Razlika između inačica stranice »Stipan Zlatović«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stipan Zlatović'''-->'''Stipan Zlatović''' ([[Šibenik]], [[10. listopada]] [[1831.]] — [[Šibenik]], [[11. ožujka]] [[1891.]])<ref name="henc">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67312 Hrvatska enciklopedija - Zlatović, Stipan], pristupljeno 12. siječnja 2020.</ref> je bio [[hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[arheolog]] i [[teolog]].
Stipan Zlatović''' ([[Šibenik]], [[10. listopada]] [[1831.]] — [[Šibenik]], [[11. ožujka]] [[1891.]])<ref name="henc">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67312 Hrvatska enciklopedija - Zlatović, Stipan], pristupljeno 12. siječnja 2020.</ref> je bio [[hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[arheolog]] i [[teolog]].


Studije [[teologija|teologije]] započeo [[1853.]] godine u Šibeniku, a završio [[1856.]] u [[Makarska|Makarskoj]]. Za vrijeme studija 1854. godine bio je primljen u [[Franjevci|franjevački red]] gdje je [[rukopolaganje|rukopoložen]] za svećenika. Za povjerenika [[Zemaljski muzej u Zagrebu|Zemaljskoga muzeja u Zagrebu]] imenovan je 1869. godine. Aktivno je djelovao na jačanju hrvatske nacionalne svijesti u Dalmaciji. Pored teologije i povijesti, bavio se i arheologijom. Svoje radove objavljivao je u časopisima, "[[Bullettino di archeologia e storia Dalmata]]"; [[Nada (časopis)|Nada]];  [[Vijenac (časopis)|Vijenac]]; [[Viestnik Hrvatskoga arkeologičkoga družtva]]. U svojim radovima bavio se antičkim i hrvatskim arheološkim lokalitetima, te pisao priloge o hrvatskim plemićkim obiteljima.
Studije [[teologija|teologije]] započeo [[1853.]] godine u Šibeniku, a završio [[1856.]] u [[Makarska|Makarskoj]]. Za vrijeme studija 1854. godine bio je primljen u [[Franjevci|franjevački red]] gdje je [[rukopolaganje|rukopoložen]] za svećenika. Za povjerenika [[Zemaljski muzej u Zagrebu|Zemaljskoga muzeja u Zagrebu]] imenovan je 1869. godine. Aktivno je djelovao na jačanju hrvatske nacionalne svijesti u Dalmaciji. Pored teologije i povijesti, bavio se i arheologijom. Svoje radove objavljivao je u časopisima, "[[Bullettino di archeologia e storia Dalmata]]"; [[Nada (časopis)|Nada]];  [[Vijenac (časopis)|Vijenac]]; [[Viestnik Hrvatskoga arkeologičkoga družtva]]. U svojim radovima bavio se antičkim i hrvatskim arheološkim lokalitetima, te pisao priloge o hrvatskim plemićkim obiteljima.

Trenutačna izmjena od 01:31, 25. ožujka 2022.

Stipan Zlatović (Šibenik, 10. listopada 1831.Šibenik, 11. ožujka 1891.)[1] je bio hrvatski povjesničar, arheolog i teolog.

Studije teologije započeo 1853. godine u Šibeniku, a završio 1856. u Makarskoj. Za vrijeme studija 1854. godine bio je primljen u franjevački red gdje je rukopoložen za svećenika. Za povjerenika Zemaljskoga muzeja u Zagrebu imenovan je 1869. godine. Aktivno je djelovao na jačanju hrvatske nacionalne svijesti u Dalmaciji. Pored teologije i povijesti, bavio se i arheologijom. Svoje radove objavljivao je u časopisima, "Bullettino di archeologia e storia Dalmata"; Nada; Vijenac; Viestnik Hrvatskoga arkeologičkoga družtva. U svojim radovima bavio se antičkim i hrvatskim arheološkim lokalitetima, te pisao priloge o hrvatskim plemićkim obiteljima.

Napisao je djelo Franovci države Presvetog odkupitelja i hrvatski puk u Dalmaciji (1888.). Prikupljao je narodne legende, pjesme i poslovice. Velik broj Zlatovićevih djela sačuvan je u rukopisu. Njegova autobiografija objavljena je pod naslovom "Uspomene moga života" 2007. godine.

Izvori

  1. Hrvatska enciklopedija - Zlatović, Stipan, pristupljeno 12. siječnja 2020.

Vanjske poveznice