Toggle menu
242,5 tis.
110
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Čvor (teorija grafova): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Čvor (teorija grafova)'''-->'''Vrh''' odnosno '''čvor''', pojam iz [[teorija grafova|teorije grafova]]. To je jedan od definirajućih dijelova [[graf (teorija grafova)|grafa]]. [[Skup]] čvorova <math>N = {n_1, n_2, n_3, n_4, \dots, n_N }</math>, skup [[grana (teorija grafova)|grana]], [[luk (teorija grafova)|lukova]] <math>E = {e_1, e_2, e_3, e_4, \dots, e_N }</math>dva su odvojena skupa. Ta dva odvojena skupa i pripadajući odnosi među njima definiraju graf. Čvorove se na grafovima prikazuje točkama. Čvorovi su povezani pravim ili krivim crtama, kao prikaz [[Incidencija (teorija grafova)|incidentnih]] odnosa. Dva čvora incidentna s nekom granom jesu ''[[susjednost (teorija grafova)|susjedni]] čvorovi''. Ako dvije grane imaju zajednički čvor, to su ''susjedne grane''.<ref>[http://www2.geof.unizg.hr/~nvucetic/OGI_grafovi_skupovi.pdf Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zavod za kartografiju i fotogrametriju] Nada Vučetić: OSNOVE GEOINFORMATIKE: Neki pojmovi  i definicije iz teorije grafova, Osnove  teorije  skupova (pristupljeno 8. siječnja 2020.)</ref>
'''Vrh''' odnosno '''čvor''', pojam iz [[teorija grafova|teorije grafova]]. To je jedan od definirajućih dijelova [[graf (teorija grafova)|grafa]]. [[Skup]] čvorova <math>N = {n_1, n_2, n_3, n_4, \dots, n_N }</math>, skup [[grana (teorija grafova)|grana]], [[luk (teorija grafova)|lukova]] <math>E = {e_1, e_2, e_3, e_4, \dots, e_N }</math>dva su odvojena skupa. Ta dva odvojena skupa i pripadajući odnosi među njima definiraju graf. Čvorove se na grafovima prikazuje točkama. Čvorovi su povezani pravim ili krivim crtama, kao prikaz [[Incidencija (teorija grafova)|incidentnih]] odnosa. Dva čvora incidentna s nekom granom jesu ''[[susjednost (teorija grafova)|susjedni]] čvorovi''. Ako dvije grane imaju zajednički čvor, to su ''susjedne grane''.<ref>[http://www2.geof.unizg.hr/~nvucetic/OGI_grafovi_skupovi.pdf Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zavod za kartografiju i fotogrametriju] Nada Vučetić: OSNOVE GEOINFORMATIKE: Neki pojmovi  i definicije iz teorije grafova, Osnove  teorije  skupova (pristupljeno 8. siječnja 2020.)</ref>


Dio je [[Skup (matematika)|skup]]a vrhova V = V(G) u [[Graf (teorija grafova)|grafu]], koji su dio [[uređeni par|uređenog para]] G = (V, E) koji čine graf G. Drugi dio uređenog para čini skup [[Brid (teorija grafova)|bridova]] E = E(G) [[Disjunktni skupovi|disjunktnih]] s V. Svaki brid e ∈ E spaja dva vrha ''u, v''  ∈ V koji se zovu ''krajevi'' od ''e''. Vrhovi su u prikazu grafa obično nacrtani tako da je graf nacrtan u [[ravnina|ravnini]] i pri tome su vrhovi [[točka (matematika)|točke]], a spajaju ih [[dužina|dužine]] ili [[krivulja|krivulje]] koje predstavljaju bridove.<ref name=Gregurić>[http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/GRE10.pdf Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku] Iva Gregurić: Bojenje grafova, Osijek, 2011., str. 4, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref>
Dio je [[Skup (matematika)|skup]]a vrhova V = V(G) u [[Graf (teorija grafova)|grafu]], koji su dio [[uređeni par|uređenog para]] G = (V, E) koji čine graf G. Drugi dio uređenog para čini skup [[Brid (teorija grafova)|bridova]] E = E(G) [[Disjunktni skupovi|disjunktnih]] s V. Svaki brid e ∈ E spaja dva vrha ''u, v''  ∈ V koji se zovu ''krajevi'' od ''e''. Vrhovi su u prikazu grafa obično nacrtani tako da je graf nacrtan u [[ravnina|ravnini]] i pri tome su vrhovi [[točka (matematika)|točke]], a spajaju ih [[dužina|dužine]] ili [[krivulja|krivulje]] koje predstavljaju bridove.<ref name=Gregurić>[http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/GRE10.pdf Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku] Iva Gregurić: Bojenje grafova, Osijek, 2011., str. 4, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref>
Redak 6: Redak 6:


Ako su istog [[stupanj (teorija grafova)|stupnja]] svi [[vrh (teorija grafova)|vrhovi]] nekog grafa, za taj graf kažemo da je [[regularan graf|regularan]].<ref>[http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/GRE10.pdf Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku] Iva Gregurić: Bojenje grafova, Osijek, 2011., str. 4, pristupljeno 30. travnja 2020.</ref>
Ako su istog [[stupanj (teorija grafova)|stupnja]] svi [[vrh (teorija grafova)|vrhovi]] nekog grafa, za taj graf kažemo da je [[regularan graf|regularan]].<ref>[http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/GRE10.pdf Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku] Iva Gregurić: Bojenje grafova, Osijek, 2011., str. 4, pristupljeno 30. travnja 2020.</ref>
Povezani pojam: [[lista susjedstva]].


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 5. siječanj 2026. u 17:14

Vrh odnosno čvor, pojam iz teorije grafova. To je jedan od definirajućih dijelova grafa. Skup čvorova , skup grana, lukova dva su odvojena skupa. Ta dva odvojena skupa i pripadajući odnosi među njima definiraju graf. Čvorove se na grafovima prikazuje točkama. Čvorovi su povezani pravim ili krivim crtama, kao prikaz incidentnih odnosa. Dva čvora incidentna s nekom granom jesu susjedni čvorovi. Ako dvije grane imaju zajednički čvor, to su susjedne grane.[1]

Dio je skupa vrhova V = V(G) u grafu, koji su dio uređenog para G = (V, E) koji čine graf G. Drugi dio uređenog para čini skup bridova E = E(G) disjunktnih s V. Svaki brid e ∈ E spaja dva vrha u, v ∈ V koji se zovu krajevi od e. Vrhovi su u prikazu grafa obično nacrtani tako da je graf nacrtan u ravnini i pri tome su vrhovi točke, a spajaju ih dužine ili krivulje koje predstavljaju bridove.[2]

Skup vrhova se obično označava s V, prema engleskoj riječi vertex za vrh.[3] Analogno, skup se označava i s N, prema engleskoj riječi node za čvor.

Ako su istog stupnja svi vrhovi nekog grafa, za taj graf kažemo da je regularan.[4]

Povezani pojam: lista susjedstva.

Izvori

  1. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zavod za kartografiju i fotogrametriju Nada Vučetić: OSNOVE GEOINFORMATIKE: Neki pojmovi i definicije iz teorije grafova, Osnove teorije skupova (pristupljeno 8. siječnja 2020.)
  2. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku Iva Gregurić: Bojenje grafova, Osijek, 2011., str. 4, pristupljeno 14. veljače 2020.
  3. Element Uvod u teoriju grafova: 1. Pojam grafa, str. 3, pristupljeno 28. veljače 2020.
  4. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku Iva Gregurić: Bojenje grafova, Osijek, 2011., str. 4, pristupljeno 30. travnja 2020.
Sadržaj