Razlika između inačica stranice »Kosmaj«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
Čitav pejzaž je pod vegetacijom. Naime, strmije strane obrasle su šumom (pretežno [[bukva|bukovom]] i [[hrast]]ovom, a mjestimično i [[Četinjače|četinarskom]]). Blage padine su pod travnatom vegetacijom, a podnožje pod voćnjacima i njivama, dok su zaravni pretežno sa proplancima. | Čitav pejzaž je pod vegetacijom. Naime, strmije strane obrasle su šumom (pretežno [[bukva|bukovom]] i [[hrast]]ovom, a mjestimično i [[Četinjače|četinarskom]]). Blage padine su pod travnatom vegetacijom, a podnožje pod voćnjacima i njivama, dok su zaravni pretežno sa proplancima. | ||
Na Kosmaju ima i razne [[divljač]]i od značaja za [[lovni turizam]] ([[zec|zečevi]], [[srna|srne]], [[fazan]]i, [[jarebica|jarebice]], [[lisica|lisice]] i [[obična prepelica|prepelice]], a nekada davno i [[vuk]]ovi).<ref>{{ | Na Kosmaju ima i razne [[divljač]]i od značaja za [[lovni turizam]] ([[zec|zečevi]], [[srna|srne]], [[fazan]]i, [[jarebica|jarebice]], [[lisica|lisice]] i [[obična prepelica|prepelice]], a nekada davno i [[vuk]]ovi).<ref>{{Citiranje weba |title=Kosmaj: Najviša (neotkrivena) planina Beograda |url=https://www.danubeogradu.rs/2019/08/kosmaj-najvisa-neotkrivena-planina-beograda/ |website=Dan u Beogradu |accessdate=22. 1. 2020}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 14: | Redak 14: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
[[Kategorija:Planine u Srbiji]] | [[Kategorija:Planine u Srbiji]] | ||
Trenutačna izmjena od 12:11, 2. siječnja 2022.
Kosmaj je planina u Srbiji, u okolini Sopota i Mladenovca. Poslije Avale (506 m) je najniža planina u Šumadiji sa svojih 626 m nadmorske visine. Na njemu se ističu tri vrha: Mali, Goli i Rutavi. Glavni greben Kosmaja je u obliku polumjeseca i pruža se u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Iako je Kosmaj niska planina, ipak svojim izgledom u vidu otoka dominira ovim dijelom niske Šumadije, iznad valovitog neogenog pobrđa, raščlanjenog blagim riječnim dolinama.
Naziv Kosmaj nastao je od keltske reči cos (šuma) i predindoeuropske riječi maj (planina). Međutim, Rimljani su Kosmaj prilagodili mitologiji jer je dobio značenje casa Maiac - stanište boginje Maje. U rimskoj epohi, Kosmaj je bio značajno rudarsko središte. Smatra se da se ruda željeza iskopavala na Kosmaju i prije dolaska Rimljana.
Čitav pejzaž je pod vegetacijom. Naime, strmije strane obrasle su šumom (pretežno bukovom i hrastovom, a mjestimično i četinarskom). Blage padine su pod travnatom vegetacijom, a podnožje pod voćnjacima i njivama, dok su zaravni pretežno sa proplancima.
Na Kosmaju ima i razne divljači od značaja za lovni turizam (zečevi, srne, fazani, jarebice, lisice i prepelice, a nekada davno i vukovi).[1]