Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zakavkazje: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zakavkazje'''-->[[Slika:Caucasus region 1994.jpg|thumb|upright=1.2| Zemljovid Kavkaza 1994. godine]]
[[Slika:Caucasus region 1994.jpg|thumb|upright=1.2| Zemljovid Kavkaza 1994. godine]]
'''Zakavkazje''' ''([[ruski jezik|rus.]] Закавказье, [[armenski jezik|arm.]] Հարավային Կովկաս, [[gruzijski jezik|gruz.]] სამხრეთი კავკასია)'', odnosno "područje iza Kavkaza" je [[Geopolitika|geopolitička]] subregija na području [[Kavkaz]]a. Obuhvaća područje negdašnjeg [[SSSR]]-a, južno od najviših vrhova Velikog Kavkaza. Prostire se između [[Crno more|Crnog mora]] na zapadu i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] na istoku, odnosno [[Ruska Federacija|Ruske Federacije na sjeveru]], [[Iran]]a na jugu i [[Turska|Turske]] na jugozapadu.
'''Zakavkazje''' ''([[ruski jezik|rus.]] Закавказье, [[armenski jezik|arm.]] Հարավային Կովկաս, [[gruzijski jezik|gruz.]] სამხრეთი კავკასია)'', odnosno "područje iza Kavkaza" je [[Geopolitika|geopolitička]] subregija na području [[Kavkaz]]a. Obuhvaća područje negdašnjeg [[SSSR]]-a, južno od najviših vrhova Velikog Kavkaza. Prostire se između [[Crno more|Crnog mora]] na zapadu i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] na istoku, odnosno [[Ruska Federacija|Ruske Federacije na sjeveru]], [[Iran]]a na jugu i [[Turska|Turske]] na jugozapadu.



Posljednja izmjena od 7. travanj 2022. u 12:54

Zemljovid Kavkaza 1994. godine

Zakavkazje (rus. Закавказье, arm. Հարավային Կովկաս, gruz. სამხრეთი კავკასია), odnosno "područje iza Kavkaza" je geopolitička subregija na području Kavkaza. Obuhvaća područje negdašnjeg SSSR-a, južno od najviših vrhova Velikog Kavkaza. Prostire se između Crnog mora na zapadu i Kaspijskog jezera na istoku, odnosno Ruske Federacije na sjeveru, Irana na jugu i Turske na jugozapadu.

U geografskom smislu regiji pripadaju južni obronci Velikog Kavkaza, cijeli Mali Kavkaz, Kolhidska nizina, Kursko-arakska nizina, Armenska visoravan i Tališki masiv s Lenkoranjskom nizinom. Obuhvaća područje od 186.000 km².

Politički gledana, na ovom prostoru nalaze se tri međunarodno priznate republike: Azerbajdžan, Armenija i Gruzija, dvije samoproglašene i djelomično priznate republike (otcjepljene od Gruzije): Abhazija i Južna Osetija, te jedna de facto nezavisna republika, odcjepljena od Azerajdžana, ali nije međunarodno priznata: Artsakh. Područje je vrlo politički turbulentno zbog učestalih sukoba u Južnoj Osetiji i Artsakhu, kao i zbog nedostatka diplomatskih odnosa između Armenije i Azerbajdžana, koje su "u ratu" od napuštanja SSSR-a.

Regija je bogata naftom i zemnim plinom, manganom, a ima i bogat hidropotencijal. Osobito je pogodna za vinogradarstvo. Armenija i Gruzija se smatraju jednim od najstarijih vinogradarskih područja na svijetu.[1]

Izvori

  1. PREUSMJERI Predložak:Izvori

Vidi još

  1. Hugh Johnson Vintage: The Story of Wine pg 15 Simon & Schuster 1989