Razlika između inačica stranice »Jerolim Kavanjin«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Jerolim Kavanjin'''-->[[ | <!--'''Jerolim Kavanjin'''-->[[Datoteka:Jerolim Kavanjin.JPG|thumb|Jerolim Kavanjin]] | ||
'''Jerolim Paško Kavanjin''' ([[Split]], [[4. veljače]] [[1641.]] - [[Split]], [[29. studenog]] [[1714.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik poznoga [[barok]]a, iz splitske plemićke obitelji [[Kavanjin]]a. Pradjed je [[Viktor Capogrosso|Viktora Capogrossa]].<ref>Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: [[Petar Požar]], Split, 2001., {{ISBN|958-98046-2-0}}, str. 74.</ref> | '''Jerolim Paško Kavanjin''' ([[Split]], [[4. veljače]] [[1641.]] - [[Split]], [[29. studenog]] [[1714.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik poznoga [[barok]]a, iz splitske plemićke obitelji [[Kavanjin]]a. Pradjed je [[Viktor Capogrosso|Viktora Capogrossa]].<ref>Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: [[Petar Požar]], Split, 2001., {{ISBN|958-98046-2-0}}, str. 74.</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 15:18, 29. travnja 2022.
Jerolim Paško Kavanjin (Split, 4. veljače 1641. - Split, 29. studenog 1714.), hrvatski pjesnik poznoga baroka, iz splitske plemićke obitelji Kavanjina. Pradjed je Viktora Capogrossa.[1]
Splitski bogataš i plemić, potomak pohrvaćene talijanske porodice Cavagnini. Istakao se istodobno kad i Ignjat Đurđević: početkom XVIII. stoljeća. U ljetnikovcu na Braču (Sutivan), kamo se povukao nakon odvjetničke i vojničke karijere, piše najopširnije djelo starije hrvatske književnosti (32 724 stihova!), "Poviest vanđelska bogatoga a nesretna Epuluna i ubogoga a čestita Lazara". Kasniji priređivači su to djelo, prema podnaslovu u izvorniku, nazvali "Bogatstvo i uboštvo". Djelo je religiozno-filozofski ep pjesnički nekonzistentan, ali stilski znakovit. Umjesto splitskom čakavštinom, pisan je ijekavsko-ikavskom štokavštinom.
Izražavajući duh filozofskih kretanja XVII. i XVIII. stoljeća, ova "enciklopedija u stihovima" (Josip Aranza) svoju baroknu duhovnost usmjerava spoznaji života i ljudskog bitka u dvojnoj naravi ljudskoj i božanskoj. Pored klasične humanističke, latinske i talijanske književnosti (Dante), Biblije i drugih religioznih spisa, pored povijesnih autora: Konstantina Porfirogeneta, Popa Dukljanina, i Mavra Orbinija, Dubrovčani su bili temeljna Kavanjinova lektira - među njima prije svih Junije Palmotić i Ivan Gundulić.
Kavanjinova ulica nalazi se u strogom splitskom središtu, nasuprot Starom placu. Njegovi stihovi uklesani su u mramornoj ploči na nekih deset minuta hoda od crkvice sv. Nikole na Marjanu.
Poveznice
Izvori
- ↑ Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: Petar Požar, Split, 2001., ISBN 958-98046-2-0 nevaljani ISBN, str. 74.