Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Jordan Peterson: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 23: Redak 23:
}}
}}


'''Jordan Bernt Peterson''' ([[Edmonton]], 12. lipnja 1962.) je kanadski [[Klinička_psihologija|klinički psiholog]], društveni kritičar i [[profesor]] [[psihologija|psihologije]] na Sveučilištu Toronto. Njegova glavna područja rada su abnomalna psihologija, [[socijalna psihologija]] i [[psihologija ličnosti]], s posebnim zanimanjem za psihologiju religije i ideoloških uvjerenja,<ref name="C2C16">{{cite news|first1=Jason|last1=Tucker|first2=Jason|last2=VandenBeukel|url=http://www.c2cjournal.ca/2016/12/were-teaching-university-students-lies-an-interview-with-dr-jordan-peterson/|title=‘We’re teaching university students lies’ – An interview with Dr Jordan Peterson|date=1. prosinca 2016.|work=C2C Journal}}</ref> i procjenu i unaprijeđenje osobnosti i uspješnosti.<ref name="MeaningConference">{{cite web|url=http://meaning.ca/conference/past-conferences/meaning-conference-2016/speakers/|title=Meaning Conference|date=srpanj 2016.|publisher=[[International Network on Personal Meaning]]|accessdate=29. siječnja 2018.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170604182645/http://meaning.ca/conference/past-conferences/meaning-conference-2016/speakers/|archivedate=4. lipnja 2017.}}</ref>  
'''Jordan Bernt Peterson''' ([[Edmonton]], 12. lipnja 1962.) je kanadski [[Klinička_psihologija|klinički psiholog]], društveni kritičar i [[profesor]] [[psihologija|psihologije]] na Sveučilištu Toronto. Njegova glavna područja rada su abnomalna psihologija, [[socijalna psihologija]] i [[psihologija ličnosti]], s posebnim zanimanjem za psihologiju religije i ideoloških uvjerenja,<ref name="C2C16">{{Citiranje novina|first1=Jason|last1=Tucker|first2=Jason|last2=VandenBeukel|url=http://www.c2cjournal.ca/2016/12/were-teaching-university-students-lies-an-interview-with-dr-jordan-peterson/|title=‘We’re teaching university students lies’ – An interview with Dr Jordan Peterson|date=1. prosinca 2016.|work=C2C Journal}}</ref> i procjenu i unaprijeđenje osobnosti i uspješnosti.<ref name="MeaningConference">{{Citiranje weba|url=http://meaning.ca/conference/past-conferences/meaning-conference-2016/speakers/|title=Meaning Conference|date=srpanj 2016.|publisher=[[International Network on Personal Meaning]]|accessdate=29. siječnja 2018.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170604182645/http://meaning.ca/conference/past-conferences/meaning-conference-2016/speakers/|archivedate=4. lipnja 2017.}}</ref>  


Peterson je odrastao u Fairviewu, Alberta. Godine 1982. je stekao diplomu prvostupnika iz političkih znanosti, a 1984. sveučilišnu diplomu psihologa, sve na Sveučilištu Alberta, te je doktorirao na polju kliničke psihologije na McGill Sveučilištu 1991. Na McGillu je poslije doktorata nastavio raditi kroz dvije godine, nakon čega se preselio u [[Massachusetts]], gdje je radio kao suradnik i izvanredni profesor na odjelu za psihologiju [[Harvardovo sveučilište|Harvardova sveučilišta]], a 1998. prešao je na Sveučilište Toronto na mjesto redovnog profesora. Godine 1999. napisao je knjigu ''Maps of Meaning: The Architecture of Belief'', djelo u kojem istražuje nekoliko akademskih polja kako bi objasnio strukturu sistema vjerovanja i mitova, njihovu ulogu u regulaciji emocija, izgradnji sustava vrijednosti i motivaciji za [[genocid]].<ref name="McCord">{{Citiranje knjige|last=McCord|first=Joan|authorlink=Joan McCord|title=Beyond Empiricism: Institutions and Intentions in the Study of Crime|url=https://books.google.com/books?id=bZioQ3X6cQcC|year=2004.|publisher=Transaction Publishers|isbn=978-1-4128-1806-3|page=178}}</ref><ref name="Ellens2004">{{Citiranje knjige|last=Ellens|first=J. Harold|authorlink=J. Harold Ellens|title=The Destructive Power of Religion: Models and cases of violence in religion|url=https://books.google.com/books?id=Fp8QAQAAMAAJ|year=2004.|publisher=[[Greenwood Publishing Group|Praeger]]|isbn=978-0-275-97974-4|page=346}}</ref><ref name="GregoryRutledge2016">{{Citiranje knjige|last1=Gregory|first1=Erik M.|last2=Rutledge|first2=Pamela B.|title=Exploring Positive Psychology: The Science of Happiness and Well-Being|url=https://books.google.com/books?id=yKgDDQAAQBAJ|year=2016.|publisher=[[ABC-CLIO]]|isbn=978-1-61069-940-2|page=154}}</ref> Njegova druga knjiga ''12 Rules for Life: An Antidote to Chaos'', izdana je u siječnju 2018.<ref name="NP18">{{cite news|first=Christie|last=Blatchford|author-link=Christie Blatchford|url=http://nationalpost.com/feature/christie-blatchford-sits-down-with-warrior-for-common-sense-jordan-peterson|title=Christie Blatchford sits down with "warrior for common sense" Jordan Peterson|date=19. siječnja 2018.|work=[[National Post]]|access-date=19. siječnja 2018.}}</ref><ref name="Chronicle18">{{cite news|first=Tom|last=Bartlett|url=https://www.chronicle.com/article/What-s-So-Dangerous-About/242256|title=What’s So Dangerous About Jordan Peterson?|date=17. siječnja 2018.|work=[[The Chronicle of Higher Education]]|access-date=19. siječnja 2018.}}</ref><ref name="Lott18">{{cite news|first=Tim|last=Lott|author-link=Tim Lott|url=https://www.theguardian.com/global/2018/jan/21/jordan-peterson-self-help-author-12-steps-interview|title=Jordan Peterson: ‘The pursuit of happiness is a pointless goal’|date=21. siječnja 2018.|work=[[The Observer]]|access-date=21. siječnja 2018.}}</ref>
Peterson je odrastao u Fairviewu, Alberta. Godine 1982. je stekao diplomu prvostupnika iz političkih znanosti, a 1984. sveučilišnu diplomu psihologa, sve na Sveučilištu Alberta, te je doktorirao na polju kliničke psihologije na McGill Sveučilištu 1991. Na McGillu je poslije doktorata nastavio raditi kroz dvije godine, nakon čega se preselio u [[Massachusetts]], gdje je radio kao suradnik i izvanredni profesor na odjelu za psihologiju [[Harvardovo sveučilište|Harvardova sveučilišta]], a 1998. prešao je na Sveučilište Toronto na mjesto redovnog profesora. Godine 1999. napisao je knjigu ''Maps of Meaning: The Architecture of Belief'', djelo u kojem istražuje nekoliko akademskih polja kako bi objasnio strukturu sistema vjerovanja i mitova, njihovu ulogu u regulaciji emocija, izgradnji sustava vrijednosti i motivaciji za [[genocid]].<ref name="McCord">{{Citiranje knjige|last=McCord|first=Joan|authorlink=Joan McCord|title=Beyond Empiricism: Institutions and Intentions in the Study of Crime|url=https://books.google.com/books?id=bZioQ3X6cQcC|year=2004.|publisher=Transaction Publishers|isbn=978-1-4128-1806-3|page=178}}</ref><ref name="Ellens2004">{{Citiranje knjige|last=Ellens|first=J. Harold|authorlink=J. Harold Ellens|title=The Destructive Power of Religion: Models and cases of violence in religion|url=https://books.google.com/books?id=Fp8QAQAAMAAJ|year=2004.|publisher=[[Greenwood Publishing Group|Praeger]]|isbn=978-0-275-97974-4|page=346}}</ref><ref name="GregoryRutledge2016">{{Citiranje knjige|last1=Gregory|first1=Erik M.|last2=Rutledge|first2=Pamela B.|title=Exploring Positive Psychology: The Science of Happiness and Well-Being|url=https://books.google.com/books?id=yKgDDQAAQBAJ|year=2016.|publisher=[[ABC-CLIO]]|isbn=978-1-61069-940-2|page=154}}</ref> Njegova druga knjiga ''12 Rules for Life: An Antidote to Chaos'', izdana je u siječnju 2018.<ref name="NP18">{{Citiranje novina|first=Christie|last=Blatchford|author-link=Christie Blatchford|url=http://nationalpost.com/feature/christie-blatchford-sits-down-with-warrior-for-common-sense-jordan-peterson|title=Christie Blatchford sits down with "warrior for common sense" Jordan Peterson|date=19. siječnja 2018.|work=[[National Post]]|access-date=19. siječnja 2018.}}</ref><ref name="Chronicle18">{{Citiranje novina|first=Tom|last=Bartlett|url=https://www.chronicle.com/article/What-s-So-Dangerous-About/242256|title=What’s So Dangerous About Jordan Peterson?|date=17. siječnja 2018.|work=[[The Chronicle of Higher Education]]|access-date=19. siječnja 2018.}}</ref><ref name="Lott18">{{Citiranje novina|first=Tim|last=Lott|author-link=Tim Lott|url=https://www.theguardian.com/global/2018/jan/21/jordan-peterson-self-help-author-12-steps-interview|title=Jordan Peterson: ‘The pursuit of happiness is a pointless goal’|date=21. siječnja 2018.|work=[[The Observer]]|access-date=21. siječnja 2018.}}</ref>


Peterson je 2016. izradio seriju videa na svom [[YouTube]] kanalu u kojima je kritizirao Vladu Kanade zahtjevom za promjenom kanadskog Zakona o ljudskim pravima i krivičnog zakona C-16 što je stvorilo značajnu medijsku pažnju.<ref name="NP18"/><ref name="Chronicle18"/><ref name="Lott18"/>
Peterson je 2016. izradio seriju videa na svom [[YouTube]] kanalu u kojima je kritizirao Vladu Kanade zahtjevom za promjenom kanadskog Zakona o ljudskim pravima i krivičnog zakona C-16 što je stvorilo značajnu medijsku pažnju.<ref name="NP18"/><ref name="Chronicle18"/><ref name="Lott18"/>


==Djetinjstvo==
==Djetinjstvo==
Peterson je rođen 12. lipnja 1962. Odrastao je u Fairviewu, Alberta, malom gradu sjeverozapadno od Edmontona u [[Kanada|Kanadi]], u kojem je rođen. Najstariji je od troje djece Beverley, knjižničarke na Fairview kampusu Grande Prairie Regional College i učitelja Walter Peterson.<ref name="torontolife">{{cite news|first=Jason|last=McBride|url=http://torontolife.com/city/u-t-professor-sparked-vicious-battle-gender-neutral-pronouns/|title=The Pronoun Warrior|date=25. siječnja 2017.|work=23. ožujka 2017.|publisher=[[Reddit]]|quote=Bernt. Pronounced Bear-ent. It's Norwegian, after my great grandfather.}}</ref><ref>{{cite news|first=Louise|last=Brown|url=https://www.thestar.com/news/2007/04/17/schools_a_soft_target_for_revengeseekers.html|title=Schools a soft target for revenge-seekers|date=17. travnja 2007.|work=[[Toronto Star]]|quote=Jordan Bernt Peterson of the University of Toronto.}}</ref>
Peterson je rođen 12. lipnja 1962. Odrastao je u Fairviewu, Alberta, malom gradu sjeverozapadno od Edmontona u [[Kanada|Kanadi]], u kojem je rođen. Najstariji je od troje djece Beverley, knjižničarke na Fairview kampusu Grande Prairie Regional College i učitelja Walter Peterson.<ref name="torontolife">{{Citiranje novina|first=Jason|last=McBride|url=http://torontolife.com/city/u-t-professor-sparked-vicious-battle-gender-neutral-pronouns/|title=The Pronoun Warrior|date=25. siječnja 2017.|work=23. ožujka 2017.|publisher=[[Reddit]]|quote=Bernt. Pronounced Bear-ent. It's Norwegian, after my great grandfather.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|first=Louise|last=Brown|url=https://www.thestar.com/news/2007/04/17/schools_a_soft_target_for_revengeseekers.html|title=Schools a soft target for revenge-seekers|date=17. travnja 2007.|work=[[Toronto Star]]|quote=Jordan Bernt Peterson of the University of Toronto.}}</ref>


Kada mu je bilo trinaest upoznao se s djelima [[George Orwell|Orwella]], [[Aldous Huxley|Huxleya]], [[Aleksandar Solženjicin|Solženjicina]] i [[Ayn Rand]], a pod utjecajem školske knjižničarke Sandy Notley—majke Rachel Notley, vođe Alberta New Democratic Party.<ref name="freedom/hate">{{cite news|first=Patty|last=Winsa|title=He says freedom, they say hate. The pronoun fight is back|url=https://www.thestar.com/news/insight/2017/01/15/he-says-freedom-they-say-hate-the-pronoun-fight-is-back.html|date=15. siječnja 2017.|work=[[Toronto Star]]}}</ref> U tinejdžerskim je godinama radio za New Democratic Party - NDP, ali se razočarao u stranku u kojoj je vidio da prevladava "intelektualizam fino odjevenih socijalista srednjeg staleža" koji "ne vole siromašne, koji zapravo mrze bogate".<ref name="torontolife" /> NDP je napustio kada mu je bilo osamnaest godina.<ref name="Krendl">{{cite news|first=Anne C.|last=Krendl|url=https://www.thecrimson.com/article/1995/4/26/jordan-peterson-pharvard-students-may-know/?page=single|title=Jordan Peterson: Linking Mythology to Psychology|date=26. travnja 1995.|work=[[The Harvard Crimson]]}}</ref>
Kada mu je bilo trinaest upoznao se s djelima [[George Orwell|Orwella]], [[Aldous Huxley|Huxleya]], [[Aleksandar Solženjicin|Solženjicina]] i [[Ayn Rand]], a pod utjecajem školske knjižničarke Sandy Notley—majke Rachel Notley, vođe Alberta New Democratic Party.<ref name="freedom/hate">{{Citiranje novina|first=Patty|last=Winsa|title=He says freedom, they say hate. The pronoun fight is back|url=https://www.thestar.com/news/insight/2017/01/15/he-says-freedom-they-say-hate-the-pronoun-fight-is-back.html|date=15. siječnja 2017.|work=[[Toronto Star]]}}</ref> U tinejdžerskim je godinama radio za New Democratic Party - NDP, ali se razočarao u stranku u kojoj je vidio da prevladava "intelektualizam fino odjevenih socijalista srednjeg staleža" koji "ne vole siromašne, koji zapravo mrze bogate".<ref name="torontolife" /> NDP je napustio kada mu je bilo osamnaest godina.<ref name="Krendl">{{Citiranje novina|first=Anne C.|last=Krendl|url=https://www.thecrimson.com/article/1995/4/26/jordan-peterson-pharvard-students-may-know/?page=single|title=Jordan Peterson: Linking Mythology to Psychology|date=26. travnja 1995.|work=[[The Harvard Crimson]]}}</ref>


==Obrazovanje==
==Obrazovanje==
Nakon srednjoškolske diplome u Fairviewu 1979., Peterson je na Grande Prairie Regional College, upisao studij političkih znanosti i engleske književnosti.<ref name="C2C16" /> Potom se prebacio na Sveučilište Alberta, na kojem je 1982. stekao diplomu prvostupnika.<ref name="Krendl" /> Nakon toga je godinu dana putovao Europom i u to se vrijeme zainteresirao za psihološke uzroke [[Hladni rat|hladnog rata]], te pogotovo europskog totalitarizma 20. stoljeća.<ref name="C2C16" /> Proganjale su ga apokaliptičke noćne more vezane uz utrku u nuklearnom naoružanju zbog čega je postao zabrinut za ljudski kapacitet za zlo i destrukciju, te se uputio se u djela [[Carl Gustav Jung|Junga]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], [[Aleksandar Solženjicin|Solženjicina]],<ref name="torontolife" /> i [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]]. Potom se vratio na Sveučilište Alberta na kojem je 1984. stekao sveučilišnu diplomu iz [[Psihologija|psihologije]]. Sljedeće godine preselio se u [[Montreal]] gdje je pohađao Sveučilište McGill na kojem je 1991. doktorirao na polju kliničke psihologije pod nadzorom Roberta O. Pihla., te ostao raditi kao poslijedoktorand na Sveučilištu McGill's, bolnica Douglas Hospital, do lipnja 1993., radeći s Pihlom i Maurice Dongier.<ref name="C2C16" /><ref>{{cite web|url=http://uoftmindmatters.com/mind-matters-5-power/programme/jordan-peterson/|title=Biography: Jordan Peterson|institution=University of Toronto|date=14. kolovoza 2016.|author=Staff writer(s)}}</ref>
Nakon srednjoškolske diplome u Fairviewu 1979., Peterson je na Grande Prairie Regional College, upisao studij političkih znanosti i engleske književnosti.<ref name="C2C16" /> Potom se prebacio na Sveučilište Alberta, na kojem je 1982. stekao diplomu prvostupnika.<ref name="Krendl" /> Nakon toga je godinu dana putovao Europom i u to se vrijeme zainteresirao za psihološke uzroke [[Hladni rat|hladnog rata]], te pogotovo europskog totalitarizma 20. stoljeća.<ref name="C2C16" /> Proganjale su ga apokaliptičke noćne more vezane uz utrku u nuklearnom naoružanju zbog čega je postao zabrinut za ljudski kapacitet za zlo i destrukciju, te se uputio se u djela [[Carl Gustav Jung|Junga]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], [[Aleksandar Solženjicin|Solženjicina]],<ref name="torontolife" /> i [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]]. Potom se vratio na Sveučilište Alberta na kojem je 1984. stekao sveučilišnu diplomu iz [[Psihologija|psihologije]]. Sljedeće godine preselio se u [[Montreal]] gdje je pohađao Sveučilište McGill na kojem je 1991. doktorirao na polju kliničke psihologije pod nadzorom Roberta O. Pihla., te ostao raditi kao poslijedoktorand na Sveučilištu McGill's, bolnica Douglas Hospital, do lipnja 1993., radeći s Pihlom i Maurice Dongier.<ref name="C2C16" /><ref>{{Citiranje weba|url=http://uoftmindmatters.com/mind-matters-5-power/programme/jordan-peterson/|title=Biography: Jordan Peterson|institution=University of Toronto|date=14. kolovoza 2016.|author=Staff writer(s)}}</ref>


==Karijera==
==Karijera==
Od srpnja 1993. do lipnja 1998. Peterson je živio u Arlingtonu, [[Massachusetts]], predavao i provodio istraživanja na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovom sveučilištu]] kao suradnik i izvanredni profesor na odjelu psihologije. U to je vrijeme proučavao [[agresija|agresiju]] koja proizlazi od zloupotrebe supstancija i alkohola, te nadgledao brojne nekonvencionalne prijedloge teza.<ref name="Krendl" /> Bivši studenti doktorandi, psiholozi i predavači s Harvarda, Shelley Carson i autor Gregg Hurwitz, podsjećaju da su studenti još tada visoko cijenili njegova predavanja.<ref name="Chronicle18" /> U srpnju 1998. vratio se u Kanadu i zaposlio kao redovni profesor na Sveučilištu u Torontu.<ref name="fvp">{{cite news|url=http://www.fairviewpost.com/2004/01/27/where-we-live|title=Former Fairviewite gets TV miniseries|author=Staff writer(s)|work=Fairview Post|date=27. siječnja 2004.|accessdate=30. siječnja 2018.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170422034117/http://www.fairviewpost.com/2004/01/27/where-we-live|archivedate=22. travnja 2017.}}</ref>  
Od srpnja 1993. do lipnja 1998. Peterson je živio u Arlingtonu, [[Massachusetts]], predavao i provodio istraživanja na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovom sveučilištu]] kao suradnik i izvanredni profesor na odjelu psihologije. U to je vrijeme proučavao [[agresija|agresiju]] koja proizlazi od zloupotrebe supstancija i alkohola, te nadgledao brojne nekonvencionalne prijedloge teza.<ref name="Krendl" /> Bivši studenti doktorandi, psiholozi i predavači s Harvarda, Shelley Carson i autor Gregg Hurwitz, podsjećaju da su studenti još tada visoko cijenili njegova predavanja.<ref name="Chronicle18" /> U srpnju 1998. vratio se u Kanadu i zaposlio kao redovni profesor na Sveučilištu u Torontu.<ref name="fvp">{{Citiranje novina|url=http://www.fairviewpost.com/2004/01/27/where-we-live|title=Former Fairviewite gets TV miniseries|author=Staff writer(s)|work=Fairview Post|date=27. siječnja 2004.|accessdate=30. siječnja 2018.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170422034117/http://www.fairviewpost.com/2004/01/27/where-we-live|archivedate=22. travnja 2017.}}</ref>  


Njegova područja proučavanja i istraživanja su na poljima [[Psihofarmakologija|psihofarmakologije]], [[Abnormalna psihologija|abnormalne psihologije]],  [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]], [[Socialna psihologija|socialne psihologije]], [[Industrijska i organizacijska psihologija|industrijske i organizacijske psihologije]], [[Psihologija religije|psihologije religije]], ideologije,<ref name="C2C16" /> [[Politička psihologija|političke psihologije]] i kreativne psihologije.<ref name="MeaningConference" /> Peterson je autor ili suradnik na više od stotinu akademskih radova,<ref name="McCamonConvivum">{{cite news|last=McCamon|first=Brent|title=Wherefore Art Thou Peterson?|url=https://www.convivium.ca/articles/wherefore-art-thou-peterson|date=28. ožujka 2017.|work=[[Cardus|Convivium]]}}</ref> te ima više od 20 godina iskustva kliničke prakse, primajući 20 ljudi tjedno, ali je od 2017. s kliničkom praksom morao prestati zbog rada na novim projektima.<ref name="NP18"/>
Njegova područja proučavanja i istraživanja su na poljima [[Psihofarmakologija|psihofarmakologije]], [[Abnormalna psihologija|abnormalne psihologije]],  [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]], [[Socialna psihologija|socialne psihologije]], [[Industrijska i organizacijska psihologija|industrijske i organizacijske psihologije]], [[Psihologija religije|psihologije religije]], ideologije,<ref name="C2C16" /> [[Politička psihologija|političke psihologije]] i kreativne psihologije.<ref name="MeaningConference" /> Peterson je autor ili suradnik na više od stotinu akademskih radova,<ref name="McCamonConvivum">{{Citiranje novina|last=McCamon|first=Brent|title=Wherefore Art Thou Peterson?|url=https://www.convivium.ca/articles/wherefore-art-thou-peterson|date=28. ožujka 2017.|work=[[Cardus|Convivium]]}}</ref> te ima više od 20 godina iskustva kliničke prakse, primajući 20 ljudi tjedno, ali je od 2017. s kliničkom praksom morao prestati zbog rada na novim projektima.<ref name="NP18"/>


Godine 2004. je na TV Ontario emitirana 13-epizodna TV serija zasnovana na njegovoj knjizi ''Maps of Meaning: The Architecture of Belief''.<ref name="torontolife" /><ref name="fvp" /><ref>{{cite web|url=https://tvo.org/archive-programs/maps-of-meaning|title=Archive: Maps of Meaning|publisher=[[TVOntario]]}}</ref> Osim toga nastupa na istoj TV mreži u emisijama kao što su ''Big Ideas (TV serija)'', a čest je gost i esejist emisije “The Agenda with Steve Paikin'' od 2008.<ref>{{cite web|url=https://archive.org/details/IsFaithInevitable|title=Is Faith Inevitable|date=27. ožujka 2008.|publisher=TVO [[The Agenda|The Agenda with Steve Paikin]]|work=[[Internet Archive]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/name/nm5266811/?ref_=tt_cl_t2|title=Jordan Peterson|publisher=[[IMDb]]}}</ref>
Godine 2004. je na TV Ontario emitirana 13-epizodna TV serija zasnovana na njegovoj knjizi ''Maps of Meaning: The Architecture of Belief''.<ref name="torontolife" /><ref name="fvp" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://tvo.org/archive-programs/maps-of-meaning|title=Archive: Maps of Meaning|publisher=[[TVOntario]]}}</ref> Osim toga nastupa na istoj TV mreži u emisijama kao što su ''Big Ideas (TV serija)'', a čest je gost i esejist emisije “The Agenda with Steve Paikin'' od 2008.<ref>{{Citiranje weba|url=https://archive.org/details/IsFaithInevitable|title=Is Faith Inevitable|date=27. ožujka 2008.|publisher=TVO [[The Agenda|The Agenda with Steve Paikin]]|work=[[Internet Archive]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.imdb.com/name/nm5266811/?ref_=tt_cl_t2|title=Jordan Peterson|publisher=[[IMDb]]}}</ref>
<br>
<br>


Redak 49: Redak 49:
{{Quote box|width=40%|Nešto što ne možemo vidjeti štiti nas od nečeg što ne razumijemo. Ono što ne vidimo je [[kultura]], u svojoj intrapsihičkoj ili unutarnjoj manifestaciji. Ono što ne razumijemo je kaos koji utječe na rast kulture.
{{Quote box|width=40%|Nešto što ne možemo vidjeti štiti nas od nečeg što ne razumijemo. Ono što ne vidimo je [[kultura]], u svojoj intrapsihičkoj ili unutarnjoj manifestaciji. Ono što ne razumijemo je kaos koji utječe na rast kulture.


Ako je struktura kulture poremećena, kaos će se sam po sebi vratiti. Mi ćemo učiniti bilo što&nbsp;— bilo što&nbsp;— kako bi se obranili od tog povratka. | Jordan Peterson, 1998. (''Descensus ad Inferos'')<ref name=inferos>{{cite news|first=Craig|last=Lambert|url=https://harvardmagazine.com/1998/09/right.chaos.html|title=Chaos, Culture, Curiosity|date=rujan 1998.|work=[[Harvard Magazine]]}}</ref>}}
Ako je struktura kulture poremećena, kaos će se sam po sebi vratiti. Mi ćemo učiniti bilo što&nbsp;— bilo što&nbsp;— kako bi se obranili od tog povratka. | Jordan Peterson, 1998. (''Descensus ad Inferos'')<ref name=inferos>{{Citiranje novina|first=Craig|last=Lambert|url=https://harvardmagazine.com/1998/09/right.chaos.html|title=Chaos, Culture, Curiosity|date=rujan 1998.|work=[[Harvard Magazine]]}}</ref>}}


Godine 1999. izdavač Routledge izdaje njegovu knjigu ''Maps of Meaning: The Architecture of Belief'', na kojoj je radio trinaest godina, u kojoj objašnjava sveobuhvatnu teoriju izgradnje smisla, prikazanu kroz mitski proces istraživačkog heroja, i daje tumačenje religioznih i mitskih modela realnosti predstavljajući ih na način kompatibilan s modernim znanstvenim razumijevanjem funkcioniranja mozga. Prema Craigu Lambertu (članak iz Harvard Magazina), ''on sintetizira ideje izvučene iz narativa mitologije, religije, literature i filozofije, kao i neuropsiholoških istraživanja” u  "klasičnoj, staromodnoj tradicionalnoj [[Društvene znanosti|društvenoj znanosti]]".<ref name=inferos />
Godine 1999. izdavač Routledge izdaje njegovu knjigu ''Maps of Meaning: The Architecture of Belief'', na kojoj je radio trinaest godina, u kojoj objašnjava sveobuhvatnu teoriju izgradnje smisla, prikazanu kroz mitski proces istraživačkog heroja, i daje tumačenje religioznih i mitskih modela realnosti predstavljajući ih na način kompatibilan s modernim znanstvenim razumijevanjem funkcioniranja mozga. Prema Craigu Lambertu (članak iz Harvard Magazina), ''on sintetizira ideje izvučene iz narativa mitologije, religije, literature i filozofije, kao i neuropsiholoških istraživanja” u  "klasičnoj, staromodnoj tradicionalnoj [[Društvene znanosti|društvenoj znanosti]]".<ref name=inferos />
Redak 57: Redak 57:
Prema Petersonu postoji sukob kaosa (kojeg predstavlja [[strah]]) i reda (kojeg predstavlja radoznalost istraživanja). Ljudi svojom sposobnošću apstraktnog razmišljanja također čine teritorijalnost — sustav vjerovanja koji "regulira naše [[emocija|emocije]]". Potencijalna prijetnja dubokom uvjerenju uzrokuje emocionalnu reakciju, što može biti praćeno patološkim pokušajima suočavanja s unutarnjim kaosom, a "ljudi općenito preferiraju [[rat]] kao nešto izvanjsko, nego unutarnje ... nego mijenu naših izazvanih uvjerenja". Načelo u međuprostoru je [[logos]] ([[svijest]]), pa herojske osobe razvijaju [[kultura|kulturu]] i [[društvo]] kao posrednike između te dvije prirodne sile.<ref name=inferos />
Prema Petersonu postoji sukob kaosa (kojeg predstavlja [[strah]]) i reda (kojeg predstavlja radoznalost istraživanja). Ljudi svojom sposobnošću apstraktnog razmišljanja također čine teritorijalnost — sustav vjerovanja koji "regulira naše [[emocija|emocije]]". Potencijalna prijetnja dubokom uvjerenju uzrokuje emocionalnu reakciju, što može biti praćeno patološkim pokušajima suočavanja s unutarnjim kaosom, a "ljudi općenito preferiraju [[rat]] kao nešto izvanjsko, nego unutarnje ... nego mijenu naših izazvanih uvjerenja". Načelo u međuprostoru je [[logos]] ([[svijest]]), pa herojske osobe razvijaju [[kultura|kulturu]] i [[društvo]] kao posrednike između te dvije prirodne sile.<ref name=inferos />


Harvey Shepard u religijskoj kolumni u ''Montrealskoj Gazettei'', kaže: "Za mene knjiga odražava autorov profinjeni moralni osjećaj i ogromnu erudiciju na područjima od kliničke psihologije do Svetog pisma, a veliki udio je i u osobnom duševnom poniranju. ...&nbsp;Petersonova vizija je u skladu s trenutnim znanstvenim i pragmatičkim metodama, te je značajno duboko konzervativna i tradicionalna".<ref>{{cite news|last=Shepherd|first=Harvey|title=Meaning from Myths|newspaper=[[Montreal Gazette]]|date=11. studenog 2003.}}</ref> Psiholozi Ralph W. Hood, Peter C. Hill i Bernard Spilka, u njihovoj knjizi ''The Psychology of Religion: An Empirical Approach'' (2009.), navode da vezano na odnos velikih pet faktora osobnosti prema religiji, "dinamički model sukoba tradicije i promjene je majstorski objašnjen od strane Petersona (1999), kao temelj osobnosti, što on naziva arhitekturom uvjerenja".<ref name="Wood2009">{{Citiranje knjige|last1=Hood|first1=Ralph W.|authorlink1=Ralph W. Hood|last2=Hill|first2=Peter C.|last3=Spilka|first3=Bernard|title=The Psychology of Religion: An Empirical Approach|url=https://books.google.com/books?id=ETVk59xbc90C|edition=4|year=2009.|publisher=Guilford Press|isbn=978-1-60623-392-4|pages=236–237}}</ref>
Harvey Shepard u religijskoj kolumni u ''Montrealskoj Gazettei'', kaže: "Za mene knjiga odražava autorov profinjeni moralni osjećaj i ogromnu erudiciju na područjima od kliničke psihologije do Svetog pisma, a veliki udio je i u osobnom duševnom poniranju. ...&nbsp;Petersonova vizija je u skladu s trenutnim znanstvenim i pragmatičkim metodama, te je značajno duboko konzervativna i tradicionalna".<ref>{{Citiranje novina|last=Shepherd|first=Harvey|title=Meaning from Myths|newspaper=[[Montreal Gazette]]|date=11. studenog 2003.}}</ref> Psiholozi Ralph W. Hood, Peter C. Hill i Bernard Spilka, u njihovoj knjizi ''The Psychology of Religion: An Empirical Approach'' (2009.), navode da vezano na odnos velikih pet faktora osobnosti prema religiji, "dinamički model sukoba tradicije i promjene je majstorski objašnjen od strane Petersona (1999), kao temelj osobnosti, što on naziva arhitekturom uvjerenja".<ref name="Wood2009">{{Citiranje knjige|last1=Hood|first1=Ralph W.|authorlink1=Ralph W. Hood|last2=Hill|first2=Peter C.|last3=Spilka|first3=Bernard|title=The Psychology of Religion: An Empirical Approach|url=https://books.google.com/books?id=ETVk59xbc90C|edition=4|year=2009.|publisher=Guilford Press|isbn=978-1-60623-392-4|pages=236–237}}</ref>


===''12 Rules for Life: An Antidote to Chaos''===
===''12 Rules for Life: An Antidote to Chaos''===
U siječnju 2018. Penguin Random House izdao je Petersonovu drugu knjigu ''12 Rules for Life: An Antidote to Chaos''. U knjizi su obuhvaćeni apstraktni etički životni principi, objašnjeni u pristupačnijem stilu nego u ''Maps of Meaning''.<ref name="NP18" /><ref name="Chronicle18" /><ref name="Lott18"/>
U siječnju 2018. Penguin Random House izdao je Petersonovu drugu knjigu ''12 Rules for Life: An Antidote to Chaos''. U knjizi su obuhvaćeni apstraktni etički životni principi, objašnjeni u pristupačnijem stilu nego u ''Maps of Meaning''.<ref name="NP18" /><ref name="Chronicle18" /><ref name="Lott18"/>
Peterson je knjigu promovirao na turneji diljem svijeta.<ref>{{cite news|url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/london-life/jordan-peterson-canadian-psychologist-snowflake-millennial-a3742586.html|title=Canadian psychologist Jordan Peterson: the ‘anti-snowflake’ crusader speaks out|first=Katie|last=Law|date=20. siječnja 2018.|work=London Evening Standard|access-date=20. siječnja 2018.}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.spectator.co.uk/2018/01/the-curious-star-appeal-of-jordan-peterson/|title=The curious star appeal of Jordan Peterson|first=Douglas|last=Murray|author-link=Douglas Murray (author)|date=20. siječnja 2018.|work=The Spectator|access-date=20. siječnja 2018.}}</ref><ref>{{cite news|url=https://globalnews.ca/news/3977194/jordan-peterson-citadel-theatre-university-of-toronto-12-rules-of-life-edmonton/|title=Edmonton’s Citadel Theatre apologizes over how it handled Jordan Peterson event|first=Phil|last=Heidenreich|date=20. siječnja 2018.|work=Global News|access-date=20. sječnja 2018.}}</ref> U sklopu promocije Peterson je imao interview na engleskom Channel 4 news kanalu kojeg je vodila Cathy Newman, koji je postao viralan, s dvadeset milijuna pogleda na YouTubeu.<ref>{{cite web|url =https://www.reddit.com/r/JordanPeterson/comments/8nhjop/jordan_petersons_cathy_newman_debate_now_has_over/|title =“Jordan Peterson's Cathy Newman debate now has over 10,000,000 views!|work=reddit.com|access-date=03. lipnja 2018.}}</ref> Nakon intervjua na Channel 4 News, knjiga ''12 Rules for Life'' postala je trenutno najprodavanija knjiga na Amazonu u SAD i Kanadi, te četvrta u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite news|url=http://edmontonjournal.com/opinion/columnists/david-staples-edmonton-should-welcome-home-jordan-peterson-not-shun-him|title=David Staples: Dark day as Citadel Theatre snubs controversial author|first=David|last=Staples|date=18. siječnja 2018.|work=Edmonton Journal|access-date=22. siječnja 2018.}}</ref> U Hrvatskoj knjiga je objavljena u listopadu 2018. od strane naklade Verbum.<ref>{{cite web|url=http://verbum.hr/knjige/12-pravila-za-zivot-7397/|title=12 pravila za život: Protuotrov kaosu|publisher=Verbum|accessdate=22. listopada 2019.}}</ref>
Peterson je knjigu promovirao na turneji diljem svijeta.<ref>{{Citiranje novina|url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/london-life/jordan-peterson-canadian-psychologist-snowflake-millennial-a3742586.html|title=Canadian psychologist Jordan Peterson: the ‘anti-snowflake’ crusader speaks out|first=Katie|last=Law|date=20. siječnja 2018.|work=London Evening Standard|access-date=20. siječnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=https://www.spectator.co.uk/2018/01/the-curious-star-appeal-of-jordan-peterson/|title=The curious star appeal of Jordan Peterson|first=Douglas|last=Murray|author-link=Douglas Murray (author)|date=20. siječnja 2018.|work=The Spectator|access-date=20. siječnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=https://globalnews.ca/news/3977194/jordan-peterson-citadel-theatre-university-of-toronto-12-rules-of-life-edmonton/|title=Edmonton’s Citadel Theatre apologizes over how it handled Jordan Peterson event|first=Phil|last=Heidenreich|date=20. siječnja 2018.|work=Global News|access-date=20. sječnja 2018.}}</ref> U sklopu promocije Peterson je imao interview na engleskom Channel 4 news kanalu kojeg je vodila Cathy Newman, koji je postao viralan, s dvadeset milijuna pogleda na YouTubeu.<ref>{{Citiranje weba|url =https://www.reddit.com/r/JordanPeterson/comments/8nhjop/jordan_petersons_cathy_newman_debate_now_has_over/|title =“Jordan Peterson's Cathy Newman debate now has over 10,000,000 views!|work=reddit.com|access-date=03. lipnja 2018.}}</ref> Nakon intervjua na Channel 4 News, knjiga ''12 Rules for Life'' postala je trenutno najprodavanija knjiga na Amazonu u SAD i Kanadi, te četvrta u Velikoj Britaniji.<ref>{{Citiranje novina|url=http://edmontonjournal.com/opinion/columnists/david-staples-edmonton-should-welcome-home-jordan-peterson-not-shun-him|title=David Staples: Dark day as Citadel Theatre snubs controversial author|first=David|last=Staples|date=18. siječnja 2018.|work=Edmonton Journal|access-date=22. siječnja 2018.}}</ref> U Hrvatskoj knjiga je objavljena u listopadu 2018. od strane naklade Verbum.<ref>{{Citiranje weba|url=http://verbum.hr/knjige/12-pravila-za-zivot-7397/|title=12 pravila za život: Protuotrov kaosu|publisher=Verbum|accessdate=22. listopada 2019.}}</ref>


Melanie Reid u recenziji ''12 Rules for Life'' za ''The Times'' ističe da je knjiga usmjerena na tinejdžere, generaciju Y (millennials) i mlade roditelje. Rezimirajući, navodi: "Kad odstranite suvišne izraze, mozganje, preostaje vam čvrst priručnik za samopomoć samopouzdanjem, dobrim ponašanjem, samopoboljšanjem i individualizmom, koji vjerojatno odražava Petersonovo djetinjstvo u ruralnoj Kanadi 60-ih godina prošlog stoljeća."<ref>{{cite web|url =https://www.thetimes.co.uk/article/review-12-rules-for-life-anantidote-to-chaos-by-jordan-b-peterson-hv3dx0rwz|title =Review: 12 Rules for Life: An Antidote to Chaos by Jordan B Peterson|first =Melanie|last =Reid|website =The Times|date =12. siječnja 2018.}}</ref> Bryan Appleyard također pišući za  ''The Times'' opisuje knjigu: "manje zgusnuta, ali praktičnija inačica knjige Maps of Meaning." Kaže, to je: "agresivna, provokativna, prizemljujuća knjiga, u konačnici knjiga je pokušaj povratka onom što Peterson tvrdi da je istina, ljepota i dobro - odnosno Bog."<ref>{{cite web|url =https://www.thetimes.co.uk/article/12-rules-life-antidote-chaos-jordan-b-peterson-review-zg0kfq9wv|title =Book review: 12 Rules for Life: An Antidote to Chaos by Jordan B Peterson|first =Bryan|last =Appleyard|website =The Times|date =13. siječnja 2018.}}</ref> Hari Kunzru u Guardianu iznosi da su u knjizi prikupljeni savjeti Petersonove kliničke prakse uz osobne anegdote, objašnjenje njegova akademskog rada na psihologiji, “te dosta toga iz intelektualnog naslijeđa raznih značajnih knjiga".<ref>{{cite web|url =https://www.theguardian.com/books/2018/jan/18/12-rules-for-life-jordan-b-peterson-review|title =12 Rules for Life by Jordan B Peterson review – a self-help book from a culture warrior|first =Kari|last =Kunzru|website =The Guardian|date =18. siječnja 2018.}}</ref> Julian Baggini u recenziji knjige za Financial Times piše: "U osnovi, većina njegovih pravila su jednostavni i bezvremenski zdravi osjećaji. ... Problem nastaje kada Peterson skrene fokus s njih jer oni sadrže najviše mesa."<ref>{{cite web|url =https://www.ft.com/content/40c05b84-f7a7-11e7-a4c9-bbdefa4f210b|title =12 Rules for Life by Jordan Peterson — back to basics|first =Julian|last =Baggini|website =Financial Times|date =19. siječnja 2018.}}</ref>
Melanie Reid u recenziji ''12 Rules for Life'' za ''The Times'' ističe da je knjiga usmjerena na tinejdžere, generaciju Y (millennials) i mlade roditelje. Rezimirajući, navodi: "Kad odstranite suvišne izraze, mozganje, preostaje vam čvrst priručnik za samopomoć samopouzdanjem, dobrim ponašanjem, samopoboljšanjem i individualizmom, koji vjerojatno odražava Petersonovo djetinjstvo u ruralnoj Kanadi 60-ih godina prošlog stoljeća."<ref>{{Citiranje weba|url =https://www.thetimes.co.uk/article/review-12-rules-for-life-anantidote-to-chaos-by-jordan-b-peterson-hv3dx0rwz|title =Review: 12 Rules for Life: An Antidote to Chaos by Jordan B Peterson|first =Melanie|last =Reid|website =The Times|date =12. siječnja 2018.}}</ref> Bryan Appleyard također pišući za  ''The Times'' opisuje knjigu: "manje zgusnuta, ali praktičnija inačica knjige Maps of Meaning." Kaže, to je: "agresivna, provokativna, prizemljujuća knjiga, u konačnici knjiga je pokušaj povratka onom što Peterson tvrdi da je istina, ljepota i dobro - odnosno Bog."<ref>{{Citiranje weba|url =https://www.thetimes.co.uk/article/12-rules-life-antidote-chaos-jordan-b-peterson-review-zg0kfq9wv|title =Book review: 12 Rules for Life: An Antidote to Chaos by Jordan B Peterson|first =Bryan|last =Appleyard|website =The Times|date =13. siječnja 2018.}}</ref> Hari Kunzru u Guardianu iznosi da su u knjizi prikupljeni savjeti Petersonove kliničke prakse uz osobne anegdote, objašnjenje njegova akademskog rada na psihologiji, “te dosta toga iz intelektualnog naslijeđa raznih značajnih knjiga".<ref>{{Citiranje weba|url =https://www.theguardian.com/books/2018/jan/18/12-rules-for-life-jordan-b-peterson-review|title =12 Rules for Life by Jordan B Peterson review – a self-help book from a culture warrior|first =Kari|last =Kunzru|website =The Guardian|date =18. siječnja 2018.}}</ref> Julian Baggini u recenziji knjige za Financial Times piše: "U osnovi, većina njegovih pravila su jednostavni i bezvremenski zdravi osjećaji. ... Problem nastaje kada Peterson skrene fokus s njih jer oni sadrže najviše mesa."<ref>{{Citiranje weba|url =https://www.ft.com/content/40c05b84-f7a7-11e7-a4c9-bbdefa4f210b|title =12 Rules for Life by Jordan Peterson — back to basics|first =Julian|last =Baggini|website =Financial Times|date =19. siječnja 2018.}}</ref>


===Ostali projekti===
===Ostali projekti===
Godine 2013. Peterson je započeo sa snimanjem svojih predavanja ("Personality and Its Transformations", "Maps of Meaning: The Architecture of Belief"<ref>{{cite web|url=http://assu.ca/wp/wp-content/uploads/2010/06/Psychology.pdf|title=Psychology Students' Association|date=lipanj 2010|publisher=Arts & Science Student Union Anti-Calendar|pages=189, 193|access-date=14. studenog 2017.}}</ref>) i njihovim postavljanjem na [[YouTube]]. Njegov YouTube kanal ima dva i pol milijuna pratitelja, a njegovi videi do veljače 2020. 130 millijuna pregleda.<ref>{{cite web|url =https://socialblade.com/youtube/user/jordanpetersonvideos|title =Socialblade statistika|work=socialblade.com|access-date=22. veljače 2018.}}</ref> Natupio je na “The Joe Rogan Experience”, “The Gavin McInnes Show”, “Louder with Crowder”, “The Rubin Report”, u emisiji Stefana Molyneuxa “Freedomain Radio”, “H3 Podcast”, podcastu Sam Harrisa, “The Saad Truth” serijama i drugim emisijama emitiranima uživo,<ref name="AreoZiai">{{cite news|last=Ziai|first=Reza|title=The Curious Case of Jordan Peterson|url=https://areomagazine.com/2017/09/17/the-curious-case-of-jordan-peterson/|date=17. rujna 2017.|work=Areo Magazine}}</ref> raspravljajući kontroverze vezane uz zakon C-16, [[politika identiteta|politiku identiteta]], te svoj rad na području psihologije. U studenom 2016. Peterson je pokrenuo vlastiti podcast ''The Jordan B. Peterson Podcast'' koji je do veljače 2018. imao 38 epizoda, u kojem je ugostio sveučilišne goste, između ostalih i [[Camille Paglia|Camille Pagliu]], [[Martin Daly|Martina Dalya]] i [[James W. Pennebaker|Jamesa W. Pennebakera]].<ref>{{cite web|url=http://jordanbpeterson.com/jordan-b-peterson-podcast/|title=The Jordan B Peterson Podcast|last=Peterson|first=Jordan B.|date=10. siječnja 2018.|website=JordanBPeterson.com}}</ref> Na svom je na kanalu, između ostalih, intervjuirao [[Stephen Hicks|Stephena Hicksa]], [[Richard J. Haier|Richarda J. Haiera]] i [[Jonathan Haidt|Jonathana Haidta]]. Peterson je podržao inženjera Jamesa Damorea u njegovoj akciji protiv [[Google|Googlea]].<ref name="Lott18"/>
Godine 2013. Peterson je započeo sa snimanjem svojih predavanja ("Personality and Its Transformations", "Maps of Meaning: The Architecture of Belief"<ref>{{Citiranje weba|url=http://assu.ca/wp/wp-content/uploads/2010/06/Psychology.pdf|title=Psychology Students' Association|date=lipanj 2010|publisher=Arts & Science Student Union Anti-Calendar|pages=189, 193|access-date=14. studenog 2017.}}</ref>) i njihovim postavljanjem na [[YouTube]]. Njegov YouTube kanal ima dva i pol milijuna pratitelja, a njegovi videi do veljače 2020. 130 millijuna pregleda.<ref>{{Citiranje weba|url =https://socialblade.com/youtube/user/jordanpetersonvideos|title =Socialblade statistika|work=socialblade.com|access-date=22. veljače 2018.}}</ref> Natupio je na “The Joe Rogan Experience”, “The Gavin McInnes Show”, “Louder with Crowder”, “The Rubin Report”, u emisiji Stefana Molyneuxa “Freedomain Radio”, “H3 Podcast”, podcastu Sam Harrisa, “The Saad Truth” serijama i drugim emisijama emitiranima uživo,<ref name="AreoZiai">{{Citiranje novina|last=Ziai|first=Reza|title=The Curious Case of Jordan Peterson|url=https://areomagazine.com/2017/09/17/the-curious-case-of-jordan-peterson/|date=17. rujna 2017.|work=Areo Magazine}}</ref> raspravljajući kontroverze vezane uz zakon C-16, [[politika identiteta|politiku identiteta]], te svoj rad na području psihologije. U studenom 2016. Peterson je pokrenuo vlastiti podcast ''The Jordan B. Peterson Podcast'' koji je do veljače 2018. imao 38 epizoda, u kojem je ugostio sveučilišne goste, između ostalih i [[Camille Paglia|Camille Pagliu]], [[Martin Daly|Martina Dalya]] i [[James W. Pennebaker|Jamesa W. Pennebakera]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://jordanbpeterson.com/jordan-b-peterson-podcast/|title=The Jordan B Peterson Podcast|last=Peterson|first=Jordan B.|date=10. siječnja 2018.|website=JordanBPeterson.com}}</ref> Na svom je na kanalu, između ostalih, intervjuirao [[Stephen Hicks|Stephena Hicksa]], [[Richard J. Haier|Richarda J. Haiera]] i [[Jonathan Haidt|Jonathana Haidta]]. Peterson je podržao inženjera Jamesa Damorea u njegovoj akciji protiv [[Google|Googlea]].<ref name="Lott18"/>


U siječnju 2017. je za potrebe snimanja vlastitih predavanja iz psihologije na Sveučilištu Toronto angažirao produkcijsku ekipu. Za tu je namjenu upotrijebio sredstva koja je prikupio preko stranice [[Skupno financiranje|skupnog financiranja]] [[Patreon]], a nakon što je u rujnu 2016. bio upleten u kontroverzu vezanu uz zakon C-16. Prihodi kroz Patreon su rasli s 1000$ mjesečno u kolovozu 2016. na 14.000$ u siječnju 2017., te na više od 50.000$ mjesečno u srpnju 2017.<ref name="freedom/hate" /><ref name="free-speech-crowdfunding">{{cite news|first=Simona|last=Chiose|work=[[The Globe and Mail]]|title=Jordan Peterson and the trolls in the ivory tower|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/education/jordan-peterson-university-of-toronto-free-speech-crowdfunding/article35174379/|date=3. lipnja 2017.}}</ref><ref name="50K-crowdfunding">{{cite news|first=Alex|last=McKeen|work=[[Toronto Star|The Star]]|title=Controversial U of T professor making nearly $50,000 a month through crowdfunding|url=https://www.thestar.com/news/gta/2017/07/04/controversial-u-of-t-professor-making-nearly-50000-a-month-through-crowdfunding.html|date=4. srpnja 2017.}}</ref>
U siječnju 2017. je za potrebe snimanja vlastitih predavanja iz psihologije na Sveučilištu Toronto angažirao produkcijsku ekipu. Za tu je namjenu upotrijebio sredstva koja je prikupio preko stranice [[Skupno financiranje|skupnog financiranja]] [[Patreon]], a nakon što je u rujnu 2016. bio upleten u kontroverzu vezanu uz zakon C-16. Prihodi kroz Patreon su rasli s 1000$ mjesečno u kolovozu 2016. na 14.000$ u siječnju 2017., te na više od 50.000$ mjesečno u srpnju 2017.<ref name="freedom/hate" /><ref name="free-speech-crowdfunding">{{Citiranje novina|first=Simona|last=Chiose|work=[[The Globe and Mail]]|title=Jordan Peterson and the trolls in the ivory tower|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/education/jordan-peterson-university-of-toronto-free-speech-crowdfunding/article35174379/|date=3. lipnja 2017.}}</ref><ref name="50K-crowdfunding">{{Citiranje novina|first=Alex|last=McKeen|work=[[Toronto Star|The Star]]|title=Controversial U of T professor making nearly $50,000 a month through crowdfunding|url=https://www.thestar.com/news/gta/2017/07/04/controversial-u-of-t-professor-making-nearly-50000-a-month-through-crowdfunding.html|date=4. srpnja 2017.}}</ref>


Peterson je s kolegama [[Robert O. Pihl|Robertom O. Pihlom]], Danielom Higginsom i Michaelom Schippersom<ref>{{cite web|url =https://www.selfauthoring.com/about.html|title =Self Authoring - Who Are We?|work=selfauthoring.com|access-date=13. studenog 2017.}}</ref> izradio program terapije pisanjem (writing therapy) uz seriju online vježbi s nazivom “Self Authoring Suite”.<ref>{{cite web|last=Redmark|first=Nick|title=The Self Authoring Suite|url=https://medium.com/cum-grano-salis/the-self-authoring-suite-210846b4a682|date=17. srpnja 2017.|work=[[Medium (website)|Medium]]|access-date=13. studenog 2017.}}</ref> Vježbe uključuju autorski program o prošlosti (Past Authoring Program) vođenu autobiografiju; dva autorska programa o sadašnjosti (Present Authoring Programs) koji omogućuju sudioniku da analizira svoje osobne promašaje i uspjehe u svjetlu modela ličnosti “velikih pet” i autorski program o budućnosti (Future Authoring Program) koji vodi sudionika kroz proces planiranja svoje željene budućnosti. Potonji je program korišten na Sveučilištu McGill za studente na akademskom probnom roku kako bi poboljšali ocjene, te od 2011. na Rotterdam School of Management, Erasmus University.<ref>{{cite news|last1=Kamenetz|first1=Anya|title=Can a Writing Assignment Make You Happier, Healthier and Less Stressed?|url=http://www.oprah.com/spirit/self-authoring-health-benefits-of-writing|date=prosinac 2013.|work=[[O, The Oprah Magazine]]}}</ref><ref name="auto">{{cite news|last1=Kamenetz|first1=Anya|title=The Writing Assignment That Changes Lives|url=http://www.npr.org/sections/ed/2015/07/10/419202925/the-writing-assignment-that-changes-lives|date=10. srpnja 2015.|work=[[NPR]]}}</ref> Self Authoring programi su razvijeni dijelom prema istraživanjima Jamesa W. Pennebakera na University of Texas,  Austin i Garya Lathama na Rotman School of Management Sveučilišta Toronto. Pennebaker je pokazao kako pisanje o traumatičnim ili neizvjesnim događajima i situacijama poboljšava duševno i tjelesno zdravlje, dok je Latham pokazao da vježbe osobnog planiranja čine ljude produktivnijma.<ref name="auto" /> Prema Petersonu, više od 10.000 studenata je od siječnja 2017. koristilo program, postotak ispadanja sa sveučilišta smanjen je za 25% a ocjene (GPA) su porasle za 20%.<ref name="torontolife" />
Peterson je s kolegama [[Robert O. Pihl|Robertom O. Pihlom]], Danielom Higginsom i Michaelom Schippersom<ref>{{Citiranje weba|url =https://www.selfauthoring.com/about.html|title =Self Authoring - Who Are We?|work=selfauthoring.com|access-date=13. studenog 2017.}}</ref> izradio program terapije pisanjem (writing therapy) uz seriju online vježbi s nazivom “Self Authoring Suite”.<ref>{{Citiranje weba|last=Redmark|first=Nick|title=The Self Authoring Suite|url=https://medium.com/cum-grano-salis/the-self-authoring-suite-210846b4a682|date=17. srpnja 2017.|work=[[Medium (website)|Medium]]|access-date=13. studenog 2017.}}</ref> Vježbe uključuju autorski program o prošlosti (Past Authoring Program) vođenu autobiografiju; dva autorska programa o sadašnjosti (Present Authoring Programs) koji omogućuju sudioniku da analizira svoje osobne promašaje i uspjehe u svjetlu modela ličnosti “velikih pet” i autorski program o budućnosti (Future Authoring Program) koji vodi sudionika kroz proces planiranja svoje željene budućnosti. Potonji je program korišten na Sveučilištu McGill za studente na akademskom probnom roku kako bi poboljšali ocjene, te od 2011. na Rotterdam School of Management, Erasmus University.<ref>{{Citiranje novina|last1=Kamenetz|first1=Anya|title=Can a Writing Assignment Make You Happier, Healthier and Less Stressed?|url=http://www.oprah.com/spirit/self-authoring-health-benefits-of-writing|date=prosinac 2013.|work=[[O, The Oprah Magazine]]}}</ref><ref name="auto">{{Citiranje novina|last1=Kamenetz|first1=Anya|title=The Writing Assignment That Changes Lives|url=http://www.npr.org/sections/ed/2015/07/10/419202925/the-writing-assignment-that-changes-lives|date=10. srpnja 2015.|work=[[NPR]]}}</ref> Self Authoring programi su razvijeni dijelom prema istraživanjima Jamesa W. Pennebakera na University of Texas,  Austin i Garya Lathama na Rotman School of Management Sveučilišta Toronto. Pennebaker je pokazao kako pisanje o traumatičnim ili neizvjesnim događajima i situacijama poboljšava duševno i tjelesno zdravlje, dok je Latham pokazao da vježbe osobnog planiranja čine ljude produktivnijma.<ref name="auto" /> Prema Petersonu, više od 10.000 studenata je od siječnja 2017. koristilo program, postotak ispadanja sa sveučilišta smanjen je za 25% a ocjene (GPA) su porasle za 20%.<ref name="torontolife" />


U svibnju 2017. pokrenuo je novi projekt s nazivom “Psihološko značenje priča iz Biblije” (The psychological significance of the Biblical stories),<ref>{{cite web|url=https://www.researchgate.net/project/The-psychological-significance-of-the-Biblical-stories-http-bitly-2rMHp08|title=The psychological significance of the Biblical stories|publisher=[[ResearchGate]]|access-date=13. studenog 2017.}}</ref>, seriju otvorenih predavanja u kojoj analizira [[Arhetip|arhetipski]] narativ [[Knjiga postanka|knjige postanka]] kao obrasca ponašanja koji je važan za osobnu, društvenu i kulturnu stabilnost.<ref name="Lott18"/><ref name="Sixsmith">{{cite news|last=Sixsmith|first=Ben|title=Why Are Non-Believers Turning to Their Bibles?|url=http://quillette.com/2017/11/12/non-believers-turning-bibles/|date=12. studenog 2017.|work=[[Quillette]]}}</ref>
U svibnju 2017. pokrenuo je novi projekt s nazivom “Psihološko značenje priča iz Biblije” (The psychological significance of the Biblical stories),<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.researchgate.net/project/The-psychological-significance-of-the-Biblical-stories-http-bitly-2rMHp08|title=The psychological significance of the Biblical stories|publisher=[[ResearchGate]]|access-date=13. studenog 2017.}}</ref>, seriju otvorenih predavanja u kojoj analizira [[Arhetip|arhetipski]] narativ [[Knjiga postanka|knjige postanka]] kao obrasca ponašanja koji je važan za osobnu, društvenu i kulturnu stabilnost.<ref name="Lott18"/><ref name="Sixsmith">{{Citiranje novina|last=Sixsmith|first=Ben|title=Why Are Non-Believers Turning to Their Bibles?|url=http://quillette.com/2017/11/12/non-believers-turning-bibles/|date=12. studenog 2017.|work=[[Quillette]]}}</ref>


==Kritika političke korektnosti==
==Kritika političke korektnosti==
Petersonova kritika [[Politička korektnost|političke korektnosti]] odnosi se na područja poput [[Postmodernizam|postmodernizma]], [[Postmoderni feminizam|postmodernog feminizma]], privilegije bijelaca, [[Kulturalna aproprijacija|kulturalne aproprijacije]] i pokreta za zaštitu okoliša (environmentalism).<ref name="AreoZiai" /><ref name="DailyBander">{{cite news|last=Bandler|first=Aaron|url=http://www.dailywire.com/news/10387/exclusive-qa-prof-jordan-peterson-genderless-aaron-bandler|title=EXCLUSIVE: Q&A with Prof. Jordan Peterson on Genderless Pronouns and the Left's 'PC Game'|date=4. studenog 2016.|work=[[The Daily Wire]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://futurethinkers.org/jordan-peterson-utopias-mapping-mind-meaning/|title=Jordan Peterson on political correctness|date=3. travnja 2017.|publisher=FutureThinkers.org}}</ref>
Petersonova kritika [[Politička korektnost|političke korektnosti]] odnosi se na područja poput [[Postmodernizam|postmodernizma]], [[Postmoderni feminizam|postmodernog feminizma]], privilegije bijelaca, [[Kulturalna aproprijacija|kulturalne aproprijacije]] i pokreta za zaštitu okoliša (environmentalism).<ref name="AreoZiai" /><ref name="DailyBander">{{Citiranje novina|last=Bandler|first=Aaron|url=http://www.dailywire.com/news/10387/exclusive-qa-prof-jordan-peterson-genderless-aaron-bandler|title=EXCLUSIVE: Q&A with Prof. Jordan Peterson on Genderless Pronouns and the Left's 'PC Game'|date=4. studenog 2016.|work=[[The Daily Wire]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://futurethinkers.org/jordan-peterson-utopias-mapping-mind-meaning/|title=Jordan Peterson on political correctness|date=3. travnja 2017.|publisher=FutureThinkers.org}}</ref>
U članku u ''National Post-u'' Chris Selley tvrdi da su Petersonovi oponenti "podcijenili bijes inspiriran modernim temama kao što su privilegije bijelaca i kulturna aproprijacija, te marginalizacijom, ušutkivanjem ili zabranom drugačijih gledišta u uljudnim institucijama društva",<ref>{{cite news|last=Selley|first=Chris|url=http://nationalpost.com/news/canada/chris-selley-jordan-peterson-hero-of-the-anti-pc-crowd-just-keeps-winning/wcm/41eae965-36ba-4b9e-a6af-b49d03f7b9b1|title=Chris Selley: Jordan Peterson, hero of the anti-PC crowd, just keeps winning|date=3. lipnja 2017.|work=[[National Post]]}}</ref> dok je u ''[[The Spectator|Spectatoru]]'', [[Tim Lott]] ustvrdio da je Peterson postao "otvoreni kritičar glavne struje akademske zajednice".<ref name="SpecatorLott2017" /> Petersonova nazočnost na društvenim mrežama (u društvenim medijima) osnažila je takva stanovišta. Simona Chiose je za “The Globe and Mail” napisala: "malen broj profesora s društvenih znanosti Sveučilišta u Torontu uživa globalnu popularnost kakvu je prof. Peterson stekao".<ref name="TGAMChiose">{{cite news|last=Chiose|first=Simona|date=2. lipnja 2017.|title=Jordan Peterson and the trolls in the ivory tower|url=https://beta.theglobeandmail.com/news/national/education/jordan-peterson-university-of-toronto-free-speech-crowdfunding/article35174379/?ref=https://www.theglobeandmail.com&|work=[[The Globe and Mail]]}}</ref>
U članku u ''National Post-u'' Chris Selley tvrdi da su Petersonovi oponenti "podcijenili bijes inspiriran modernim temama kao što su privilegije bijelaca i kulturna aproprijacija, te marginalizacijom, ušutkivanjem ili zabranom drugačijih gledišta u uljudnim institucijama društva",<ref>{{Citiranje novina|last=Selley|first=Chris|url=http://nationalpost.com/news/canada/chris-selley-jordan-peterson-hero-of-the-anti-pc-crowd-just-keeps-winning/wcm/41eae965-36ba-4b9e-a6af-b49d03f7b9b1|title=Chris Selley: Jordan Peterson, hero of the anti-PC crowd, just keeps winning|date=3. lipnja 2017.|work=[[National Post]]}}</ref> dok je u ''[[The Spectator|Spectatoru]]'', [[Tim Lott]] ustvrdio da je Peterson postao "otvoreni kritičar glavne struje akademske zajednice".<ref name="SpecatorLott2017" /> Petersonova nazočnost na društvenim mrežama (u društvenim medijima) osnažila je takva stanovišta. Simona Chiose je za “The Globe and Mail” napisala: "malen broj profesora s društvenih znanosti Sveučilišta u Torontu uživa globalnu popularnost kakvu je prof. Peterson stekao".<ref name="TGAMChiose">{{Citiranje novina|last=Chiose|first=Simona|date=2. lipnja 2017.|title=Jordan Peterson and the trolls in the ivory tower|url=https://beta.theglobeandmail.com/news/national/education/jordan-peterson-university-of-toronto-free-speech-crowdfunding/article35174379/?ref=https://www.theglobeandmail.com&|work=[[The Globe and Mail]]}}</ref>


Prema njegovoj studiji&nbsp;— koju je provela jedan od njegovih studentica, Christine Brophy&nbsp;— o odnosu političkih uvjerenja i osobnosti, postoje dva oblika političke korektnosti (PC): PC-[[Egalitarizam]] i PC-[[Autoritarizam]], koji je manifestacija “napadne osjetljivosti“ (offense sensitivity).<ref name="KaufmanBrophy">{{cite news|last=Kaufman|first=Scott Barry|author-link=Scott Barry Kaufman|title=The Personality of Political Correctness|url=https://blogs.scientificamerican.com/beautiful-minds/the-personality-of-political-correctness/|date=20. studenog 2016.|work=[[Scientific American]]|accessdate=2. veljače 2018.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190927222216/https://blogs.scientificamerican.com/beautiful-minds/the-personality-of-political-correctness/|archivedate=27. rujna 2019.}}</ref> Prvi je oblik zastupljen u skupini klasičnog liberalizma, dok je drugi zastupljen u skupini poznatoj kao ratnici za društvenu pravdu (social justice warriors)<ref name="torontolife" /> koji "susjećanje koriste kao oružje".<ref name="C2C16" /> Studija je također ukazala na postojanje preklapanja između PC-autoritarista i desnih autoritarista.<ref name="KaufmanBrophy" />
Prema njegovoj studiji&nbsp;— koju je provela jedan od njegovih studentica, Christine Brophy&nbsp;— o odnosu političkih uvjerenja i osobnosti, postoje dva oblika političke korektnosti (PC): PC-[[Egalitarizam]] i PC-[[Autoritarizam]], koji je manifestacija “napadne osjetljivosti“ (offense sensitivity).<ref name="KaufmanBrophy">{{Citiranje novina|last=Kaufman|first=Scott Barry|author-link=Scott Barry Kaufman|title=The Personality of Political Correctness|url=https://blogs.scientificamerican.com/beautiful-minds/the-personality-of-political-correctness/|date=20. studenog 2016.|work=[[Scientific American]]|accessdate=2. veljače 2018.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190927222216/https://blogs.scientificamerican.com/beautiful-minds/the-personality-of-political-correctness/|archivedate=27. rujna 2019.}}</ref> Prvi je oblik zastupljen u skupini klasičnog liberalizma, dok je drugi zastupljen u skupini poznatoj kao ratnici za društvenu pravdu (social justice warriors)<ref name="torontolife" /> koji "susjećanje koriste kao oružje".<ref name="C2C16" /> Studija je također ukazala na postojanje preklapanja između PC-autoritarista i desnih autoritarista.<ref name="KaufmanBrophy" />


Peterson smatra da su sveučilišta najodgovornija za nastanak vala političke korektnosti u Sjevernoj Americi i Europi.<ref name="TGAMChiose" /> Promatrao je rast političke korektnosti na kampusima od ranih 90-ih,<ref>{{cite news|last=Spears|first=Tom|title=How controversial U of T prof Jordan Peterson became a lightning rod|url=http://ottawacitizen.com/news/local-news/how-controversial-u-of-t-prof-jordan-peterson-became-a-lightning-rod|date=10. ožujak 2017.|work=[[Ottawa Citizen]]|access-date=13. studenog 2017.}}</ref> i smatra da su [[društvene znanosti]] (humanities) postale korumpirane, smanjujući oslonac na znanost, te da umjesto inteligentne imamo ideološku raspravu". Kroz iskustvo sveučilišnog profesora tvrdi da su studenti koji dolaze na njegova predavanja bez znanja i svijesti o masovnim istrebljenjima i zločinima [[Staljinizam|staljinizma]] i [[Maoizam|maoizma]], jer im nije dana jednaka važnost kao [[Fašizam|fašizmu]] i [[Nacizam|nacizmu]]. Također tvrdi, "umjesto da ih se oplemenilo i inkulturiralo u primjerenu kulturu, [[Postmoderna|postmodernisti]] i neomarksisti studente su lišili i posljednjih tragova strukture, definirajući sve u terminima [[Relativizam|relativizma]] i [[Moć|moći]].<ref name= "SpecatorLott2017">{{cite news |last=Lott |first=Tim |date=September 20, 2017 |title=Jordan Peterson and the transgender wars |url=https://life.spectator.co.uk/2017/09/jordan-peterson-and-the-transgender-wars/ |work=[[The Spectator]] |access-date=November 11, 2017}}</ref><ref name="EpochPhilipp" /><ref>{{cite news|last=Kraychik|first=Robert|url=http://www.dailywire.com/news/20580/jordan-peterson-explains-leftisms-core-robert-kraychik#|title=Jordan Peterson Explains Leftism's Core|date=4. rujna 2017.|work=[[The Daily Wire]]|access-date=13. studenog 2017.}}</ref>
Peterson smatra da su sveučilišta najodgovornija za nastanak vala političke korektnosti u Sjevernoj Americi i Europi.<ref name="TGAMChiose" /> Promatrao je rast političke korektnosti na kampusima od ranih 90-ih,<ref>{{Citiranje novina|last=Spears|first=Tom|title=How controversial U of T prof Jordan Peterson became a lightning rod|url=http://ottawacitizen.com/news/local-news/how-controversial-u-of-t-prof-jordan-peterson-became-a-lightning-rod|date=10. ožujak 2017.|work=[[Ottawa Citizen]]|access-date=13. studenog 2017.}}</ref> i smatra da su [[društvene znanosti]] (humanities) postale korumpirane, smanjujući oslonac na znanost, te da umjesto inteligentne imamo ideološku raspravu". Kroz iskustvo sveučilišnog profesora tvrdi da su studenti koji dolaze na njegova predavanja bez znanja i svijesti o masovnim istrebljenjima i zločinima [[Staljinizam|staljinizma]] i [[Maoizam|maoizma]], jer im nije dana jednaka važnost kao [[Fašizam|fašizmu]] i [[Nacizam|nacizmu]]. Također tvrdi, "umjesto da ih se oplemenilo i inkulturiralo u primjerenu kulturu, [[Postmoderna|postmodernisti]] i neomarksisti studente su lišili i posljednjih tragova strukture, definirajući sve u terminima [[Relativizam|relativizma]] i [[Moć|moći]].<ref name= "SpecatorLott2017">{{Citiranje novina |last=Lott |first=Tim |date=September 20, 2017 |title=Jordan Peterson and the transgender wars |url=https://life.spectator.co.uk/2017/09/jordan-peterson-and-the-transgender-wars/ |work=[[The Spectator]] |access-date=November 11, 2017}}</ref><ref name="EpochPhilipp" /><ref>{{Citiranje novina|last=Kraychik|first=Robert|url=http://www.dailywire.com/news/20580/jordan-peterson-explains-leftisms-core-robert-kraychik#|title=Jordan Peterson Explains Leftism's Core|date=4. rujna 2017.|work=[[The Daily Wire]]|access-date=13. studenog 2017.}}</ref>


===O postmodernizmu i politici identiteta===
===O postmodernizmu i politici identiteta===
{{Quote box|width=40%|Od 70-ih, a pod krinkom [[Postmodernizam|postmodernizma]], zamjetno  je ubrzano širenje [[Politika identiteta|politike identiteta]] po sveučilištima, koja je zadominirala kritičkim društvenim znanostima (humanities)&nbsp;— koje su, po meni, mrtve&nbsp;— te u značajnom mjeri “znanstvenim” društvenim znanostima (social science)&nbsp;... Javnim smo sredstvima financirali ekstremno radikalne, postmoderne ljevičarske mislioce koji su upregnuti na rušenju osnova strukture [[Zapadna civilizacija|zapadne civilizacije]]. To nije paranoidna deluzija, to je njihov cilj kako i sami tvrde&nbsp;... [[Jacques Derrida]]&nbsp;... najjezgrovitije formuliravši antizapadnu filozofiju na kojoj radikalna ljevica progoniteljski radi.|&nbsp;Peterson, 2017.<ref name="EpochPhilipp">{{cite news|last=Philipp|first=Joshua|url=http://www.theepochtimes.com/n3/2259668-jordan-peterson-explains-how-communism-came-under-the-guise-of-identity-politics/|title=Jordan Peterson Exposes the Postmodernist Agenda|date=21. lipnja 2017.|work=[[Epoch Times]]}}</ref>}}
{{Quote box|width=40%|Od 70-ih, a pod krinkom [[Postmodernizam|postmodernizma]], zamjetno  je ubrzano širenje [[Politika identiteta|politike identiteta]] po sveučilištima, koja je zadominirala kritičkim društvenim znanostima (humanities)&nbsp;— koje su, po meni, mrtve&nbsp;— te u značajnom mjeri “znanstvenim” društvenim znanostima (social science)&nbsp;... Javnim smo sredstvima financirali ekstremno radikalne, postmoderne ljevičarske mislioce koji su upregnuti na rušenju osnova strukture [[Zapadna civilizacija|zapadne civilizacije]]. To nije paranoidna deluzija, to je njihov cilj kako i sami tvrde&nbsp;... [[Jacques Derrida]]&nbsp;... najjezgrovitije formuliravši antizapadnu filozofiju na kojoj radikalna ljevica progoniteljski radi.|&nbsp;Peterson, 2017.<ref name="EpochPhilipp">{{Citiranje novina|last=Philipp|first=Joshua|url=http://www.theepochtimes.com/n3/2259668-jordan-peterson-explains-how-communism-came-under-the-guise-of-identity-politics/|title=Jordan Peterson Exposes the Postmodernist Agenda|date=21. lipnja 2017.|work=[[Epoch Times]]}}</ref>}}


Peterson vjeruje kako su se od 1960-ih<ref name="DailyBander" /> postmoderni filozofi i sociolozi izgrađivali i razvijali na temeljnim načelima [[marksizam|marksizma]] i [[komunizam|komunizma]], iako se javno otklanjaju od istih zbog njihove diskreditiranosti u smislu ekonomske ideologije te zbog zločina u SSSR-u. Tvrdi da se suvremeno društvo teško može razumjeti ako se u obzir ne uzme utjecaj postmodernizma koji se iz Francuske, kroz odjel za engleski jezik [[Yale sveučilište|Yale sveučilišta]], proširio na SAD. On tvrdi da su “izokrenuli igru, pa umjesto da sukobljavaju [[proleterijat]], [[radnička klasa|radničku klasu]] protiv [[Buržoazija|buržoazije]], počeli su sukobljavati tlačitelje protiv potlačenih. To otvara put za identifikaciju bilo koje skupine kao tlačitelja ili potlačenih, te održava isti narativ, ali sada pod drugačijim nazivom&nbsp;... Oni koji se drže ove doktrine&nbsp;– te radikalne postmoderne komunitarne doktrine po kojoj rasni identitet ili seksualni identitet ili rodni identitet ili bilo kakav skupni identitet drže za vrhovnu vrijednost&nbsp;– kontroliraju većinu nižih i srednjih birokratskih struktura, kao i brojne vlade".<ref name="EpochPhilipp" /><ref name="McCamonConvivum" />
Peterson vjeruje kako su se od 1960-ih<ref name="DailyBander" /> postmoderni filozofi i sociolozi izgrađivali i razvijali na temeljnim načelima [[marksizam|marksizma]] i [[komunizam|komunizma]], iako se javno otklanjaju od istih zbog njihove diskreditiranosti u smislu ekonomske ideologije te zbog zločina u SSSR-u. Tvrdi da se suvremeno društvo teško može razumjeti ako se u obzir ne uzme utjecaj postmodernizma koji se iz Francuske, kroz odjel za engleski jezik [[Yale sveučilište|Yale sveučilišta]], proširio na SAD. On tvrdi da su “izokrenuli igru, pa umjesto da sukobljavaju [[proleterijat]], [[radnička klasa|radničku klasu]] protiv [[Buržoazija|buržoazije]], počeli su sukobljavati tlačitelje protiv potlačenih. To otvara put za identifikaciju bilo koje skupine kao tlačitelja ili potlačenih, te održava isti narativ, ali sada pod drugačijim nazivom&nbsp;... Oni koji se drže ove doktrine&nbsp;– te radikalne postmoderne komunitarne doktrine po kojoj rasni identitet ili seksualni identitet ili rodni identitet ili bilo kakav skupni identitet drže za vrhovnu vrijednost&nbsp;– kontroliraju većinu nižih i srednjih birokratskih struktura, kao i brojne vlade".<ref name="EpochPhilipp" /><ref name="McCamonConvivum" />


Peterson naglašava da bi država trebala prestati financirati studije i tečajeve koje naziva neomarksističkima, te savjetuje studente da izbjegavaju smjerove kao što su [[ženske studije]], [[etničke studije]] i rasne studije, kao i ostala područja za koja vjeruje da su “koruptirana” ideologijom kao što su [[sociologija]], [[antropologija]] i engleska književnost.<ref name="CBCAlarm">{{cite news|last1=Off|first1=Carol|author1-link=Carol Off|last2=Douglas|first2=Jeff|author2-link=Jeff Douglas|url=http://www.cbc.ca/radio/asithappens/as-it-happens-friday-edition-1.4396970/u-of-t-profs-alarmed-by-jordan-peterson-s-plan-to-target-classes-he-calls-indoctrination-cults-1.4396974|title=U of T profs alarmed by Jordan Peterson's plan to target classes he calls 'indoctrination cults'|date=11. studenog 2017.|work=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]]}}</ref><ref name="TSunCorrupt">{{cite news|last=Levy|first=Sue-Ann|url=http://torontosun.com/2017/06/29/jordan-peterson-certain-university-disciplines-corrupted/wcm/9189041e-131b-4fb7-a501-0136e86790f3|title=Jordan Peterson: Certain university disciplines 'corrupted'|date=29. lipnja 2017.|work=[[Toronto Sun]]}}</ref> Tvrdi da ta područja pod krinkom akademskih istraživanja zapravo šire neznanstvene metode, netočne peer-review ocjene za akademske časopise, izdanja koja imaju nula citata,<ref>{{cite news|last=Kraychik|first=Robert|url=http://www.dailywire.com/news/16935/dissident-professor-explains-neo-marxism-womens-robert-kraychik#exit-modal|title=Dissident Professor Explains Neo-Marxism; "Women's Studies Should Be Defunded"|date=28. svibnja 2017.|work=[[The Daily Wire]]}}</ref> kultno ponašanje,<ref name="CBCAlarm" /> sigurna područja (safe-spaces),<ref>{{cite news|first=Graham W.|last=Bishai|url=http://www.thecrimson.com/article/2017/4/11/peterson-talk-draws-criticism/|title=Drawing Criticism, Jordan Peterson Lectures at ‘Free Speech’ Initiative|date=11. travnja 2017.|work=[[The Harvard Crimson]]}}</ref> te radikalno ljevičarski politički aktivizam kojim utječu na studente.<ref name="DailyBander" /> Peterson je predložio pokretanje web stranice koja bi uz pomoć [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] identificirala i pokazala količinu ideologizacije određenih tečajeva. U studenom 2017. je obznanio da je privremeno odgodio projekt jer bi "mogao pridonijeti trenutnoj polarizaciji".<ref>{{cite news|first=Brennan|last=Doherty|url=https://www.thestar.com/news/gta/2017/11/14/jordan-peterson-says-website-plan-on-hold.html|title=Jordan Peterson says website plan on hold|date=14. studenog 2017.|work=[[Toronto Star]]|access-date=18. studenog 2017.}}</ref><ref>{{cite news|first1=Jens Erik|last1=Gould|first2=Leah|last2=Mottishaw|first3=Shane|last3=Mottishaw|url=https://www.huffingtonpost.com/entry/jordan-peterson-and-the-media-how-one-sided-reporting_us_5a0b5179e4b060fb7e59d44d|title=Jordan Peterson and the media: How one-sided reporting can limit critical thinking|date=14. studenog 2017.|work=[[HuffPost]]|access-date=18. studenog 2017.}}</ref>
Peterson naglašava da bi država trebala prestati financirati studije i tečajeve koje naziva neomarksističkima, te savjetuje studente da izbjegavaju smjerove kao što su [[ženske studije]], [[etničke studije]] i rasne studije, kao i ostala područja za koja vjeruje da su “koruptirana” ideologijom kao što su [[sociologija]], [[antropologija]] i engleska književnost.<ref name="CBCAlarm">{{Citiranje novina|last1=Off|first1=Carol|author1-link=Carol Off|last2=Douglas|first2=Jeff|author2-link=Jeff Douglas|url=http://www.cbc.ca/radio/asithappens/as-it-happens-friday-edition-1.4396970/u-of-t-profs-alarmed-by-jordan-peterson-s-plan-to-target-classes-he-calls-indoctrination-cults-1.4396974|title=U of T profs alarmed by Jordan Peterson's plan to target classes he calls 'indoctrination cults'|date=11. studenog 2017.|work=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]]}}</ref><ref name="TSunCorrupt">{{Citiranje novina|last=Levy|first=Sue-Ann|url=http://torontosun.com/2017/06/29/jordan-peterson-certain-university-disciplines-corrupted/wcm/9189041e-131b-4fb7-a501-0136e86790f3|title=Jordan Peterson: Certain university disciplines 'corrupted'|date=29. lipnja 2017.|work=[[Toronto Sun]]}}</ref> Tvrdi da ta područja pod krinkom akademskih istraživanja zapravo šire neznanstvene metode, netočne peer-review ocjene za akademske časopise, izdanja koja imaju nula citata,<ref>{{Citiranje novina|last=Kraychik|first=Robert|url=http://www.dailywire.com/news/16935/dissident-professor-explains-neo-marxism-womens-robert-kraychik#exit-modal|title=Dissident Professor Explains Neo-Marxism; "Women's Studies Should Be Defunded"|date=28. svibnja 2017.|work=[[The Daily Wire]]}}</ref> kultno ponašanje,<ref name="CBCAlarm" /> sigurna područja (safe-spaces),<ref>{{Citiranje novina|first=Graham W.|last=Bishai|url=http://www.thecrimson.com/article/2017/4/11/peterson-talk-draws-criticism/|title=Drawing Criticism, Jordan Peterson Lectures at ‘Free Speech’ Initiative|date=11. travnja 2017.|work=[[The Harvard Crimson]]}}</ref> te radikalno ljevičarski politički aktivizam kojim utječu na studente.<ref name="DailyBander" /> Peterson je predložio pokretanje web stranice koja bi uz pomoć [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] identificirala i pokazala količinu ideologizacije određenih tečajeva. U studenom 2017. je obznanio da je privremeno odgodio projekt jer bi "mogao pridonijeti trenutnoj polarizaciji".<ref>{{Citiranje novina|first=Brennan|last=Doherty|url=https://www.thestar.com/news/gta/2017/11/14/jordan-peterson-says-website-plan-on-hold.html|title=Jordan Peterson says website plan on hold|date=14. studenog 2017.|work=[[Toronto Star]]|access-date=18. studenog 2017.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|first1=Jens Erik|last1=Gould|first2=Leah|last2=Mottishaw|first3=Shane|last3=Mottishaw|url=https://www.huffingtonpost.com/entry/jordan-peterson-and-the-media-how-one-sided-reporting_us_5a0b5179e4b060fb7e59d44d|title=Jordan Peterson and the media: How one-sided reporting can limit critical thinking|date=14. studenog 2017.|work=[[HuffPost]]|access-date=18. studenog 2017.}}</ref>


Peterson je kritizirao termin bjelačke privilegije (white privilege), uz izjavu, "pozivanje na tuđe bjelačke privilegije, identificiranje s određenom rasnom skupinom, pa trpljenje posljedica postojanja te rasne skupine i njezinih pretpostavljenih zločina,... to treba zaustaviti. ...&nbsp;to je ekstremni rasizam".<ref name="DailyBander" /> U odgovoru na prosvjed u Charlottesvilleu, [[Virginia]] 2017., kritizirao je politiku identiteta krajnje desnice i rekao da se “bijelci ne bi trebali vratiti na bjelačku ideju” (the Caucasians shouldn't revert to being white). “To je loša ideja, to je opasna ideja koja se brzo širi, a to mi se ne sviđa!” Tvrdi da je ideja grupnog identiteta “ozbiljno patološka&nbsp;... vrijedna prijekora&nbsp;... genocidna" i "da će unazaditi našu civilizaciju ako joj se ne suprostavimo".<ref>{{Citiranje weba|last=Bite-sized Philosophy|publisher=[[YouTube]]|title=Jordan Peterson – Charlottesville and The Role Of The Individual|date=20. kolovoz 2017.|url=https://www.youtube.com/watch?v=ti1Tob5Ceh8|access-date=21. kolovoz 2017.}}</ref> Peterson se istaknuo u raspravama o kulturarnom prisvajanju (cultural appropriation), tvrdeći da ono potiče [[Autocenzura|autocenzuru]] u društvu i tisku.<ref>{{cite news|last=Artuso|first=Antonella|url=http://www.torontosun.com/2017/05/23/prof-jordan-peterson-responds-to-cbc-cultural-appropriation-fallout|title=Prof. Jordan Peterson responds to CBC cultural appropriation fallout|date=23. svibnja 2017.|work=[[Toronto Sun]]}}</ref>
Peterson je kritizirao termin bjelačke privilegije (white privilege), uz izjavu, "pozivanje na tuđe bjelačke privilegije, identificiranje s određenom rasnom skupinom, pa trpljenje posljedica postojanja te rasne skupine i njezinih pretpostavljenih zločina,... to treba zaustaviti. ...&nbsp;to je ekstremni rasizam".<ref name="DailyBander" /> U odgovoru na prosvjed u Charlottesvilleu, [[Virginia]] 2017., kritizirao je politiku identiteta krajnje desnice i rekao da se “bijelci ne bi trebali vratiti na bjelačku ideju” (the Caucasians shouldn't revert to being white). “To je loša ideja, to je opasna ideja koja se brzo širi, a to mi se ne sviđa!” Tvrdi da je ideja grupnog identiteta “ozbiljno patološka&nbsp;... vrijedna prijekora&nbsp;... genocidna" i "da će unazaditi našu civilizaciju ako joj se ne suprostavimo".<ref>{{Citiranje weba|last=Bite-sized Philosophy|publisher=[[YouTube]]|title=Jordan Peterson – Charlottesville and The Role Of The Individual|date=20. kolovoz 2017.|url=https://www.youtube.com/watch?v=ti1Tob5Ceh8|access-date=21. kolovoz 2017.}}</ref> Peterson se istaknuo u raspravama o kulturarnom prisvajanju (cultural appropriation), tvrdeći da ono potiče [[Autocenzura|autocenzuru]] u društvu i tisku.<ref>{{Citiranje novina|last=Artuso|first=Antonella|url=http://www.torontosun.com/2017/05/23/prof-jordan-peterson-responds-to-cbc-cultural-appropriation-fallout|title=Prof. Jordan Peterson responds to CBC cultural appropriation fallout|date=23. svibnja 2017.|work=[[Toronto Sun]]}}</ref>


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==

Posljednja izmjena od 6. prosinac 2021. u 03:09

Jordan Peterson

Rođenje 12. lipnja 1962.
Edmonton, Alberta, Kanada
Prebivalište Toronto
Državljanstvo Kanadsko
Narodnost Kanađanin
Polje Psihologija
Institucija Sveučilište u Torontu
Alma mater Sveučilište Alberta (sveučilišna diploma) McGill Sveučilište (doktorat)
Akademski mentor Robert O. Pihl

Jordan Bernt Peterson (Edmonton, 12. lipnja 1962.) je kanadski klinički psiholog, društveni kritičar i profesor psihologije na Sveučilištu Toronto. Njegova glavna područja rada su abnomalna psihologija, socijalna psihologija i psihologija ličnosti, s posebnim zanimanjem za psihologiju religije i ideoloških uvjerenja,[1] i procjenu i unaprijeđenje osobnosti i uspješnosti.[2]

Peterson je odrastao u Fairviewu, Alberta. Godine 1982. je stekao diplomu prvostupnika iz političkih znanosti, a 1984. sveučilišnu diplomu psihologa, sve na Sveučilištu Alberta, te je doktorirao na polju kliničke psihologije na McGill Sveučilištu 1991. Na McGillu je poslije doktorata nastavio raditi kroz dvije godine, nakon čega se preselio u Massachusetts, gdje je radio kao suradnik i izvanredni profesor na odjelu za psihologiju Harvardova sveučilišta, a 1998. prešao je na Sveučilište Toronto na mjesto redovnog profesora. Godine 1999. napisao je knjigu Maps of Meaning: The Architecture of Belief, djelo u kojem istražuje nekoliko akademskih polja kako bi objasnio strukturu sistema vjerovanja i mitova, njihovu ulogu u regulaciji emocija, izgradnji sustava vrijednosti i motivaciji za genocid.[3][4][5] Njegova druga knjiga 12 Rules for Life: An Antidote to Chaos, izdana je u siječnju 2018.[6][7][8]

Peterson je 2016. izradio seriju videa na svom YouTube kanalu u kojima je kritizirao Vladu Kanade zahtjevom za promjenom kanadskog Zakona o ljudskim pravima i krivičnog zakona C-16 što je stvorilo značajnu medijsku pažnju.[6][7][8]

Djetinjstvo

Peterson je rođen 12. lipnja 1962. Odrastao je u Fairviewu, Alberta, malom gradu sjeverozapadno od Edmontona u Kanadi, u kojem je rođen. Najstariji je od troje djece Beverley, knjižničarke na Fairview kampusu Grande Prairie Regional College i učitelja Walter Peterson.[9][10]

Kada mu je bilo trinaest upoznao se s djelima Orwella, Huxleya, Solženjicina i Ayn Rand, a pod utjecajem školske knjižničarke Sandy Notley—majke Rachel Notley, vođe Alberta New Democratic Party.[11] U tinejdžerskim je godinama radio za New Democratic Party - NDP, ali se razočarao u stranku u kojoj je vidio da prevladava "intelektualizam fino odjevenih socijalista srednjeg staleža" koji "ne vole siromašne, koji zapravo mrze bogate".[9] NDP je napustio kada mu je bilo osamnaest godina.[12]

Obrazovanje

Nakon srednjoškolske diplome u Fairviewu 1979., Peterson je na Grande Prairie Regional College, upisao studij političkih znanosti i engleske književnosti.[1] Potom se prebacio na Sveučilište Alberta, na kojem je 1982. stekao diplomu prvostupnika.[12] Nakon toga je godinu dana putovao Europom i u to se vrijeme zainteresirao za psihološke uzroke hladnog rata, te pogotovo europskog totalitarizma 20. stoljeća.[1] Proganjale su ga apokaliptičke noćne more vezane uz utrku u nuklearnom naoružanju zbog čega je postao zabrinut za ljudski kapacitet za zlo i destrukciju, te se uputio se u djela Junga, Nietzschea, Solženjicina,[9] i Dostojevskog. Potom se vratio na Sveučilište Alberta na kojem je 1984. stekao sveučilišnu diplomu iz psihologije. Sljedeće godine preselio se u Montreal gdje je pohađao Sveučilište McGill na kojem je 1991. doktorirao na polju kliničke psihologije pod nadzorom Roberta O. Pihla., te ostao raditi kao poslijedoktorand na Sveučilištu McGill's, bolnica Douglas Hospital, do lipnja 1993., radeći s Pihlom i Maurice Dongier.[1][13]

Karijera

Od srpnja 1993. do lipnja 1998. Peterson je živio u Arlingtonu, Massachusetts, predavao i provodio istraživanja na Harvardovom sveučilištu kao suradnik i izvanredni profesor na odjelu psihologije. U to je vrijeme proučavao agresiju koja proizlazi od zloupotrebe supstancija i alkohola, te nadgledao brojne nekonvencionalne prijedloge teza.[12] Bivši studenti doktorandi, psiholozi i predavači s Harvarda, Shelley Carson i autor Gregg Hurwitz, podsjećaju da su studenti još tada visoko cijenili njegova predavanja.[7] U srpnju 1998. vratio se u Kanadu i zaposlio kao redovni profesor na Sveučilištu u Torontu.[14]

Njegova područja proučavanja i istraživanja su na poljima psihofarmakologije, abnormalne psihologije, kliničke psihologije, socialne psihologije, industrijske i organizacijske psihologije, psihologije religije, ideologije,[1] političke psihologije i kreativne psihologije.[2] Peterson je autor ili suradnik na više od stotinu akademskih radova,[15] te ima više od 20 godina iskustva kliničke prakse, primajući 20 ljudi tjedno, ali je od 2017. s kliničkom praksom morao prestati zbog rada na novim projektima.[6]

Godine 2004. je na TV Ontario emitirana 13-epizodna TV serija zasnovana na njegovoj knjizi Maps of Meaning: The Architecture of Belief.[9][14][16] Osim toga nastupa na istoj TV mreži u emisijama kao što su Big Ideas (TV serija), a čest je gost i esejist emisije “The Agenda with Steve Paikin od 2008.[17][18]

Djela

Maps of Meaning: The Architecture of Belief

Nešto što ne možemo vidjeti štiti nas od nečeg što ne razumijemo. Ono što ne vidimo je kultura, u svojoj intrapsihičkoj ili unutarnjoj manifestaciji. Ono što ne razumijemo je kaos koji utječe na rast kulture. Ako je struktura kulture poremećena, kaos će se sam po sebi vratiti. Mi ćemo učiniti bilo što — bilo što — kako bi se obranili od tog povratka.
— Jordan Peterson, 1998. (Descensus ad Inferos)[19]

Godine 1999. izdavač Routledge izdaje njegovu knjigu Maps of Meaning: The Architecture of Belief, na kojoj je radio trinaest godina, u kojoj objašnjava sveobuhvatnu teoriju izgradnje smisla, prikazanu kroz mitski proces istraživačkog heroja, i daje tumačenje religioznih i mitskih modela realnosti predstavljajući ih na način kompatibilan s modernim znanstvenim razumijevanjem funkcioniranja mozga. Prema Craigu Lambertu (članak iz Harvard Magazina), on sintetizira ideje izvučene iz narativa mitologije, religije, literature i filozofije, kao i neuropsiholoških istraživanja” u "klasičnoj, staromodnoj tradicionalnoj društvenoj znanosti".[19]

Petersonov prvenstveni cilj je istražiti zašto pojednici, a ne samo skupine, sudjeluju u društvenom sukobu, te modelirati put kojeg pojedinci poduzimaju kako bi podržali svoj sustav vjerovanja (odnosno ideološku identifikaciju[12]) koji završava u patološkim zločinima poput Gulaga, Auschwitza ili Ruandskog genocida.[19] On istražuje izvore zla, i također pretpostavlja da nam analiza svjetskih vjerskih ideja može omogućiti objašnjenje našeg temeljnog morala i mogućeg razvoja univerzalnog moralnog sustava.[20][1]

Prema Petersonu postoji sukob kaosa (kojeg predstavlja strah) i reda (kojeg predstavlja radoznalost istraživanja). Ljudi svojom sposobnošću apstraktnog razmišljanja također čine teritorijalnost — sustav vjerovanja koji "regulira naše emocije". Potencijalna prijetnja dubokom uvjerenju uzrokuje emocionalnu reakciju, što može biti praćeno patološkim pokušajima suočavanja s unutarnjim kaosom, a "ljudi općenito preferiraju rat kao nešto izvanjsko, nego unutarnje ... nego mijenu naših izazvanih uvjerenja". Načelo u međuprostoru je logos (svijest), pa herojske osobe razvijaju kulturu i društvo kao posrednike između te dvije prirodne sile.[19]

Harvey Shepard u religijskoj kolumni u Montrealskoj Gazettei, kaže: "Za mene knjiga odražava autorov profinjeni moralni osjećaj i ogromnu erudiciju na područjima od kliničke psihologije do Svetog pisma, a veliki udio je i u osobnom duševnom poniranju. ... Petersonova vizija je u skladu s trenutnim znanstvenim i pragmatičkim metodama, te je značajno duboko konzervativna i tradicionalna".[21] Psiholozi Ralph W. Hood, Peter C. Hill i Bernard Spilka, u njihovoj knjizi The Psychology of Religion: An Empirical Approach (2009.), navode da vezano na odnos velikih pet faktora osobnosti prema religiji, "dinamički model sukoba tradicije i promjene je majstorski objašnjen od strane Petersona (1999), kao temelj osobnosti, što on naziva arhitekturom uvjerenja".[22]

12 Rules for Life: An Antidote to Chaos

U siječnju 2018. Penguin Random House izdao je Petersonovu drugu knjigu 12 Rules for Life: An Antidote to Chaos. U knjizi su obuhvaćeni apstraktni etički životni principi, objašnjeni u pristupačnijem stilu nego u Maps of Meaning.[6][7][8] Peterson je knjigu promovirao na turneji diljem svijeta.[23][24][25] U sklopu promocije Peterson je imao interview na engleskom Channel 4 news kanalu kojeg je vodila Cathy Newman, koji je postao viralan, s dvadeset milijuna pogleda na YouTubeu.[26] Nakon intervjua na Channel 4 News, knjiga 12 Rules for Life postala je trenutno najprodavanija knjiga na Amazonu u SAD i Kanadi, te četvrta u Velikoj Britaniji.[27] U Hrvatskoj knjiga je objavljena u listopadu 2018. od strane naklade Verbum.[28]

Melanie Reid u recenziji 12 Rules for Life za The Times ističe da je knjiga usmjerena na tinejdžere, generaciju Y (millennials) i mlade roditelje. Rezimirajući, navodi: "Kad odstranite suvišne izraze, mozganje, preostaje vam čvrst priručnik za samopomoć samopouzdanjem, dobrim ponašanjem, samopoboljšanjem i individualizmom, koji vjerojatno odražava Petersonovo djetinjstvo u ruralnoj Kanadi 60-ih godina prošlog stoljeća."[29] Bryan Appleyard također pišući za The Times opisuje knjigu: "manje zgusnuta, ali praktičnija inačica knjige Maps of Meaning." Kaže, to je: "agresivna, provokativna, prizemljujuća knjiga, u konačnici knjiga je pokušaj povratka onom što Peterson tvrdi da je istina, ljepota i dobro - odnosno Bog."[30] Hari Kunzru u Guardianu iznosi da su u knjizi prikupljeni savjeti Petersonove kliničke prakse uz osobne anegdote, objašnjenje njegova akademskog rada na psihologiji, “te dosta toga iz intelektualnog naslijeđa raznih značajnih knjiga".[31] Julian Baggini u recenziji knjige za Financial Times piše: "U osnovi, većina njegovih pravila su jednostavni i bezvremenski zdravi osjećaji. ... Problem nastaje kada Peterson skrene fokus s njih jer oni sadrže najviše mesa."[32]

Ostali projekti

Godine 2013. Peterson je započeo sa snimanjem svojih predavanja ("Personality and Its Transformations", "Maps of Meaning: The Architecture of Belief"[33]) i njihovim postavljanjem na YouTube. Njegov YouTube kanal ima dva i pol milijuna pratitelja, a njegovi videi do veljače 2020. 130 millijuna pregleda.[34] Natupio je na “The Joe Rogan Experience”, “The Gavin McInnes Show”, “Louder with Crowder”, “The Rubin Report”, u emisiji Stefana Molyneuxa “Freedomain Radio”, “H3 Podcast”, podcastu Sam Harrisa, “The Saad Truth” serijama i drugim emisijama emitiranima uživo,[35] raspravljajući kontroverze vezane uz zakon C-16, politiku identiteta, te svoj rad na području psihologije. U studenom 2016. Peterson je pokrenuo vlastiti podcast The Jordan B. Peterson Podcast koji je do veljače 2018. imao 38 epizoda, u kojem je ugostio sveučilišne goste, između ostalih i Camille Pagliu, Martina Dalya i Jamesa W. Pennebakera.[36] Na svom je na kanalu, između ostalih, intervjuirao Stephena Hicksa, Richarda J. Haiera i Jonathana Haidta. Peterson je podržao inženjera Jamesa Damorea u njegovoj akciji protiv Googlea.[8]

U siječnju 2017. je za potrebe snimanja vlastitih predavanja iz psihologije na Sveučilištu Toronto angažirao produkcijsku ekipu. Za tu je namjenu upotrijebio sredstva koja je prikupio preko stranice skupnog financiranja Patreon, a nakon što je u rujnu 2016. bio upleten u kontroverzu vezanu uz zakon C-16. Prihodi kroz Patreon su rasli s 1000$ mjesečno u kolovozu 2016. na 14.000$ u siječnju 2017., te na više od 50.000$ mjesečno u srpnju 2017.[11][37][38]

Peterson je s kolegama Robertom O. Pihlom, Danielom Higginsom i Michaelom Schippersom[39] izradio program terapije pisanjem (writing therapy) uz seriju online vježbi s nazivom “Self Authoring Suite”.[40] Vježbe uključuju autorski program o prošlosti (Past Authoring Program) vođenu autobiografiju; dva autorska programa o sadašnjosti (Present Authoring Programs) koji omogućuju sudioniku da analizira svoje osobne promašaje i uspjehe u svjetlu modela ličnosti “velikih pet” i autorski program o budućnosti (Future Authoring Program) koji vodi sudionika kroz proces planiranja svoje željene budućnosti. Potonji je program korišten na Sveučilištu McGill za studente na akademskom probnom roku kako bi poboljšali ocjene, te od 2011. na Rotterdam School of Management, Erasmus University.[41][42] Self Authoring programi su razvijeni dijelom prema istraživanjima Jamesa W. Pennebakera na University of Texas, Austin i Garya Lathama na Rotman School of Management Sveučilišta Toronto. Pennebaker je pokazao kako pisanje o traumatičnim ili neizvjesnim događajima i situacijama poboljšava duševno i tjelesno zdravlje, dok je Latham pokazao da vježbe osobnog planiranja čine ljude produktivnijma.[42] Prema Petersonu, više od 10.000 studenata je od siječnja 2017. koristilo program, postotak ispadanja sa sveučilišta smanjen je za 25% a ocjene (GPA) su porasle za 20%.[9]

U svibnju 2017. pokrenuo je novi projekt s nazivom “Psihološko značenje priča iz Biblije” (The psychological significance of the Biblical stories),[43], seriju otvorenih predavanja u kojoj analizira arhetipski narativ knjige postanka kao obrasca ponašanja koji je važan za osobnu, društvenu i kulturnu stabilnost.[8][44]

Kritika političke korektnosti

Petersonova kritika političke korektnosti odnosi se na područja poput postmodernizma, postmodernog feminizma, privilegije bijelaca, kulturalne aproprijacije i pokreta za zaštitu okoliša (environmentalism).[35][45][46] U članku u National Post-u Chris Selley tvrdi da su Petersonovi oponenti "podcijenili bijes inspiriran modernim temama kao što su privilegije bijelaca i kulturna aproprijacija, te marginalizacijom, ušutkivanjem ili zabranom drugačijih gledišta u uljudnim institucijama društva",[47] dok je u Spectatoru, Tim Lott ustvrdio da je Peterson postao "otvoreni kritičar glavne struje akademske zajednice".[48] Petersonova nazočnost na društvenim mrežama (u društvenim medijima) osnažila je takva stanovišta. Simona Chiose je za “The Globe and Mail” napisala: "malen broj profesora s društvenih znanosti Sveučilišta u Torontu uživa globalnu popularnost kakvu je prof. Peterson stekao".[49]

Prema njegovoj studiji — koju je provela jedan od njegovih studentica, Christine Brophy — o odnosu političkih uvjerenja i osobnosti, postoje dva oblika političke korektnosti (PC): PC-Egalitarizam i PC-Autoritarizam, koji je manifestacija “napadne osjetljivosti“ (offense sensitivity).[50] Prvi je oblik zastupljen u skupini klasičnog liberalizma, dok je drugi zastupljen u skupini poznatoj kao ratnici za društvenu pravdu (social justice warriors)[9] koji "susjećanje koriste kao oružje".[1] Studija je također ukazala na postojanje preklapanja između PC-autoritarista i desnih autoritarista.[50]

Peterson smatra da su sveučilišta najodgovornija za nastanak vala političke korektnosti u Sjevernoj Americi i Europi.[49] Promatrao je rast političke korektnosti na kampusima od ranih 90-ih,[51] i smatra da su društvene znanosti (humanities) postale korumpirane, smanjujući oslonac na znanost, te da umjesto inteligentne imamo ideološku raspravu". Kroz iskustvo sveučilišnog profesora tvrdi da su studenti koji dolaze na njegova predavanja bez znanja i svijesti o masovnim istrebljenjima i zločinima staljinizma i maoizma, jer im nije dana jednaka važnost kao fašizmu i nacizmu. Također tvrdi, "umjesto da ih se oplemenilo i inkulturiralo u primjerenu kulturu, postmodernisti i neomarksisti studente su lišili i posljednjih tragova strukture, definirajući sve u terminima relativizma i moći.[48][52][53]

O postmodernizmu i politici identiteta

Od 70-ih, a pod krinkom postmodernizma, zamjetno je ubrzano širenje politike identiteta po sveučilištima, koja je zadominirala kritičkim društvenim znanostima (humanities) — koje su, po meni, mrtve — te u značajnom mjeri “znanstvenim” društvenim znanostima (social science) ... Javnim smo sredstvima financirali ekstremno radikalne, postmoderne ljevičarske mislioce koji su upregnuti na rušenju osnova strukture zapadne civilizacije. To nije paranoidna deluzija, to je njihov cilj kako i sami tvrde ... Jacques Derrida ... najjezgrovitije formuliravši antizapadnu filozofiju na kojoj radikalna ljevica progoniteljski radi.
—  Peterson, 2017.[52]

Peterson vjeruje kako su se od 1960-ih[45] postmoderni filozofi i sociolozi izgrađivali i razvijali na temeljnim načelima marksizma i komunizma, iako se javno otklanjaju od istih zbog njihove diskreditiranosti u smislu ekonomske ideologije te zbog zločina u SSSR-u. Tvrdi da se suvremeno društvo teško može razumjeti ako se u obzir ne uzme utjecaj postmodernizma koji se iz Francuske, kroz odjel za engleski jezik Yale sveučilišta, proširio na SAD. On tvrdi da su “izokrenuli igru, pa umjesto da sukobljavaju proleterijat, radničku klasu protiv buržoazije, počeli su sukobljavati tlačitelje protiv potlačenih. To otvara put za identifikaciju bilo koje skupine kao tlačitelja ili potlačenih, te održava isti narativ, ali sada pod drugačijim nazivom ... Oni koji se drže ove doktrine – te radikalne postmoderne komunitarne doktrine po kojoj rasni identitet ili seksualni identitet ili rodni identitet ili bilo kakav skupni identitet drže za vrhovnu vrijednost – kontroliraju većinu nižih i srednjih birokratskih struktura, kao i brojne vlade".[52][15]

Peterson naglašava da bi država trebala prestati financirati studije i tečajeve koje naziva neomarksističkima, te savjetuje studente da izbjegavaju smjerove kao što su ženske studije, etničke studije i rasne studije, kao i ostala područja za koja vjeruje da su “koruptirana” ideologijom kao što su sociologija, antropologija i engleska književnost.[54][55] Tvrdi da ta područja pod krinkom akademskih istraživanja zapravo šire neznanstvene metode, netočne peer-review ocjene za akademske časopise, izdanja koja imaju nula citata,[56] kultno ponašanje,[54] sigurna područja (safe-spaces),[57] te radikalno ljevičarski politički aktivizam kojim utječu na studente.[45] Peterson je predložio pokretanje web stranice koja bi uz pomoć umjetne inteligencije identificirala i pokazala količinu ideologizacije određenih tečajeva. U studenom 2017. je obznanio da je privremeno odgodio projekt jer bi "mogao pridonijeti trenutnoj polarizaciji".[58][59]

Peterson je kritizirao termin bjelačke privilegije (white privilege), uz izjavu, "pozivanje na tuđe bjelačke privilegije, identificiranje s određenom rasnom skupinom, pa trpljenje posljedica postojanja te rasne skupine i njezinih pretpostavljenih zločina,... to treba zaustaviti. ... to je ekstremni rasizam".[45] U odgovoru na prosvjed u Charlottesvilleu, Virginia 2017., kritizirao je politiku identiteta krajnje desnice i rekao da se “bijelci ne bi trebali vratiti na bjelačku ideju” (the Caucasians shouldn't revert to being white). “To je loša ideja, to je opasna ideja koja se brzo širi, a to mi se ne sviđa!” Tvrdi da je ideja grupnog identiteta “ozbiljno patološka ... vrijedna prijekora ... genocidna" i "da će unazaditi našu civilizaciju ako joj se ne suprostavimo".[60] Peterson se istaknuo u raspravama o kulturarnom prisvajanju (cultural appropriation), tvrdeći da ono potiče autocenzuru u društvu i tisku.[61]

Vanjske poveznice

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
 Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Jordan Peterson
Osobne
Projekti

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Tucker, Jason; VandenBeukel, Jason (1. prosinca 2016.). "‘We’re teaching university students lies’ – An interview with Dr Jordan Peterson". C2C Journal. http://www.c2cjournal.ca/2016/12/were-teaching-university-students-lies-an-interview-with-dr-jordan-peterson/ 
  2. ↑ 2,0 2,1 "Meaning Conference". International Network on Personal Meaning. srpanj 2016.. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. lipnja 2017.. http://meaning.ca/conference/past-conferences/meaning-conference-2016/speakers/ Pristupljeno 29. siječnja 2018. 
  3. ↑ McCord, Joan (2004.). Beyond Empiricism: Institutions and Intentions in the Study of Crime. Transaction Publishers. str. 178. ISBN 978-1-4128-1806-3. https://books.google.com/books?id=bZioQ3X6cQcC 
  4. ↑ Ellens, J. Harold (2004.). The Destructive Power of Religion: Models and cases of violence in religion. Praeger. str. 346. ISBN 978-0-275-97974-4. https://books.google.com/books?id=Fp8QAQAAMAAJ 
  5. ↑ Gregory, Erik M.; Rutledge, Pamela B. (2016.). Exploring Positive Psychology: The Science of Happiness and Well-Being. ABC-CLIO. str. 154. ISBN 978-1-61069-940-2. https://books.google.com/books?id=yKgDDQAAQBAJ 
  6. ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 Blatchford, Christie (19. siječnja 2018.). "Christie Blatchford sits down with "warrior for common sense" Jordan Peterson". National Post. http://nationalpost.com/feature/christie-blatchford-sits-down-with-warrior-for-common-sense-jordan-peterson Pristupljeno 19. siječnja 2018. 
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 Bartlett, Tom (17. siječnja 2018.). "What’s So Dangerous About Jordan Peterson?". The Chronicle of Higher Education. https://www.chronicle.com/article/What-s-So-Dangerous-About/242256 Pristupljeno 19. siječnja 2018. 
  8. ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 Lott, Tim (21. siječnja 2018.). "Jordan Peterson: ‘The pursuit of happiness is a pointless goal’". The Observer. https://www.theguardian.com/global/2018/jan/21/jordan-peterson-self-help-author-12-steps-interview Pristupljeno 21. siječnja 2018. 
  9. ↑ 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 9,5 McBride, Jason (25. siječnja 2017.). "The Pronoun Warrior". 23. ožujka 2017. (Reddit). http://torontolife.com/city/u-t-professor-sparked-vicious-battle-gender-neutral-pronouns/. "Bernt. Pronounced Bear-ent. It's Norwegian, after my great grandfather." 
  10. ↑ Brown, Louise (17. travnja 2007.). "Schools a soft target for revenge-seekers". Toronto Star. https://www.thestar.com/news/2007/04/17/schools_a_soft_target_for_revengeseekers.html. "Jordan Bernt Peterson of the University of Toronto." 
  11. ↑ 11,0 11,1 Winsa, Patty (15. siječnja 2017.). "He says freedom, they say hate. The pronoun fight is back". Toronto Star. https://www.thestar.com/news/insight/2017/01/15/he-says-freedom-they-say-hate-the-pronoun-fight-is-back.html 
  12. ↑ 12,0 12,1 12,2 12,3 Krendl, Anne C. (26. travnja 1995.). "Jordan Peterson: Linking Mythology to Psychology". The Harvard Crimson. https://www.thecrimson.com/article/1995/4/26/jordan-peterson-pharvard-students-may-know/?page=single 
  13. ↑ Staff writer(s) (14. kolovoza 2016.). "Biography: Jordan Peterson". http://uoftmindmatters.com/mind-matters-5-power/programme/jordan-peterson/ 
  14. ↑ 14,0 14,1 Staff writer(s) (27. siječnja 2004.). "Former Fairviewite gets TV miniseries". Fairview Post. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. travnja 2017.. http://www.fairviewpost.com/2004/01/27/where-we-live Pristupljeno 30. siječnja 2018. 
  15. ↑ 15,0 15,1 McCamon, Brent (28. ožujka 2017.). "Wherefore Art Thou Peterson?". Convivium. https://www.convivium.ca/articles/wherefore-art-thou-peterson 
  16. ↑ "Archive: Maps of Meaning". TVOntario. https://tvo.org/archive-programs/maps-of-meaning 
  17. ↑ "Is Faith Inevitable". Internet Archive. TVO The Agenda with Steve Paikin. 27. ožujka 2008.. https://archive.org/details/IsFaithInevitable 
  18. ↑ "Jordan Peterson". IMDb. http://www.imdb.com/name/nm5266811/?ref_=tt_cl_t2 
  19. ↑ 19,0 19,1 19,2 19,3 Lambert, Craig (rujan 1998.). "Chaos, Culture, Curiosity". Harvard Magazine. https://harvardmagazine.com/1998/09/right.chaos.html 
  20. ↑ Peterson, Jordan B. (1999.). Maps of Meaning: The Architecture of Belief. Routledge 
  21. ↑ Shepherd, Harvey (11. studenog 2003.). "Meaning from Myths". Montreal Gazette 
  22. ↑ Hood, Ralph W.; Hill, Peter C.; Spilka, Bernard (2009.). The Psychology of Religion: An Empirical Approach (4 ed.). Guilford Press. str. 236–237. ISBN 978-1-60623-392-4. https://books.google.com/books?id=ETVk59xbc90C 
  23. ↑ Law, Katie (20. siječnja 2018.). "Canadian psychologist Jordan Peterson: the ‘anti-snowflake’ crusader speaks out". London Evening Standard. https://www.standard.co.uk/lifestyle/london-life/jordan-peterson-canadian-psychologist-snowflake-millennial-a3742586.html Pristupljeno 20. siječnja 2018. 
  24. ↑ Murray, Douglas (20. siječnja 2018.). "The curious star appeal of Jordan Peterson". The Spectator. https://www.spectator.co.uk/2018/01/the-curious-star-appeal-of-jordan-peterson/ Pristupljeno 20. siječnja 2018. 
  25. ↑ Heidenreich, Phil (20. siječnja 2018.). "Edmonton’s Citadel Theatre apologizes over how it handled Jordan Peterson event". Global News. https://globalnews.ca/news/3977194/jordan-peterson-citadel-theatre-university-of-toronto-12-rules-of-life-edmonton/ Pristupljeno 20. sječnja 2018. 
  26. ↑ "“Jordan Peterson's Cathy Newman debate now has over 10,000,000 views!". reddit.com. https://www.reddit.com/r/JordanPeterson/comments/8nhjop/jordan_petersons_cathy_newman_debate_now_has_over/ Pristupljeno 03. lipnja 2018. 
  27. ↑ Staples, David (18. siječnja 2018.). "David Staples: Dark day as Citadel Theatre snubs controversial author". Edmonton Journal. http://edmontonjournal.com/opinion/columnists/david-staples-edmonton-should-welcome-home-jordan-peterson-not-shun-him Pristupljeno 22. siječnja 2018. 
  28. ↑ "12 pravila za život: Protuotrov kaosu". Verbum. http://verbum.hr/knjige/12-pravila-za-zivot-7397/ Pristupljeno 22. listopada 2019. 
  29. ↑ Reid, Melanie (12. siječnja 2018.). "Review: 12 Rules for Life: An Antidote to Chaos by Jordan B Peterson". https://www.thetimes.co.uk/article/review-12-rules-for-life-anantidote-to-chaos-by-jordan-b-peterson-hv3dx0rwz 
  30. ↑ Appleyard, Bryan (13. siječnja 2018.). "Book review: 12 Rules for Life: An Antidote to Chaos by Jordan B Peterson". https://www.thetimes.co.uk/article/12-rules-life-antidote-chaos-jordan-b-peterson-review-zg0kfq9wv 
  31. ↑ Kunzru, Kari (18. siječnja 2018.). "12 Rules for Life by Jordan B Peterson review – a self-help book from a culture warrior". https://www.theguardian.com/books/2018/jan/18/12-rules-for-life-jordan-b-peterson-review 
  32. ↑ Baggini, Julian (19. siječnja 2018.). "12 Rules for Life by Jordan Peterson — back to basics". https://www.ft.com/content/40c05b84-f7a7-11e7-a4c9-bbdefa4f210b 
  33. ↑ "Psychology Students' Association". Arts & Science Student Union Anti-Calendar. lipanj 2010. str. 189, 193. http://assu.ca/wp/wp-content/uploads/2010/06/Psychology.pdf Pristupljeno 14. studenog 2017. 
  34. ↑ "Socialblade statistika". socialblade.com. https://socialblade.com/youtube/user/jordanpetersonvideos Pristupljeno 22. veljače 2018. 
  35. ↑ 35,0 35,1 Ziai, Reza (17. rujna 2017.). "The Curious Case of Jordan Peterson". Areo Magazine. https://areomagazine.com/2017/09/17/the-curious-case-of-jordan-peterson/ 
  36. ↑ Peterson, Jordan B. (10. siječnja 2018.). "The Jordan B Peterson Podcast". http://jordanbpeterson.com/jordan-b-peterson-podcast/ 
  37. ↑ Chiose, Simona (3. lipnja 2017.). "Jordan Peterson and the trolls in the ivory tower". The Globe and Mail. https://www.theglobeandmail.com/news/national/education/jordan-peterson-university-of-toronto-free-speech-crowdfunding/article35174379/ 
  38. ↑ McKeen, Alex (4. srpnja 2017.). "Controversial U of T professor making nearly $50,000 a month through crowdfunding". The Star. https://www.thestar.com/news/gta/2017/07/04/controversial-u-of-t-professor-making-nearly-50000-a-month-through-crowdfunding.html 
  39. ↑ "Self Authoring - Who Are We?". selfauthoring.com. https://www.selfauthoring.com/about.html Pristupljeno 13. studenog 2017. 
  40. ↑ Redmark, Nick (17. srpnja 2017.). "The Self Authoring Suite". Medium. https://medium.com/cum-grano-salis/the-self-authoring-suite-210846b4a682 Pristupljeno 13. studenog 2017. 
  41. ↑ Kamenetz, Anya (prosinac 2013.). "Can a Writing Assignment Make You Happier, Healthier and Less Stressed?". O, The Oprah Magazine. http://www.oprah.com/spirit/self-authoring-health-benefits-of-writing 
  42. ↑ 42,0 42,1 Kamenetz, Anya (10. srpnja 2015.). "The Writing Assignment That Changes Lives". NPR. http://www.npr.org/sections/ed/2015/07/10/419202925/the-writing-assignment-that-changes-lives 
  43. ↑ "The psychological significance of the Biblical stories". ResearchGate. https://www.researchgate.net/project/The-psychological-significance-of-the-Biblical-stories-http-bitly-2rMHp08 Pristupljeno 13. studenog 2017. 
  44. ↑ Sixsmith, Ben (12. studenog 2017.). "Why Are Non-Believers Turning to Their Bibles?". Quillette. http://quillette.com/2017/11/12/non-believers-turning-bibles/ 
  45. ↑ 45,0 45,1 45,2 45,3 Bandler, Aaron (4. studenog 2016.). "EXCLUSIVE: Q&A with Prof. Jordan Peterson on Genderless Pronouns and the Left's 'PC Game'". The Daily Wire. http://www.dailywire.com/news/10387/exclusive-qa-prof-jordan-peterson-genderless-aaron-bandler 
  46. ↑ "Jordan Peterson on political correctness". FutureThinkers.org. 3. travnja 2017.. http://futurethinkers.org/jordan-peterson-utopias-mapping-mind-meaning/ 
  47. ↑ Selley, Chris (3. lipnja 2017.). "Chris Selley: Jordan Peterson, hero of the anti-PC crowd, just keeps winning". National Post. http://nationalpost.com/news/canada/chris-selley-jordan-peterson-hero-of-the-anti-pc-crowd-just-keeps-winning/wcm/41eae965-36ba-4b9e-a6af-b49d03f7b9b1 
  48. ↑ 48,0 48,1 Lott, Tim (20. rujan 2017.). "Jordan Peterson and the transgender wars". The Spectator. https://life.spectator.co.uk/2017/09/jordan-peterson-and-the-transgender-wars/ Pristupljeno 11. studeni 2017. 
  49. ↑ 49,0 49,1 Chiose, Simona (2. lipnja 2017.). "Jordan Peterson and the trolls in the ivory tower". The Globe and Mail. https://beta.theglobeandmail.com/news/national/education/jordan-peterson-university-of-toronto-free-speech-crowdfunding/article35174379/?ref=https://www.theglobeandmail.com& 
  50. ↑ 50,0 50,1 Kaufman, Scott Barry (20. studenog 2016.). "The Personality of Political Correctness". Scientific American. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2019.. https://blogs.scientificamerican.com/beautiful-minds/the-personality-of-political-correctness/ Pristupljeno 2. veljače 2018. 
  51. ↑ Spears, Tom (10. ožujak 2017.). "How controversial U of T prof Jordan Peterson became a lightning rod". Ottawa Citizen. http://ottawacitizen.com/news/local-news/how-controversial-u-of-t-prof-jordan-peterson-became-a-lightning-rod Pristupljeno 13. studenog 2017. 
  52. ↑ 52,0 52,1 52,2 Philipp, Joshua (21. lipnja 2017.). "Jordan Peterson Exposes the Postmodernist Agenda". Epoch Times. http://www.theepochtimes.com/n3/2259668-jordan-peterson-explains-how-communism-came-under-the-guise-of-identity-politics/ 
  53. ↑ Kraychik, Robert (4. rujna 2017.). "Jordan Peterson Explains Leftism's Core". The Daily Wire. http://www.dailywire.com/news/20580/jordan-peterson-explains-leftisms-core-robert-kraychik# Pristupljeno 13. studenog 2017. 
  54. ↑ 54,0 54,1 Off, Carol; Douglas, Jeff (11. studenog 2017.). "U of T profs alarmed by Jordan Peterson's plan to target classes he calls 'indoctrination cults'". CBC. http://www.cbc.ca/radio/asithappens/as-it-happens-friday-edition-1.4396970/u-of-t-profs-alarmed-by-jordan-peterson-s-plan-to-target-classes-he-calls-indoctrination-cults-1.4396974 
  55. ↑ Levy, Sue-Ann (29. lipnja 2017.). "Jordan Peterson: Certain university disciplines 'corrupted'". Toronto Sun. http://torontosun.com/2017/06/29/jordan-peterson-certain-university-disciplines-corrupted/wcm/9189041e-131b-4fb7-a501-0136e86790f3 
  56. ↑ Kraychik, Robert (28. svibnja 2017.). "Dissident Professor Explains Neo-Marxism; "Women's Studies Should Be Defunded"". The Daily Wire. http://www.dailywire.com/news/16935/dissident-professor-explains-neo-marxism-womens-robert-kraychik#exit-modal 
  57. ↑ Bishai, Graham W. (11. travnja 2017.). "Drawing Criticism, Jordan Peterson Lectures at ‘Free Speech’ Initiative". The Harvard Crimson. http://www.thecrimson.com/article/2017/4/11/peterson-talk-draws-criticism/ 
  58. ↑ Doherty, Brennan (14. studenog 2017.). "Jordan Peterson says website plan on hold". Toronto Star. https://www.thestar.com/news/gta/2017/11/14/jordan-peterson-says-website-plan-on-hold.html Pristupljeno 18. studenog 2017. 
  59. ↑ Gould, Jens Erik; Mottishaw, Leah; Mottishaw, Shane (14. studenog 2017.). "Jordan Peterson and the media: How one-sided reporting can limit critical thinking". HuffPost. https://www.huffingtonpost.com/entry/jordan-peterson-and-the-media-how-one-sided-reporting_us_5a0b5179e4b060fb7e59d44d Pristupljeno 18. studenog 2017. 
  60. ↑ Bite-sized Philosophy (20. kolovoz 2017.). "Jordan Peterson – Charlottesville and The Role Of The Individual". YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=ti1Tob5Ceh8 Pristupljeno 21. kolovoz 2017. 
  61. ↑ Artuso, Antonella (23. svibnja 2017.). "Prof. Jordan Peterson responds to CBC cultural appropriation fallout". Toronto Sun. http://www.torontosun.com/2017/05/23/prof-jordan-peterson-responds-to-cbc-cultural-appropriation-fallout 
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jordan_Peterson&oldid=362809"