More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
m bnz |
||
Nije prikazana jedna međuinačica | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Kritika komunizma''' može se široko podijeliti u dvije kategorije: jednu koja se bavi praktičnim aspektima komunističkih država u 20. stoljeću,<ref>Bruno Bosteels, ''The actuality of communism'' (Verso Books, 2014)</ref> i drugom koja se bavi komunističkom politikom i teorijom.<ref>Raymond C. Taras, ''The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015).</ref> Autori koji kritiziraju komunizam obično se protive i komunističkim idejama i povijesnim politikama, mada se obično fokusiraju na jedan ili drugi aspekt u svojim tekstovima. | |||
Neki [[Protukomunizam|anti-komunisti]] tvrde da je komunistička teorija direktno odgovorna za probleme komunizma 20. stoljeća, dok drugi odvajaju teoriju od prakse tvrdeći da i jedna i druga imaju svojih nedostataka. Dio [[komunizam|komunista]] brani i teoriju i praksu, dok jedan dio njih tvrdi da se povjesna praksa više iili manje udaljila od komunističkih ideja. | Neki [[Protukomunizam|anti-komunisti]] tvrde da je komunistička teorija direktno odgovorna za probleme komunizma 20. stoljeća, dok drugi odvajaju teoriju od prakse tvrdeći da i jedna i druga imaju svojih nedostataka. Dio [[komunizam|komunista]] brani i teoriju i praksu, dok jedan dio njih tvrdi da se povjesna praksa više iili manje udaljila od komunističkih ideja. | ||
Redak 12: | Redak 12: | ||
==Kritika vladavine komunističke partije== | ==Kritika vladavine komunističke partije== | ||
Djelovanje komunističkih država bilo je predmetom kritike širom političkog spektra.<ref name=phil>{{ | Djelovanje komunističkih država bilo je predmetom kritike širom političkog spektra.<ref name=phil>{{Citiranje weba|url=https://www.philosophybasics.com/branch_communism.html|title=Criticisms of Communist Party Rule|publisher=Philosophybasics|access-date=10 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180311141005/https://www.philosophybasics.com/branch_communism.html|archive-date=11 March 2018|url-status=live}}</ref> | ||
Prema kritičarima vladavina komunističkih partija vodi u [[totalitarizam]], [[Politička represija|političku represiju]], ograničenja ljudskih prava, loše gospodarske rezultate, te u kulturnu i umjetničku cenzuru.<ref name=phil/><ref>{{cite journal|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195117394.001.0001/acref-9780195117394-e-0146?rskey=EHcpav&result=1|title=Communist Party States|last=Krieger|first=Joel Krieger|publisher=Oxford Reference|access-date=10 March 2018|doi=10.1093/acref/9780195117394.001.0001|year=2001|isbn=9780195117394|archive-url=https://web.archive.org/web/20180311140843/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195117394.001.0001/acref-9780195117394-e-0146?rskey=EHcpav&result=1|archive-date=11 March 2018|url-status=live}}</ref> | Prema kritičarima vladavina komunističkih partija vodi u [[totalitarizam]], [[Politička represija|političku represiju]], ograničenja ljudskih prava, loše gospodarske rezultate, te u kulturnu i umjetničku cenzuru.<ref name=phil/><ref>{{cite journal|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195117394.001.0001/acref-9780195117394-e-0146?rskey=EHcpav&result=1|title=Communist Party States|last=Krieger|first=Joel Krieger|publisher=Oxford Reference|access-date=10 March 2018|doi=10.1093/acref/9780195117394.001.0001|year=2001|isbn=9780195117394|archive-url=https://web.archive.org/web/20180311140843/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195117394.001.0001/acref-9780195117394-e-0146?rskey=EHcpav&result=1|archive-date=11 March 2018|url-status=live}}</ref> | ||
Zapadnjački kritičari komunističke vlasti također su utemeljeni u kritici samog socijalizma: [[Friedrich Hayek]] i [[Milton Friedman]] tvrdili su kako su državno vlasništvo i komandna ekonomija koje karakteriziraju komunističku vlast sovjetskog stila odgovorni za gospodarsku stagnaciju i ekonomiju nestašice koja pojedince ne potiče na povećanje produktivnosti, niti na poduzetničko djelovanje.<ref>{{Citiranje knjige|title=Economic calculation in the Socialist Commonwealth|access-date=11 November 2019|last=Von Mises|first=Ludwig|author-link=Ludwig von Mises|year=1990|publisher=[[Mises Institute]]|url=https://mises.org/sites/default/files/Economic%20Calculation%20in%20the%20Socialist%20Commonwealth_Vol_2_3.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913030435/https://mises.org/sites/default/files/Economic%20Calculation%20in%20the%20Socialist%20Commonwealth_Vol_2_3.pdf|archive-date=13 September 2019|url-status=live}}</ref> <ref>Hayek, Friedrich (1935). "The Nature and History of the Problem"; "The Present State of the Debate". ''Collectivist Economic Planning''. pp. 1–40, 201–243.</ref> <ref>Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E., ed. (1987). ''The New Palgrave Dictionary of Economics Online''. Palgrave Macmillan. Retrieved 2 February 2013. doi:10.1057/9780230226203.1570.</ref> <ref>Biddle, Jeff; Samuels, Warren; Davis, John (2006). ''A Companion to the History of Economic Thought, Wiley-Blackwell''. p. 319. "What became known as the socialist calculation debate started when von Mises (1935 [1920]) launched a critique of socialism".</ref> <ref>Levy, David M.; Peart, Sandra J. (2008). "Socialist calculation debate". ''The New Palgrave Dictionary of Economics. Second Edition''. Palgrave Macmillan. {{ISBN|978-0333786765}}.</ref> Vladajuće komunističke partije također su se suočavale s učestalom disidencijom.<ref>{{ | Zapadnjački kritičari komunističke vlasti također su utemeljeni u kritici samog socijalizma: [[Friedrich Hayek]] i [[Milton Friedman]] tvrdili su kako su državno vlasništvo i komandna ekonomija koje karakteriziraju komunističku vlast sovjetskog stila odgovorni za gospodarsku stagnaciju i ekonomiju nestašice koja pojedince ne potiče na povećanje produktivnosti, niti na poduzetničko djelovanje.<ref>{{Citiranje knjige|title=Economic calculation in the Socialist Commonwealth|access-date=11 November 2019|last=Von Mises|first=Ludwig|author-link=Ludwig von Mises|year=1990|publisher=[[Mises Institute]]|url=https://mises.org/sites/default/files/Economic%20Calculation%20in%20the%20Socialist%20Commonwealth_Vol_2_3.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913030435/https://mises.org/sites/default/files/Economic%20Calculation%20in%20the%20Socialist%20Commonwealth_Vol_2_3.pdf|archive-date=13 September 2019|url-status=live}}</ref> <ref>Hayek, Friedrich (1935). "The Nature and History of the Problem"; "The Present State of the Debate". ''Collectivist Economic Planning''. pp. 1–40, 201–243.</ref> <ref>Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E., ed. (1987). ''The New Palgrave Dictionary of Economics Online''. Palgrave Macmillan. Retrieved 2 February 2013. doi:10.1057/9780230226203.1570.</ref> <ref>Biddle, Jeff; Samuels, Warren; Davis, John (2006). ''A Companion to the History of Economic Thought, Wiley-Blackwell''. p. 319. "What became known as the socialist calculation debate started when von Mises (1935 [1920]) launched a critique of socialism".</ref> <ref>Levy, David M.; Peart, Sandra J. (2008). "Socialist calculation debate". ''The New Palgrave Dictionary of Economics. Second Edition''. Palgrave Macmillan. {{ISBN|978-0333786765}}.</ref> Vladajuće komunističke partije također su se suočavale s učestalom disidencijom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.kuwi.europa-uni.de/de/lehrstuhl/vs/politik3/Lehre_WS_10_11/Wielgohs-Pollack-Dissent.pdf|title=Dissent and Opposition in Communist Eastern Europe|last1=Pollack|first1=Detlef|last2=Wielgohs|first2=Jan|publisher=European University Viadrina|access-date=10 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180311081222/https://www.kuwi.europa-uni.de/de/lehrstuhl/vs/politik3/Lehre_WS_10_11/Wielgohs-Pollack-Dissent.pdf|archive-date=11 March 2018|url-status=live}}</ref> | ||
Kritičari su također uočili jazove između službene politike jednakosti i gospodarske pravde, i stvarnosti u kojoj je dolazilo do pojave nove društvene klase (nomenklatura) koja je napredovala na račun ostatka stanovništva. Među poznatijim kritičarima ovog društvenog sloja bili su, između ostalih, [[Vaclav Havel]], [[Aleksandar Solženjicin]] i [[Milovan Đilas]].<ref name="Đilas 1957">{{Citiranje knjige|first=Milovan|last=Đilas|year=1983|orig-year=1957|title=The New Class: An Analysis of the Communist System|edition=paperback|publisher=Harcourt Brace Jovanovich|location=San Diego|isbn=0-15-665489-X}}</ref><ref name="Đilas 1969">{{Citiranje knjige|first=Milovan|last=Đilas|year=1969|title=The Unperfect Society: Beyond the New Class|translator-first=Dorian|translator-last=Cooke|publisher=Harcourt, Brace & World|location=New York City|isbn=0-15-693125-7}}</ref><ref name="Đilas 1998">{{Citiranje knjige|first=Milovan|last=Đilas|year=1998|title=Fall of the New Class: A History of Communism's Self-Destruction|edition=hardcover|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=0-679-43325-2}}</ref> Velik dio kritike dolazi od strane antistaljinističkih ljevičara i drugih [[Socijalizam|socijalista]].<ref name="Chomsky 1986">[[Noam Chomsky|Chomsky, Noam]] (Spring/Summer 1986). "[https://chomsky.info/1986____/ The Soviet Union Versus Socialism]." ''[[Our Generation (journal)|Our Generation]]''. Retrieved 10 June 2020 – via Chomsky.info.</ref><ref name="State Capitalism in the Soviet Union, 2001">Howard, M. C.; King J. E. King (2001). [http://www.hetsa.org.au/pdf/34-A-08.pdf "'State Capitalism' in the Soviet Union"]. ''History of Economics Review''. '''34''' (1): 110–126. {{doi|10.1080/10370196.2001.11733360}}.</ref><ref name="Wolff 2015">[[Richard D. Wolff|Wolff, Richard D.]] (27 June 2015). [http://www.truth-out.org/news/item/31567-socialism-means-abolishing-the-distinction-between-bosses-and-employees "Socialism Means Abolishing the Distinction Between Bosses and Employees"]. ''[[Truthout]]''. Retrieved 29 January 2020.</ref><ref name="Robinson 2017">{{ | Kritičari su također uočili jazove između službene politike jednakosti i gospodarske pravde, i stvarnosti u kojoj je dolazilo do pojave nove društvene klase (nomenklatura) koja je napredovala na račun ostatka stanovništva. Među poznatijim kritičarima ovog društvenog sloja bili su, između ostalih, [[Vaclav Havel]], [[Aleksandar Solženjicin]] i [[Milovan Đilas]].<ref name="Đilas 1957">{{Citiranje knjige|first=Milovan|last=Đilas|year=1983|orig-year=1957|title=The New Class: An Analysis of the Communist System|edition=paperback|publisher=Harcourt Brace Jovanovich|location=San Diego|isbn=0-15-665489-X}}</ref><ref name="Đilas 1969">{{Citiranje knjige|first=Milovan|last=Đilas|year=1969|title=The Unperfect Society: Beyond the New Class|translator-first=Dorian|translator-last=Cooke|publisher=Harcourt, Brace & World|location=New York City|isbn=0-15-693125-7}}</ref><ref name="Đilas 1998">{{Citiranje knjige|first=Milovan|last=Đilas|year=1998|title=Fall of the New Class: A History of Communism's Self-Destruction|edition=hardcover|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=0-679-43325-2}}</ref> Velik dio kritike dolazi od strane antistaljinističkih ljevičara i drugih [[Socijalizam|socijalista]].<ref name="Chomsky 1986">[[Noam Chomsky|Chomsky, Noam]] (Spring/Summer 1986). "[https://chomsky.info/1986____/ The Soviet Union Versus Socialism]." ''[[Our Generation (journal)|Our Generation]]''. Retrieved 10 June 2020 – via Chomsky.info.</ref><ref name="State Capitalism in the Soviet Union, 2001">Howard, M. C.; King J. E. King (2001). [http://www.hetsa.org.au/pdf/34-A-08.pdf "'State Capitalism' in the Soviet Union"]. ''History of Economics Review''. '''34''' (1): 110–126. {{doi|10.1080/10370196.2001.11733360}}.</ref><ref name="Wolff 2015">[[Richard D. Wolff|Wolff, Richard D.]] (27 June 2015). [http://www.truth-out.org/news/item/31567-socialism-means-abolishing-the-distinction-between-bosses-and-employees "Socialism Means Abolishing the Distinction Between Bosses and Employees"]. ''[[Truthout]]''. Retrieved 29 January 2020.</ref><ref name="Robinson 2017">{{Citiranje weba|last=Robinson|first=Nathan J.|date=28 October 2017|url=https://www.currentaffairs.org/2017/10/how-to-be-a-socialist-without-being-an-apologist-for-the-atrocities-of-communist-regimes|title=How to Be a Socialist without Being an Apologist for the Atrocities of Communist Regimes|website=Current Affairs|access-date=8 September 2020}}</ref> | ||
O društveno-ekonomskoj naravi vladavine komunističkih partija vodilo se mnogo rasprava pri čemu je takva vlast okarakterizirana oblikom birokratskog kolektivizma, državnog kapitalizma, državnog socijalizma ili jedinstvenog načina proizvodnje.<ref>Andrai, Charles F. (1994). ''Comparative Political Systems: Policy Performance and Social Change''. Armonk, New York: M. E. Sharpe. p. 140.</ref><ref>Sandle, Mark (1999). ''A Short History of Soviet Socialism''. London: UCL Press. pp. 265–266. {{doi|10.4324/9780203500279}}. {{ISBN|9781857283556}}.</ref><ref>John Morgan, W. (2001). "Marxism–Leninism: The Ideology of Twentieth-Century Communism". In Wright, James D., ed. ''International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences'' (2nd ed.). Oxford: Elsevier. pp. 657–662.</ref><ref>Smith, S. A. (2014). ''The Oxford Handbook of the History of Communism''. Oxford: Oxford University Press. p. 126. {{ISBN|9780191667527}}. "The 1936 Constitution described the Soviet Union for the first time as a 'socialist society', rhetorically fulfilling the aim of building socialism in one country, as Stalin had promised."</ref> | O društveno-ekonomskoj naravi vladavine komunističkih partija vodilo se mnogo rasprava pri čemu je takva vlast okarakterizirana oblikom birokratskog kolektivizma, državnog kapitalizma, državnog socijalizma ili jedinstvenog načina proizvodnje.<ref>Andrai, Charles F. (1994). ''Comparative Political Systems: Policy Performance and Social Change''. Armonk, New York: M. E. Sharpe. p. 140.</ref><ref>Sandle, Mark (1999). ''A Short History of Soviet Socialism''. London: UCL Press. pp. 265–266. {{doi|10.4324/9780203500279}}. {{ISBN|9781857283556}}.</ref><ref>John Morgan, W. (2001). "Marxism–Leninism: The Ideology of Twentieth-Century Communism". In Wright, James D., ed. ''International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences'' (2nd ed.). Oxford: Elsevier. pp. 657–662.</ref><ref>Smith, S. A. (2014). ''The Oxford Handbook of the History of Communism''. Oxford: Oxford University Press. p. 126. {{ISBN|9780191667527}}. "The 1936 Constitution described the Soviet Union for the first time as a 'socialist society', rhetorically fulfilling the aim of building socialism in one country, as Stalin had promised."</ref> |
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 15:52
Kritika komunizma može se široko podijeliti u dvije kategorije: jednu koja se bavi praktičnim aspektima komunističkih država u 20. stoljeću,[1] i drugom koja se bavi komunističkom politikom i teorijom.[2] Autori koji kritiziraju komunizam obično se protive i komunističkim idejama i povijesnim politikama, mada se obično fokusiraju na jedan ili drugi aspekt u svojim tekstovima.
Neki anti-komunisti tvrde da je komunistička teorija direktno odgovorna za probleme komunizma 20. stoljeća, dok drugi odvajaju teoriju od prakse tvrdeći da i jedna i druga imaju svojih nedostataka. Dio komunista brani i teoriju i praksu, dok jedan dio njih tvrdi da se povjesna praksa više iili manje udaljila od komunističkih ideja.
Neka osoba se može slagati s komunističkim idejama ali ne i s politikama koje primjenjuju komunističke države (ovakav način razmišljanja je sasvim uobičajen među trockistima), ili puno rjeđe netko se može slagati s politikama komunističkih država ali ne i s komunističkim idejama.
O pomenutim kategorije koje kritiziraju komunizam diskutira se u odvojenim člancima:
- Kritika vladavine komunističke partije se bavi kritikom praktičnih politika implementiranih u vladajuće strukture komunističkih država u 20. stoljeću koje slijede ideologiju marksizma i lenjinizma
- Kritika marksizma se bavi kritikom markstističke teorije.
Kritika vladavine komunističke partije
Djelovanje komunističkih država bilo je predmetom kritike širom političkog spektra.[3] Prema kritičarima vladavina komunističkih partija vodi u totalitarizam, političku represiju, ograničenja ljudskih prava, loše gospodarske rezultate, te u kulturnu i umjetničku cenzuru.[3][4] Zapadnjački kritičari komunističke vlasti također su utemeljeni u kritici samog socijalizma: Friedrich Hayek i Milton Friedman tvrdili su kako su državno vlasništvo i komandna ekonomija koje karakteriziraju komunističku vlast sovjetskog stila odgovorni za gospodarsku stagnaciju i ekonomiju nestašice koja pojedince ne potiče na povećanje produktivnosti, niti na poduzetničko djelovanje.[5] [6] [7] [8] [9] Vladajuće komunističke partije također su se suočavale s učestalom disidencijom.[10]
Kritičari su također uočili jazove između službene politike jednakosti i gospodarske pravde, i stvarnosti u kojoj je dolazilo do pojave nove društvene klase (nomenklatura) koja je napredovala na račun ostatka stanovništva. Među poznatijim kritičarima ovog društvenog sloja bili su, između ostalih, Vaclav Havel, Aleksandar Solženjicin i Milovan Đilas.[11][12][13] Velik dio kritike dolazi od strane antistaljinističkih ljevičara i drugih socijalista.[14][15][16][17]
O društveno-ekonomskoj naravi vladavine komunističkih partija vodilo se mnogo rasprava pri čemu je takva vlast okarakterizirana oblikom birokratskog kolektivizma, državnog kapitalizma, državnog socijalizma ili jedinstvenog načina proizvodnje.[18][19][20][21]
Literatura
- Bosteels, Bruno. The actuality of communism (Verso Books, 2014.)
- Blackmer, Donald LM, and Sidney Tarrow, eds. Communism in Italy and France (Princeton University Press, 2015.)
- Priestland, David. The Red Flag: A History of Communism (Grove Press, 2009.)
- Resnick, Stephen A., and Richard D. Wolff. Class theory and history: Capitalism and communism in the USSR (Routledge, 2013.)
- Taras, Raymond C. The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015.)
Izvori
- ↑ Bruno Bosteels, The actuality of communism (Verso Books, 2014)
- ↑ Raymond C. Taras, The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015).
- ↑ 3,0 3,1 "Criticisms of Communist Party Rule". Philosophybasics. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. ožujak 2018.. https://www.philosophybasics.com/branch_communism.html Pristupljeno 10. ožujak 2018.
- ↑ Krieger, Joel Krieger (2001). Communist Party States. Oxford Reference. doi:10.1093/acref/9780195117394.001.0001. ISBN 9780195117394. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. ožujak 2018.. http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195117394.001.0001/acref-9780195117394-e-0146?rskey=EHcpav&result=1 Pristupljeno 10. ožujak 2018.
- ↑ Von Mises, Ludwig (1990). Economic calculation in the Socialist Commonwealth. Mises Institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. rujan 2019.. https://mises.org/sites/default/files/Economic%20Calculation%20in%20the%20Socialist%20Commonwealth_Vol_2_3.pdf Pristupljeno 11. studeni 2019.
- ↑ Hayek, Friedrich (1935). "The Nature and History of the Problem"; "The Present State of the Debate". Collectivist Economic Planning. pp. 1–40, 201–243.
- ↑ Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E., ed. (1987). The New Palgrave Dictionary of Economics Online. Palgrave Macmillan. Retrieved 2 February 2013. doi:10.1057/9780230226203.1570.
- ↑ Biddle, Jeff; Samuels, Warren; Davis, John (2006). A Companion to the History of Economic Thought, Wiley-Blackwell. p. 319. "What became known as the socialist calculation debate started when von Mises (1935 [1920]) launched a critique of socialism".
- ↑ Levy, David M.; Peart, Sandra J. (2008). "Socialist calculation debate". The New Palgrave Dictionary of Economics. Second Edition. Palgrave Macmillan. ISBN 978-0333786765.
- ↑ Pollack, Detlef; Wielgohs, Jan. "Dissent and Opposition in Communist Eastern Europe". European University Viadrina. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. ožujak 2018.. https://www.kuwi.europa-uni.de/de/lehrstuhl/vs/politik3/Lehre_WS_10_11/Wielgohs-Pollack-Dissent.pdf Pristupljeno 10. ožujak 2018.
- ↑ Đilas, Milovan (1983). The New Class: An Analysis of the Communist System (paperback ed.). San Diego: Harcourt Brace Jovanovich. ISBN 0-15-665489-X
- ↑ Đilas, Milovan (1969). The Unperfect Society: Beyond the New Class. New York City: Harcourt, Brace & World. ISBN 0-15-693125-7
- ↑ Đilas, Milovan (1998). Fall of the New Class: A History of Communism's Self-Destruction (hardcover ed.). Alfred A. Knopf. ISBN 0-679-43325-2
- ↑ Chomsky, Noam (Spring/Summer 1986). "The Soviet Union Versus Socialism." Our Generation. Retrieved 10 June 2020 – via Chomsky.info.
- ↑ Howard, M. C.; King J. E. King (2001). "'State Capitalism' in the Soviet Union". History of Economics Review. 34 (1): 110–126. DOI:10.1080/10370196.2001.11733360 .
- ↑ Wolff, Richard D. (27 June 2015). "Socialism Means Abolishing the Distinction Between Bosses and Employees". Truthout. Retrieved 29 January 2020.
- ↑ Robinson, Nathan J. (28. listopad 2017.). "How to Be a Socialist without Being an Apologist for the Atrocities of Communist Regimes". https://www.currentaffairs.org/2017/10/how-to-be-a-socialist-without-being-an-apologist-for-the-atrocities-of-communist-regimes Pristupljeno 8. rujan 2020.
- ↑ Andrai, Charles F. (1994). Comparative Political Systems: Policy Performance and Social Change. Armonk, New York: M. E. Sharpe. p. 140.
- ↑ Sandle, Mark (1999). A Short History of Soviet Socialism. London: UCL Press. pp. 265–266. DOI:10.4324/9780203500279 . ISBN 9781857283556.
- ↑ John Morgan, W. (2001). "Marxism–Leninism: The Ideology of Twentieth-Century Communism". In Wright, James D., ed. International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences (2nd ed.). Oxford: Elsevier. pp. 657–662.
- ↑ Smith, S. A. (2014). The Oxford Handbook of the History of Communism. Oxford: Oxford University Press. p. 126. ISBN 9780191667527. "The 1936 Constitution described the Soviet Union for the first time as a 'socialist society', rhetorically fulfilling the aim of building socialism in one country, as Stalin had promised."
|