More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Caucasus region 1994.jpg|thumb|upright=1.2| Zemljovid Kavkaza 1994. godine]] | |||
'''Zakavkazje''' ''([[ruski jezik|rus.]] Закавказье, [[armenski jezik|arm.]] Հարավային Կովկաս, [[gruzijski jezik|gruz.]] სამხრეთი კავკასია)'', odnosno "područje iza Kavkaza" je [[Geopolitika|geopolitička]] subregija na području [[Kavkaz]]a. Obuhvaća područje negdašnjeg [[SSSR]]-a, južno od najviših vrhova Velikog Kavkaza. Prostire se između [[Crno more|Crnog mora]] na zapadu i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] na istoku, odnosno [[Ruska Federacija|Ruske Federacije na sjeveru]], [[Iran]]a na jugu i [[Turska|Turske]] na jugozapadu. | '''Zakavkazje''' ''([[ruski jezik|rus.]] Закавказье, [[armenski jezik|arm.]] Հարավային Կովկաս, [[gruzijski jezik|gruz.]] სამხრეთი კავკასია)'', odnosno "područje iza Kavkaza" je [[Geopolitika|geopolitička]] subregija na području [[Kavkaz]]a. Obuhvaća područje negdašnjeg [[SSSR]]-a, južno od najviših vrhova Velikog Kavkaza. Prostire se između [[Crno more|Crnog mora]] na zapadu i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] na istoku, odnosno [[Ruska Federacija|Ruske Federacije na sjeveru]], [[Iran]]a na jugu i [[Turska|Turske]] na jugozapadu. | ||
Posljednja izmjena od 7. travanj 2022. u 12:54
Zakavkazje (rus. Закавказье, arm. Հարավային Կովկաս, gruz. სამხრეთი კავკასია), odnosno "područje iza Kavkaza" je geopolitička subregija na području Kavkaza. Obuhvaća područje negdašnjeg SSSR-a, južno od najviših vrhova Velikog Kavkaza. Prostire se između Crnog mora na zapadu i Kaspijskog jezera na istoku, odnosno Ruske Federacije na sjeveru, Irana na jugu i Turske na jugozapadu.
U geografskom smislu regiji pripadaju južni obronci Velikog Kavkaza, cijeli Mali Kavkaz, Kolhidska nizina, Kursko-arakska nizina, Armenska visoravan i Tališki masiv s Lenkoranjskom nizinom. Obuhvaća područje od 186.000 km².
Politički gledana, na ovom prostoru nalaze se tri međunarodno priznate republike: Azerbajdžan, Armenija i Gruzija, dvije samoproglašene i djelomično priznate republike (otcjepljene od Gruzije): Abhazija i Južna Osetija, te jedna de facto nezavisna republika, odcjepljena od Azerajdžana, ali nije međunarodno priznata: Artsakh. Područje je vrlo politički turbulentno zbog učestalih sukoba u Južnoj Osetiji i Artsakhu, kao i zbog nedostatka diplomatskih odnosa između Armenije i Azerbajdžana, koje su "u ratu" od napuštanja SSSR-a.
Regija je bogata naftom i zemnim plinom, manganom, a ima i bogat hidropotencijal. Osobito je pogodna za vinogradarstvo. Armenija i Gruzija se smatraju jednim od najstarijih vinogradarskih područja na svijetu.[1]
Izvori
- PREUSMJERI Predložak:Izvori
Vidi još
- ↑ Hugh Johnson Vintage: The Story of Wine pg 15 Simon & Schuster 1989