Jaša Tomić (nekada Modoš), Konak, Krajišnik (nekada Šupljaja; kod S. Georgijevića i Kraišnik), Neuzina, Sutjeska (nekada Sarča) i Šurjan. S. Georgijević spominje i mjesto Šibovo, koje nema status samostalnog naselja. Površina općine: 523 km kvadratna; broj stanovnika: 21.938 (1971), 19.501 (1981), 18.438 (1991).

Povijest

Veća naseljavanja u ovom kraju nastaju istjerivanjem Turaka iz Banata, u 18. i 19. stoljeća. Većinu stanovnika činili su Nijemci, koji su se poslije Drugog svjetskog rata iselili, a koloniziralo se stanovništvo iz Bosne i Hercegovine i drugih krajeva.

Kultura

U nekim mjestima te općine sačuvane su umjetničke vrijednosti u slikarskim radovima Konstantina Danila i Stevana Aleksića (Jarkovac). U Jaši Tomiću nalazi se i muzejska zbirka s arheološkim i etnološkim materijalom, kao i stara crkva (1746), obnovljena 1906. godine. U općini je školske godine 1999/2000. bilo 10 osnovnih i dvije srednje škole.

Smotra recitatora Vojvodine - Pesniče naroda mog, Sečanj. Osnovana je 1968. godine i održava se svake godine krajem travnja u Sečnju. Sudjeluje oko 190 recitatora, a recitira se po slobodnom izboru na jezicima svih naroda i narodnosti Vojvodine. Prateće festivalske priredbe: izložbe, književne večeri, promocije knjiga. Završnoj smotri prethode školska, mjesna, općinska i zonska natjecanja. Organizator: Kulturno-prosvjetna zajednica općine Sečanj

Gospodarstvo

Razvijeni su poljodjelstvo, trgovina i promet. U ovom kraju 1959. godine počelo je istraživanje i vađenje nafte i plina.

Poznate osobe

Vanjske poveznice


Izvor:

  • Jovan Đ. Marković: "Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije", Sarajevo, 1990.
  • Svetozar Georgijević: "Imena mesta SR Srbije, njihovi etnici i ktetici", Niš, 1975.
  • "Imenik mesta u Jugoslaviji", Beograd, 1973.